Crna Gora i digitalna pismenost

0612informatika
Biti digitalno pismen nameće se kao imperativ za sve koji zaista žele da učestvuju u modernoj kulturi življenja. Međutim, svi napori i uvođenje novih tehnologija nemaju smisla ako zaposleni i građani ne znaju da ih koriste, pa je stoga širenje digitalne pismenosti jedini put u budućnost.

Objavljeno: 06. 12. 2013 - 11:30

Piše: Stevan Ljumović - predsjednik Društva informatičara Crne Gore

 

Šta zapravo podrazumijeva digitalna pismenost? Ovaj pojam nije nigdje strogo definisan, tako da se na Internetu ili u okviru raznih seminara, panel diskusija i okruglih stolova mogu naći i čuti razne definicije tog pojma.

Dakle, uopšteno bi se moglo reći da digitalna pismenost predstavlja sposobnost osobe da efektivno koristi računar u svom radu na radnom mjestu i u svakodnevnim aktivnostima.

Međutim, ako želimo neku precizniju definiciju ili opis mogli bismo reći da je to sposobnost korišćenja računara i navigacije na Internetu koja omogućava ljudima da u potpunosti iskoriste benefite modernih informatičko-komunikacionih tehnologija.

U Crnoj Gori je prepoznat značaj ICT-a kao i neophodnosti razvoja digitalne pismenosti pa je u tom kontekstu, krajem 2011. usvojena Strategija razvoja infromacionog društva od 2012. do 2016. godine. Ovim dokumentom se planiraju aktivnosti kojima će se maksimalno iskoristiti društveni i ekonomski potencijal ICT-a, naročito Interneta kao značajnog sredstva privredne i društvene djelatnosti.

U skladu sa ovim dokumentom i planiranim aktivnostima, početkom ove godine je otpočeo sa realizacijom projekat „Uvođenje ECDL standarda u obrazovni sistem“. Na ovaj način je u Crnoj Gori započela standardizacija informatičkih znanja i vještina na nacionalnom nivou kroz ECDL standard. Tokom projekta će biti obučeno i sertifikovano 3.500 kandidata od čega su 30% zaposleni u državnoj upravi i sudstvu a 70% u prosvjeti (nastavno osoblje). Ovim projektom tj. uvođenjem ECDL standarda, Crna Gora se svrstava u red zemalja iz okruženja koje su članice EU (Slovenija i Hrvatska) što dovoljno govori o opredijeljenosti Crne Gore na putu implementacije Digitalne agende EU. Značajno je spomenuti da su sredstva za obuku i sertifikaciju za ove potrebe obezbijeđena iz IPA fonda Evropske unije (90%) i nacionalnog budžeta (10%).

U današnjem svijetu, informatičko-komunikacione tehnologije nesumnjivo imaju sve veću ulogu i postaju dominantan posrednik u obrazovanju i poslovanju, pa stoga vještine i znanja koje podrazumijevaju digitalnu pismenost nikad nijesu bili od veće važnosti. Doba modernih tehnologija i globalizacije nesumnjivo imaju uticaj na sve segmente ljudskog života. U širokom opsegu zanimanja neophodna je digitalna pismenost za obavljanje stručnih zadataka, ali je digitalna pismenost postala i veoma važan faktor socijalizacije svakog građanina. Nesumljivo, digitalno pismeni građani su interesantniji potencijalnim poslodavcima a firme koja su više oslonjene na digitalne tehnologije su daleko konkurentnije.

Stvaranje i razmjena novih informacija odvijaju se svakodnevno, a opšti razvoj neprestano uslovljava sticanje novih znanja i vještina. Stoga, da biste bili percipirani kao digitalno pismena osoba, morate biti svjesni društveno-kulturnog konteksta u kojem se digitalni mediji stvaraju i koriste, imati razvijenu sposobnost saradnje s drugima u stvaranju i razmjeni informacija, kao i sposobnost traženja i izbora informacija. Razumijevanje različitih oblika prikazivanja sadržaja i svjesnost o postojanju publike takođe su neizostavni činioci uspješnog upravljanja digitalnim tehnologijama.

Najslikovitiji prikaz značaja digitalne pismenosti je izvještaj Eurostat-a koji govori o najvećem rastu zaposlenosti upravo u informaciono-telekomunikacionoj (ICT) oblasti (EU11 World Bank – EU11 Regular economic report, June 2013).

O velikim potrebama za stručnjacima iz ICT oblasti kao i neophodnosti znanja i vladanja vještinama upotrebe računara govore i podaci:

- Njemačka - 43.000 otvorenih radnih mjesta u ICT,

- Amsterdam, gradsko područje (Holandija) - 12.000 otvorenih radnih mjesta u ICT,

- Austrija - nedostaje 4.000 ICT stručnjaka,

- EU – projektuje manjak do 900.000 ICT stručnjaka u Evropi do 2015.

Posebno interesantan je sljedeći podatak: SDA Bocconi University iz Italije tvrdi da „digitalna nepismenost“ košta društvo milion eura godišnje na svakih 250 zaposlenih, dok studija Gemini Ernst&Young ističe da je isplativost investicija u informatičku obuku čak 2400odsto.

Dakle, biti digitalno pismen nameće se kao imperativ za sve koji zaista žele da učestvuju u modernoj kulturi življenja. Međutim, svi napori i uvođenje novih tehnologija nemaju smisla ako zaposleni i građani ne znaju da ih koriste, pa je stoga širenje digitalne pismenosti jedini put u budućnost.

Digitalna pismenost = ECDL (European Computer Driving Licence)

EUPAN (European Public Administration Network) je 17. juna 2009. godine u Pragu usvojio ECDL standard kao jedinstveno mjerilo digitalne pismenosti administrativnog osoblja. EUPAN mrežu čine države članice EU, kao i zemlje posmatrači preko odgovornih predstavnika za državnu administraciju.

U zemljama EU u okviru Administrative Capacity Development Operational Programme za 2007‑2013. definisan je prioritet razvoja znanja i vještina državnih službenika na svim nivoima, sa akcentom na znanja u oblasti korišćenja ICT. U skladu sa tim, većina zemalja u okruženju (Italija, Grčka, Mađarska, Rumunija i dr.) kao i ostale članice EU, imaju ECDL obavezu za zaposlene u upravi a na nekim fakultetima se ECDL priznaje kao ispit ili dio ispita iz informatike.

Zemlje u regionu su prepoznale dobru praksu i preporuke EU i, paralelno sa razvojem elektronske uprave i reformama državne uprave, usvojile ECDL kao standard za podizanje nivoa digitalne pismenosti zaposlenih u državnim organima.

U cilju povećanja digitalne pismenosti u državnoj službi u BiH je realizovan projekat „Obuka državnih službenika za primjenu IT i rad na računaru“ čime se obezbijedila informatička obuka za 1.600 državnih službenika na nivou svih institucija BiH, Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta. Krajnji cilj projekta je obezbjeđivanje kvalitetnog servisa građanima, klijentima iz privrednog sektora i drugim korisnicima upravnih usluga.

Kako bi poboljašali funkcionisanje pravosuđa, Ministarstvo pravde u Hrvatskoj je realizovalo projekat ECDL obuke u sudstvu. U skladu sa „Strategijom razvoja e‑Uprave 2009‑2012“ edukacija je vršena po ECDL standardu.

U Ministarstvu odbrane Republike Srbije je posjedovanje odgovarajućeg ECDL sertifikata predviđeno sistematizacijom radnih mjesta, dok je Ministarstvo finansija (Poreska uprava) započelo edukaciju i sertifikaciju zaposlenih po ECDL standardu još 2011. godine.