Blažić: Pravni aspekti imuniteta poslanika

“Imunitet je u svim savremenim demokratskim sistemima opštepoznat institut nastao još u Engleskoj u procesu jačanja parlamenta u odnosu na monarha, kojim se sprečavalo da poslanici budu lišeni slobode u slučajevima kada su kritikovali kralja i njegove bliske državne službenike. U Zakonu o pravima iz 1698. godine bilo je propisano da sloboda govora u parlamentu ne smije biti sankcionisana, niti osporena na sudu ili mjestu van parlamenta. U Francuskoj imunitet je ustanovljen u revolucionarnim događajima 1789. godine kada je Skupština usvojila zakon o parlamanetarnoj neodgovornosti poslanika i na taj način se oduprla zahtjevu Luja XVI da skupština prestane sa radom”, ističe se u saopštenju prof. dr Đorđija Blažića upućenog redakciji Portala Analitika.

Objavljeno: 19. 06. 2017 - 10:48
Blazic: Pravni aspekti imuniteta poslanika

“Ustav CG članom 86 takođe uređuje institut imuniteta (neodgovornosti) . U tom smislu on propisuje da: Poslanik uživa imunitet (stav1). Poslanik ne može biti pozvan na krivičnu ili drugu odgovornost ili pritvoren za izraženo mišljenje ili glasanje u vršenju svoje poslaničke funkcije (stav 2). Protiv poslanika se ne može pokrenuti krivični postupak, niti odrediti  pritvor, bez odobrenja Skupštine, osim ako je zatečen u vršenju krivičnog djela za koje je propisana kazna  u trajanju dužem od pet godina zatvora (stav 3). Imunitet, kao i poslanik, uživaju: predsjednik Crne Gore, predsjednik i članovi Vlade, predsjednik Vrhovnog suda, predsjednik i sudije Ustavnog suda, vrhovni državni tužilac (stav 4).

U tom ustavnom kontekstu imunitet ima materijalni i formalni element. Navedena odredba stava 1 člana 86 Ustava CG je tzv. materijalni imunitet tj. imunitet neodgovornosti koji podrazumijeva da poslanik ne može biti pozvan na krivičnu prekršajnu građansku ili drugu odgovornost ili pritvoren za izraženo mišljenje ili glasanje u vršenju svoje poslaničke funkcije. Stav 2 ovog člana se odnosi na procesni imunitet ili „imunitet nepovredivosti“ kojim se štiti lična sloboda poslanika za ona činjenja koja nijesu neposredno vezana za njegov parlamentarni rad. On ne podrazumijeva odgovornost poslanika već samo procesnu smetnju za vođenje postupka.

Polje primjene ovog oblika imuniteta odnosi se samo na odreživanje „pritvora“, ali ne i na „zadržavanje u pritvoru“, saglasno članu 30 Ustava kojim je propisano da „lice za koje postoji osnovana sumnja da je izvršilo krivično djelo može, na osnovu odluke nadležnog suda, biti pritvoreno i zadržano u pritvoru samo ako je to neophodno radi vođenja krivičnog postupka. Pritvorenom licu mora se uručiti obrazloženo rješenje u času pritvaranja ili najkasnije u roku od 24 časa od pritvaranja“. Protiv rješenja o pritvoru pritvoreno lice ima pravo žalbe, o kojoj sud odlučuje u roku od 48 časova. Trajanje pritvora mora biti svedeno na najkraće moguće vrijeme. Pritvor može trajati po odluci prvostepenog suda najduže tri mjeseca od dana pritvaranja, a odlukom višeg suda, može se produžiti za još tri mjeseca. Ako se do isteka tih rokova ne podigne optužnica, okrivljeni se pušta na slobodu. Pritvor maloljetnika ne može trajati duže od 60 dana“. To znači da ova odredba sprečava pritvaranje poslanika ali ne i na „zadržavanje u pritvoru“.

Uslov primjene procesnog imuniteta je da se poslanik pozove na imunitet. Međutim, uživanje procesnog imuniteta ima izuzeetak po kome se krivični postupak može pokrenuti ili odrediti pritvor i bez odobrenja Skupštine ako je zatečen u izvršenju krivičnog dijela za koje je propisana kazna u trajanju dužem od 5 godina zatvora (stav3).

Određeni oblik (funkcionalnog) imuniteta uživaju dodatno i sudija i sudija-porotnik. U tom smislu, sudija i sudija-porotnik ne može biti pozvan na odgovornost za izraženo mišljenje i glasanje pri donošenju sudske odluke, osim ako se radi o krivičnom djelu. Sudija, u postupku pokrenutom zbog krivičnog djela učinjenog u obavljanju sudijske funkcije, ne može biti pritvoren bez odobrenja Sudskog savjeta (član 122 Ustava). Takođe, funkcionalni imunitet uživaju i Državni tužilac i zamjenik državnog tužioca koji ne mogu biti pozvani na odgovornost za mišljenje dato ili odluku donijetu u vršenju svoje funkcije, osim ako se radi o krivičnom djelu (član 137 Ustava).

