Podaci o nestalim predmetima nijesu konačni, stanje je nedopustivo loše

Istoričarku umjetnosti Vjeru Borozan Vlada je sredinom prošle godine imenovala na dužnost direktorice Javne ustanove Narodni muzej Crne Gore. U razgovoru za Portal Analitiku saopštava svoje dosadašnje utiske o zatečenom stanju u Narodnom muzeju i nagovještava svoje prioritete u daljnjem radu.

Objavljeno: 26. 02. 2018 - 00:00

"Podaci izneseni u medijima  kao „priča o nestalim predmetima”, najvjerovatnije nijesu konačni. Kako se, za sada, može zaključiti,  stvarnost je takva da popis, uvrštavanje u zbirke, kao i propisom određena obrada dijela fonda, nijesu nikada u potpunosti realizovani, što je kao posljedicu proizvelo čitav niz daljih propusta u tretmanu ovog dijela muzejskog  fonda", kazala je Borozan za naš portal.

Dodala je da je "stanje, zaista, nedopustivo loše, a to sve uslijed višedecenijskog zanemarivanja osnovnih muzejskih aktivnosti, kao i neadekvatne opremljenosti, nefunkcionalnosti te nedostatnog nivoa obučenosti kadra".

Upitana da prokomentiše činjenice da pojedini radnici muzeja nijesu dolazili 10 godina na posao, a primaju plate, Borozan je kazala da se sprema nova sistematizacija radnih mjesta.

"Nakon analize aktuelnih organizacionih oblika, djelokruga rada i kadrovske strukture u odnosu na programske aktivnosti i zaštitu objekata i imovine, zaključeno je, da je našoj instituciji prijeko potrebna  svrsishodna reorganizacija koja će učiniti muzej funkcionalnim u svim segmentima njegove djelatnosti. U tom pravcu oformljena je radna grupa koja se bavi izradom predloga za promjenu postojeće sistematizacije radnih mjesta, kao i izradom, prijeko potrebnih  pravilnika koji nam nedostaju", navela je Borozan.

ANALITIKA: Iako ste od skoro na funkciji prvog čovjeka Narodnog muzeja, možete li nam reći koji je vaš uvid u trenutno stanje koje ste zatekli?

BOROZAN: Nakon mog dolaska na mjesto generalnog direktora Muzeja u avgustu prošle godine, pokrenula sam niz kompleksnih analiza u cilju detektovanja problema sa kojima se ova institucija suočava. Javnost je novembra 2017. godine upoznata sa anomalijama po pitanju brojčanog stanja muzejskog fonda NMCG.

Podaci izneseni u medijima  kao „priča o nestalim predmetima”, najvjerovatnije nijesu konačni. Kako se, za sada, može zaključiti,  stvarnost je takva da popis, uvrštavanje u zbirke, kao i propisom određena obrada dijela fonda, nijesu nikada u potpunosti realizovani, što je kao posljedicu proizvelo čitav niz daljih propusta u tretmanu ovog dijela muzejskog  fonda.

vjeraborozan2ANALITIKA: Broj muzejskih predmeta je sporan u pogledu postojeće muzejske dokumentacije, naročito nakon izvršenog postupka revalorizacije. Kako vidite izlaz iz trenutnog stanja, u javnosti je iznijet podatak da je iz Narodnog muzeja Crne Gore nestalo više od 2.900 predmeta?

BOROZAN: U pravcu rješavanja ovih problema, dakle na popisu i reviziji cjelokupnog muzejskog fonda  trenutno radi 26 stručnjaka raspoređenih u četiri revizione komisije. Kroz navedeni radni proces, biće realizovana analiza ne samo sveobuhvatnog stanja zbirki i muzejskih predmeta u njima, već i cjelokupne raspoložive muzejske dokumentacije o istima, koja je nastajala od trenutka formiranja muzeja, i to, kako one koja je pohranjena u Službi dokumentacije, tako i one van nje. Sve navedene aktivnosti, pored ostalog, imaće za cilj i utvrđivanje  preciznog broja neobrađenih muzejskih predmeta, nakon čega bi se bez odlaganja pristupilo njihovoj muzejskoj obradi tzv. inventarizaciji.

