Predložili brisanje 12 zbirki u kojima nedostaju eksponati

Ukoliko bi se veliki crnogorski pjesnik Petar Drugi Petrović Njegoš kakvim čudom (ili vradžbinom) ovih dana prošetao po Cetinju, vjerovatno bi se osjećao kao stranac u sopstvenoj zemlji. Pogotovo bi mu trebalo vrijeme da se u muzeju, koji nosi njegovo ime, osjeća kao kod kuće, jer je projektom „Revalorizacija kulturnih dobara Crne Gore“ 2013. godine u Biljardi konstatovan manjak od 943 eksponata, koji su se nalazili u okviru 12 zbirki. 

Objavljeno: 11. 01. 2018 - 07:30
Predlozili brisanje 12 zbirki u kojima nedostaju eksponati

Međutim, stručni tim, koji je radio revalorizaciju, zaključio je da je u Registar kulturnih dobara iz 1962. godine ušao svaki komad namještaja i svaki predmet koji se u tom trenutku nalazio u muzeju. Shodno tome, predložili su brisanje svih 12 zbirki iz Registra?! Prema dobro upućenom izvoru Pobjede u Narodnom muzeju, u pomenutim zbirkama se ne nalaze samo predmeti bez kulturne vrijednosti, već i eksponati za koje se pouzdano može reći da su kulturno dobro.

Naime, u izjašnjenju odgovornih u Biljardi, koje je u martu 2016. godine upućeno Upravi za zaštitu kulturnih dobara, upravnica Njegoševog muzeja Isidora Kovačević navela je da je u toku sprovođenja postupka revalorizacije i izrade Elaborata u Njegoševom muzeju zapaženo nekoliko nelogičnosti.

- Prvi popis po kojemu je vršena valorizacija kulturnih dobara bio je u periodu 1962-1964. godine i tom prilikom u Registar zaštićenih kulturnih dobara ušao je svaki komad namještaja (u koji su spadale vitrine za izlaganje muzejskih predmeta, staze; tepisi i sl.) svaka fotoreprodukcija fotoreprodukcije, fotokopija dokumenata i slično, tj. svaki predmet koji se u tom trenutku nalazio u muzeju – ističe Kovačević.

Takvim popisom muzejskog materijala, navodi ona, u Registar je unijeto 17 zbirki i jedan poseban predmet.

- Tim koji je izvršio revalorizaciju pokretnih kulturnih dobara u Biljardi nije mogao raditi protiv struke i revalorizovati razni pomoćni materijal koji ne ispunjava niti jedan kriterijum da bi bilo kulturno dobro, ili unositi razne predmete kako bi se dobio traženi broj. Tako smo predložili brisanje nekoliko „zbirki“ iz Registra pokretne kulturne baštine – ističe Kovačević.

Ona konstatuje da su rješenja o uvođenju zbirki u Registar kulturnih dobara u navedenom periodu bila neprecizna, tj. sadržala su samo ime zbirke i broj predmeta. Zato se, kažu, stručni tim odlučio da revalorizuje samo one predmete za koje se može sa sigurnošću tvrditi da ispunjavaju kriterijume za revalorizaciju kulturnog dobra.

- Neophodno je prvo završiti reviziju u svim jedinicama Narodnog muzeja kako bismo utvrdili kolikim brojem predmeta raspolažemo. Ovo je zasnovano na činjenici da se predmet srebrni krst vladike Rada nominovao kao kulturno dobro koje se nalazi u Njegoševom muzeju, a istim krstom u isto vrijeme je bila zadužena porodica iz Nikšića od koje je predmet otkupljen nekoliko godina ranije – naglašava Kovačević. U pismu je podsjetila da je Njegošev muzej, kao i ostale jedinice Narodnog muzeja, pretrpio razorni zemljotres i poplavu. Dva puta je, kaže, bio ispražnjen i nakon renoviranja ponovo postavljan, tako da postoji velika vjerovatnoća da je sav pomoćni materijal otpisivan u tom periodu. - Međutim, nažalost, o ovome nemamo nikakvih pisanih podataka – ističe Kovačević.

Opširnije u Pobjedi...