Ustavni koncept imuniteta, u skladu sa posebnim zakonima u oblasti krivičnopravne materije, i nadležnostima tužilačkih i sudskih organa jasno upućuje na dvojni karakter procesnog imuniteta. U tom smislu zahtjev za skidanje imuniteta poslaniku za vođenje krivičnog postupka lociran je na Državnog tužioca kao organa nadležnog za gonjenje učinilaca krivičnog dijela i drugih kažnjivih djela koja se gone po službenoj dužnosti (član 134 Ustava). Pri tome nadleženo tužilaštvo može za poslanika za koje postoji osnovana sumnja da je izvršilo krivično djelo podnijeti Skupštini zahtjev za odbrenje pokretanja krivičnog postupka protiv poslanika ali ako je odobrenje dala Skupština i predlog nadležnom sudu, a ne Skupštini CG, za odredjivanje pritvora . Zahtjev za odredjivanje pritvora poslaniku Skupštini CG može podnijeti samo nadležni sud koji na osnovu predloga tužioca odlučuje o pritvoru ukoliko Skupština to odobri.

Pri tome, vrlo je važno ustavno ograničenje da poslanik može biti pritvoren i zadržano u pritvoru samo ako je to neophodno radi vođenja krivičnog postupka i da trajanje pritvora, odnosno drugih ograničenja slobode mora biti svedeno na najkraće potrebno vrijeme (član 30 stav 4 Ustava i član 15 stav 3 ZKP-a ).

Dakle, institut pritvora je vrlo restriktivna i posljednja mjera prema okrivljenom za obezbjeđenje njegovog prisustva i za nesmetano vođenje krivičnog postupka pored  poziva, dovođenja, mjera nadzora, jemstva, i na kraju, pritvor (član 163stav 1 ZKP-a). Pri obezbjeđenju prisustva okrivljenog nadležni sud je dužan pridržavati se uslova određenih za primjenu pojedinih mjera, vodeći računa da se ne primjenjuje teža mjera, ako se ista svrha

može postići blažom mjerom (načelo srazmjernosti) (član 163 stav 2 ZKP-a).

Takođe, pritvor se može odrediti samo u slučajevima propisanim Zakonikom o krivičnom psotupku i samo ako se ista svrha ne može ostvariti drugom mjerom, a neophodan je radi nesmetanog vođenja postupka (član 174 stav 1 ZKP-a).

Članom 175 ZKP-a precizno su uređeni pet uslova određivanja pritvora i to: (1) Kad postoji osnovana sumnja da je određeno lice učinilo krivično djelo, pritvor protiv tog lica može se odrediti, ako:

1) se krije ili ako se ne može utvrditi njegov identitet ili ako postoje druge okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva;

2) postoje okolnosti koje ukazuju da će uništiti, sakriti, izmijeniti ili falsifikovati dokaze ili tragove krivičnog djela ili da će ometati postupak uticanjem na svjedoke, saučesnike ili prikrivače;

3) postoje okolnosti koje ukazuju da će ponoviti krivično djelo ili dovršiti pokušano krivično djelo ili da će učiniti krivično djelo kojim prijeti;

4) je u pitanju krivično djelo za koje je propisana kazna zatvora od deset godina ili teža kazna i koje je posebno teško zbog načina izvršenja ili posljedica;

5) uredno pozvani optuženi izbjegava da dođe na glavni pretres.

Iz navednog pravnog stanja jasno se može zaključiti da su dva uslova za procesno skidanje imuniteta i dozvole za pritvor poslanika. Prvo, temljno činjenično obrazložen zahtjev državnog tužioca Skupštini CG za skidanje imuniteta poslaniku, jer bez jasnih činjenica koje nedvosmisleno ukazuju na osnovanu sumnju da je poslanik učinio krivično dijelo Skupština ne može valjano odlučivati.

Drugo, jasno pravno i činjenično obrazložen predlog državnog tužioca za odrešivanje pritvora poslaniku nadležnom sudu da bi nadležni sud zatražio od Skupštine CG dozvolu za određivanje pritvora, ukoliko sud ocijeni osnovan predlog tužioca za određivanje pritvora.

Uzimajući u obzir javno iznesena činjenična stanja u vezi skidanja imuniteta i pritvora pojedinih poslanika, naročito nedostatak činjeničnog osnova u zahtjevu državnog tužioca za skidanje imuniteta, kako je to saopšteno prethodnih dana u emisiji TV Vijesti, ali i određivanje pritvora što nije nadležnost tužilaštva, te okolnosti da poslanici o čijem imunitetu se odlučuje, javno ne spore, čak i izražavaju punu kooperativnost sa tužilačkim organom u vođenju postupak za koje ih tereti državni tužilac, evidentno je da nema pravnog osnova za određivanje pritvora poslanicima, ali ni činjeničnog osnova u zahtjevu tužioca za skidanje imuniteta, što pravno i činjenično ograničava Skupštinu da može odlučiti o skidanju imuniteta, ”zaključuje u svom saopštenju prof. dr Đorđije Blažić.