ANALITIKA: Vlada Crne Gore je zadužila Ministarstvo kulture da formira Državnu komisiju za nadzor nad postupkom revizije muzejskog fonda, kao i za utvrđivanje stanja, broja i vrijednosti muzejskog materijala u JU Narodni muzej Crne Gore (NMCG). Možete li nam iznijeti vaša iskustva sa formiranom komisijom, o njenom sastavu i da li su vas koji predstavljate JU Narodni muzej Crne Gore konsultovali o njenom sastavu?

BOROZAN: Nadamo se da će komisija za nadzor, čije je formiranje predložila Vlada Crne Gore, uticati da konačni rezultati budu što precizniji. S tim u vezi, od ključnog značaja smatram, prije svega, usklađivanje metodologije rada Državne komisije sa pokrenutim procesima revizija u Narodnom muzeju.

ANALITIKA: Bez obzira na sve dosadašnje napore, kontrole Ministarstva kulture i revalorizacije kao i druge postupke, stvarno stanje muzejskih predmeta, posebno onih sa statusom kulturno dobro, nije utvrđeno. Očekujete li da će u narednom periodu,  za vrijeme vašeg mandata, taj broj konačno biti utvrđen, da će biti urađen relevantan registar?

BOROZAN: Nadam se u pozitivan ishod pokrenutih procesa za vrijeme mog mandata. Uz sve navedene dosta  naporne, obično javnosti nevidljive aktivnosti muzeja, mi smo ujedno obavezni da kreiramo i organizujemo programske aktivnosti, dakle, da veliki dio radne energije  fokusiramo i na ono što je vidljivo, na specifičnu vrstu komunikacije sa javnošću,  što se  zapravo smatra jednom od najbitnijih funkcija progresivnih muzeja današnjice.

U pravcu boljeg  upoznavanja šire javnosti sa svim segmentima rada naše ustanove, kao i problemima sa kojima se svakodnevno suočavamo, odlučili smo da uz pomoć digitalnih alata-novog vebsajta, bloga i društvenih mreža, učinimo muzej transparentnijim i dostupnijim.

ANALITIKA: Da li u Narodnom muzeju ima viška zaposlenih, tim prije što se u medijima pisalo da  pojedini po desetak godina nijesu dolazili na posao?

BOROZAN: Kako je Narodni muzej Crne Gore kompleksna javna ustanova, pod čijom upravom se nalazi 8 objekata i 3 spomenika kulture od najvišeg nacionalnog značaja i neprocjenjivo pokretno kulturno blago, pitanje od ključnog značaja nije višak zaposlenih već organizacija i efikasnost postojećih  kadrovskih struktura.

Nakon analize aktuelnih organizacionih oblika, djelokruga rada i kadrovske strukture u odnosu na programske aktivnosti i zaštitu objekata i imovine, zaključeno je, da je našoj instituciji prijeko potrebna  svrsishodna reorganizacija koja će učiniti muzej funkcionalnim u svim segmentima njegove djelatnosti.

U tom pravcu oformljena je radna grupa koja se bavi izradom predloga za promjenu postojeće sistematizacije radnih mjesta, kao i izradom, prijeko potrebnih  pravilnika koji nam nedostaju.

Uprava NMCG je u nekoliko navrata upoznala Ministartsvo kulture sa činjenicom da fizička zaštita samih muzejskih objekata i muzejskog fonda nije na zadovoljavajućem nivou,  budući da Narodni muzej Crne Gore ne raspolaže kadrovskim i tehnološkim kapacitetima koji su neophodni za njihovu adekvatnu bezbjednost.

Stoga smo uputili zahtjev za Uspostavljanje državne Komisije za izradu i implementaciju Plana zaštite Narodnog muzeja Crne Gore.

vjeraborozan3ANALITIKA: Nedavno ste kazali da je kreiran akcioni plan rješavanja stanja u Narodnom muzeju, a on definiše listu prioriteta na čijem vrhu je projekat sanacije i reorganizacije centralnog depoa.

