Ukinuti računanje vrijednosti potrošačke korpe i povećati minimalnu zaradu

"Popio sam dojč kafu i rakiju ili jednu i po potrošačku korpu...Zavidim onima na raskrsnici što isprose dvije, tri potrošačke korpe.  Bukvalno za pola smjene...Pojedoh jutros dva bureka i jogurt što je više od potrošačke korpe, to znači da do kraja dana ne smijem ništa da jedem..."
Samo su neke od brojnih šala koje su preplavile društvene mreže zbog MONSTAT-ove računice o minimalnoj potrošačkoj korpi, po kojoj je odrasloj osobi dnevno potrebno 2,06 eura za hranu i piće. Pošto vrijednost potrošačke korpe ne računa EUROSTAT, naš MONSTAT, sve zbog donijete Deklaracije o posvećenosti povjerenju u zvaničnu statistiku, bi trebalo da obustavi računanje tog indikatora i da taj posao prepusti sindikatima...

Objavljeno: 05. 03. 2018 - 00:00

MONSTAT je  prošle sedmice objavio saopštenje u kome je izračunao da je vrijednost januarske minimalne potrošačke korpe za četvoročlano domaćinstvo 628,2 eura. Prema domaćim statističarima, od ukupne vrijednosti potrošačke korpe izdaci za hranu i bezalkoholna pića iznose 256,1 eura, dok su troškovi za neprehrambene proizvode i usluge projektovani na 372,1 eura.

Matematički izveden podatak da je jednoj osobi potrebno 2,06 eura dnevno za tri obroka izazvao je ogorčenje javnosti i predmet je brojnih šala na društvenim mrežama.

Indikativno je da je posljednja vrijednost potrošačke korpe izračunata po staroj metodologiji u decembru 2015. godine iznosila 806,8 eura ili 178,6 eura više od  vrijednosti "nove" korpe.

U novoj metodologiji, kako je objašnjeno, smanjen je broj namirnica i izbačena vrijednost “imputirane rente” koja je pokrivala troškove stanovanja.

Nova revidirana korpa sadrži manje proizvoda: Nova revidirana potrošačka korpa, kako se navodi u Metodologiji MONSTAT-a, sadrži 92 prehrambena proizvoda, u odnosu na prethodnu koja se sadržala 130 prehrambenih proizvoda. U korpi je promijenjen odnos grupa, smanjene žitarice, povećano voće i povrće i postignut, kako  tvrde u dokumentu, "prihvatljiv udio hranljivih materija koji je blizak odnosu iz prethodne potrošačke korpe."

monstatI pored činjenice da su neki prehrambeni proizvodi isključeni, njena kalorijska vrijednost je zadržana na istom nivou kao i kod prethodne minimalna potrošačka korpa od 2.211 kilokalorija dnevno, po osobi, u skladu sa minimalnim preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Priručnika za ishranu Ministarstva poljoprivrede Sjedinjenih Američkih Država.

Opravdano se postavlja pitanje da li je smanjenje vrijednosti potrošačke korpe statistički trik kojim se nastoji prikazati boljim životni standard nego što zaista jeste?  Odnosno da se vještački približi vrijednost prosječne plate sa  minimalnom potrošačkom korpom. Ne bi smjelo da bude tako...

Deklaracija: Naime, Vlada Crne Gore je, krajem prošlog mjeseca, donijela Deklaraciju o posvećenosti povjerenju u zvaničnu statistiku kojom se obavezala  da poštuje međunarodne i evropske standarde o kvalitetu rezultata zvanične statistike. I da pri tom garantuje i štitu profesionalnu nezavisnost Zavoda za statistiku, od neprofesionalnog uticaja bilo koje vrste i promoviše je u javnosti.

Deklaracija predviđa razvijanje zvanične statistike Crne Gore poštujući naučnu nezavisnost, ali da su povjerljivi i pouzdani rezultati zvanične statistike, "jedan od glavnih elemenata za donošenje kvalitetnih odluka na nacionalnom i međunarodnom nivou".

korpaKorpa se računa za siromašniji sloj stanovništva: U već pomenutom dokumentu podvlači se da minimalna potrošačka korpa se odnosi na siromašniji sloj stanovništva.

"Izbor referentne populacije za utvrđivanje minimalne korpe hrane mora približno odgovarati populaciji domaćinstava blizu linije siromaštva i na taj način odražavati potrošnju hrane koja je bliža liniji siromaštva, piše u Metodologiji.  

Korpa hrane za ovu grupu ima za cilj da obuhvati potrošnju hrane stanovništva sa nižim prihodima, odnosno čija je potrošnja ispod prosjeka.

Posječna neto zarada u Crnoj Gori je 512 eura i ta cifra već šest godina stagnira. Takođe, distribucija zarada govori o velikom socijalnom raslojavanju u Crnoj Gori.

Prema posljednjem istraživanju Ministarstva finansija iz 2013. godine, više od polovine zaposlenih (50,26 odsto) u Crnoj Gori prima mjesečne zarade u visini do 250 eura, dok nešto iznad tri odsto ima platu veću od 1000 eura. Prema istim podacima, 30,79 odsto građana prima između 250 i 500 eura, dok skoro 16 odsto zaposlenih ima mjesečni koverat „težak“ između 500 i 1000 eura.

distribucija-zaradaAko je prosječni procijenjeni broj zaposlenih u Crnoj Gori oko 176.000, onda oko 88.000 zaposlenih prima zaradu do 250 eura. S obzirom da je zvaničan broj nezaposlenih blizu 50 hiljada, onda se dolazi do zaključka da oko 138.000 građana Crne Gore živi praktično na granici siromaštva, ne računajući u ovu cifru značajan broj penzionera. Minimalna zarada u Crnoj Gori već šest godina je 193 eura, dok je prosječna penzija u Crnoj Gori oko 280 eura.

Prezentovani podaci govore o neophodnosti što hitnijeg povećanja minimalne zarade, što je predmet interesovanja Socijalnog savjeta.

U EU ne postoji obaveza računanja potrošačke korpe: EUROSTAT nema obavezu da  objavljuje podatke o potrošačkoj korpi u zemljama EU, niti obavezuje članice i one koje to žele da računaju vrijednost minimalne potrošačke korpe.

Takođe, Federalni zavod statistike BiH od 2008. godine ne objavljuje indikator "potrošačka korpa".

Potrošačka korpa se obračunava na osnovu metodologije koju je razvio bivši Savezni zavod za statistiku iz perioda SFRJ.

"U Evropskoj uniji ne postoji standard za izračunavanje minimalne potrošačke korpe, niti je proizvodnja ovog podatka obavezujuća u procesu pridruživanja EU, tako da se o njenoj usklađenosti s EU standardima ne može govoriti", kažu statističari BiH.

Pošto to ne radi ni EUROSTAT, naš MONSTAT bi trebalo da obustavi računanje indikatora "potrošačka korpa" i da taj posao prepusti sindikatima, odnosno Socijalnom savjetu. A da nadležni državni organi da dosljedno primijene Deklaraciju o posvećenosti povjerenju u zvaničnu statistiku... Jer računica MONSTAT-a, pa sve bilo po standardima SZO i SAD,  po kojoj je odrasloj osobi potrebno 2,06 eura za tri obroka ne doprinosi povjerenju u zvaničnu statistiku.

Predrag ZEČEVIĆ