Do koje faze ste stigli sa realizacijom akcionog plana?

BOROZAN: U centralnom depou NMCG pohranjen je veliki broj muzejskih predmeta koji su istorijsko, umjetničko, etnografsko i arheološko blago Crne Gore. Uslovi u kojima se čuva ovo nacionalno kulturno blago nijesu bili adekvatni, a nažalost, nijesu bili ni propisno praćeni. Situacija se dodatno iskomplikovala pojavom napuklina u zidnom tkivu i prodorom vode u prostorije depoa.

U novembru prošle godine angažovala sam Centralni institut za konzervaciju (CIK) iz Beograda sa zadatkom da sačini detaljan izvještaj o stanju u depoima NMCG, te da predloži mjere za reorganizaciju depoa.

Istovremeno, u saradnji sa muzejskim odjeljenjem za konzervaciju, pokrenula sam i izradu izvještaja o stanju predmeta u izložbenim prostorima NMCG koji je predat Ministarstvu kulture.

Stanje je, zaista, nedopustivo loše, a to sve uslijed višedecenijskog zanemarivanja osnovnih muzejskih aktivnosti, kao i neadekvatne opremljenosti, nefunkcionalnosti te nedostatnog nivoa obučenosti kadra.

U ovakvoj situaciji potrebno je da se, bez odlaganja, najveći dio energije i resursa kojima NMCG raspolaže, usredsredi na sprovođenje aktivnosti kojima bi se obezbijedila propisana briga o fizičkom stanju fundusa.

Trenutno je u izradi projekat sanacije depoa koji ćemo dostaviti kao prijedlog za dodjelu potrebnih finansijskih sredstava.

ANALITIKA: Zašto je, po Vašem mišljenju, u ovom trenutku, kada ste vi stupili na funkciju aktuelizovano to pitanje?

BOROZAN: Iskreno rečeno ne znam a spekulacije u vezi sa tim smatram kontraproduktivnim. Po mom mišljenju je bitno da su odredjene informacije i činjenice izašle na vidjelo i da su mediji počeli da se interesuju za stanje u muzeju.

Otvaranje „Pandorine kutije“  pokazalo se kao neminovan početak jedne nove ere. Svaki muzej je ujedno i slika društva u kome se nalazi.

Na nama je da je sada promjenimo, da višedecenijski nataložene probleme počnemo da rješavamo: saniramo depoe, konzerviramo fundus, analiziramo stanje zbirki i dokumentacije a ujedno, u okviru komunikacije sa javnosti kreiramo izložbene i edukativne programe na savremen, atraktivan način.

Promjenu ne može realizovati pojedinac niti jedna institucija, promjenu moramo priželjkivati svi. Za transformaciju  Narodnog muzeja nam je od ključnog značaja kako interesovanje javnosti tako i podrška od strane Ministarstva kulture i Vlade Crne Gore.

ANALITIKA: U javnosti se aktuelizovalo pitanje da li adekvatno možete da obavljate svoju dužnost budući da osim na radnom mjesu u Narodnom muzeju predajete i na Akademiji likovnih umjetnosti u Pragu. Uspijevate li da odgovorite na te  obaveze?

BOROZAN: Na meni nije da komentarišem adekvatnost i efikasnost svog rada. Funkciju direktorice sam prihvatila pod uslovom da želim da zadržim postojeći angažman na akademiji u Pragu  gdje sam obavezana ugovorom do septembra ove godine.

S obzirom da su u međunarodnom kontekstu i mnogi od mojih kolega profesionalaca na polju umjetnosti i kulture u sličnim situacijama i paralelno obavljaju radne obaveze na geografski udaljenim mjestima koristeći se pritom prije svega svojim kompjuterom i telefonom, ne smatram se izuzetkom.

Istovremeno mogu da konstatujem da je većina mojih kolega u Narodnom muzeju prihvatila novi način rada, koji se u mom odsustvu, svodi na intenzivnu i sistematsku elektronsku komunikaciju čiji su praktični rezultati sasvim vidljivi.

Ivan KERN