Ako javna uprava funkcioniše efikasno i privreda će biti efikasnija

Tržište funkcioniše u skladu sa osnovnim principima, dok javna uprava zahtijeva najviše smjernica, pomoći, zato je uvijek na vrhu finansiranja. Ne radi se samo o tome koliko ljudi je zapošljenih u javnoj upravi, nego se moramo upitati, da li je javna uprava sa svojim sistemima i zapošljenima brza i efikasna u pružanju podrške građanima i preduzetnicima. I upravo toj podršci su namijenjena sredstva. Ako javna uprava funkcioniše efikasno, sa malim udjelom grešaka, takođe će privreda moći raditi brže i efikasnije, smatra naš sagovornik.

Objavljeno: 17. 03. 2018 - 00:00

Privredni rast je pravi trenutak za rješavanje mogućih viškova zapošljenih u javnoj upravi. Privreda generiše nova radna mjesta i nove potrebe za zapošljavanje. Stoga je možda preusmjeravanje dijela zapošljenih iz javnog sektora u privredu rješenje kojim se ne stvaraju društveni problemi, nego samo mijenja resor zapošljavanja, izjavio je potpredsjednik Vlade Slovenije i ministar javne uprave Boris Koprivnikar.

 On je u intervjuu za Portal Analitika naveo da je izvršna vlast u Sloveniji problem viška zaposlenih u javnoj upravi rješavala na način što je zapošljavano manje ljudi nego što je javni sektor napuštalo prirodnim odlivom.

"Sa nekim viškovima nijesmo imali većih ozbiljnih problema, ali je navedena mjera prouzrokovala da je cjelokupna struktura zaposlenih u javnom sektoru postala prilično stara.  Zato danas intenzivno ohrabrujemo zapošljavanje pripravnika i promovišemo rad u javnoj upravi", pojasnio je Koprivnikar.

Ocijenio je da Crna Gora ima dobro uspostavljen portal eUprave koji ostvaruje ciljeve, tako da korisnici mogu elektronski da komuniciraju sa državom.

"Ali mislim da će biti potrebno, da se ostvari još jedan korak u pozadini, koji je od suštinskog značaja za dobro, čvrsto i centralizovano povezivanje svih državnih baza podataka i državnih procesa, tako da se elektronski podnijeti zahtjevi mogu automatski i obraditi. Samo sa tim će se postići prava optimizacija procesa eUprave", podvukao je Koprivnikar.

Koprivnikar je u utorak 6. marta na podgoričkom Ekonomskom fakultetu zatvorio manifestaciju The Right Start, predavanjem na temu "Digitalna transformacija Slovenije".

ANALITIKA: Koliko je digitalizacija olakšala stvaranje novih poslovnih modela, naročito za ekonomske subjekte u javnom sektoru i da li su tehnološke inovacije omogućile da se posao odrađuje efikasnije i sa manje propusta?

KOPRIVNIKAR:  Tehnološke inovacije su od ključnog značaja za stvaranje novih poslovnih modela. Najočigledniji novi poslovni modeli dolaze iz tzv. kooperativne ekonomije (privrede), što znači da sa dobrom poslovnom idejom možete dobiti resurse za uslugu ili proizvod praktično bilo gdje u svijetu. U isto vrijeme, kooperativna ekonomija takođe omogućava, jednostavno plasiranje dobrih rješenja širom svijeta. 

boriskoprivnikardelosi

Takođe, pominjem da se otvara sve više novih poslovnih mogućnosti, koje se u potpunosti zasnivaju na modernim tehnologijama. Takva je recimo digitalna ekonomija, gdje imamo brojne mogućnosti za usluge, rješenja i proizvode, koji su u potpunosti digitalni, odnosno temelje se na modernim komunikacijama. U državnoj upravi smo ubrzali uvođenje ove tehnologije, jer smo ustanovili, da smo sa njom efikasniji, lakše prikupljamo podatke, donosimo pametnije odluke, garantujemo veću transparentnost, otvorenost podataka državne uprave. 

U isto vrijeme čitav niz rutinskih procesa, koje moramo implementirati u državnoj upravi, mogu se u velikoj mjeri automatizovati. Tako su javni službenici više fokusirani na rješavanje konkretnih problema, temeljni suštinski rad, stvaranje normativnog okvira, dok moderni informacioni sistemi mogu obezbijediti protok, čuvanje i održavanje informacija.

Rezultat toga je da u državnoj upravi mnogo više događaja može biti realizovano, istovremeno  ne povećavajući broj zaposlenih, što bi sigurno bilo neophodno ako moderne tehnologije ne bismo koristili. Napravili smo još jedan važan korak sa centralizacijom i informatizacijom ključnih komunakacijskih tehnologija. Kreirali smo kompjuterski oblak i s tim smo postigli da je razvoj i održavanje novih rješenja jeftiniji, brži i standardizovaniji, a procesi i podaci su dostupniji i prikupljeni na jednom mjestu. Stoga možemo ponuditi službenicima, građanima i preduzetnicima kompleksnije usluge povezivanjem podataka i procesa u pozadini.

ANALITIKA: Da li je projekat e-uprave u Sloveniji opravdao očekivanja i da li biste mogli napraviti komparaciju sa Crnom Gorom u toj oblasti?

KOPRIVNIKAR: e-Uprava je mnogo više od samog portala. Takođe u Sloveniji smo imali iskustvo da smo imali usluge dostupne preko portala, gdje korisnik može elektronski poslati zahtjev, a onda je sa strane države službenik morao ručno unositi ove podatke u informacioni sistem. Portal eUprave je spoljašnja maska, ali je izuzetno važno da se radi o projektu povezivanja državnih sistema, državnih baza podataka i registara.

Samo sa takvim povezivanjem, eUprava je zaživjela i rasteretila državno ustrojstvo. Znači cjelokupnu integraciju svih državnih sistema, koja daje odlične rezultate, omogućava uvijek nove kompleksne usluge, pruža bolju osnovu za donošenje odluka građana, a preduzetnici tako mogu brže obavljati sve složenije usluge sa državom.

Crna Gora ima dobro uspostavljen portal eUprave, koji ostvaruje ciljeve tako da korisnici mogu elektronski da komuniciraju sa državom. Ali mislim da će biti potrebno, da se ostvari još jedan korak u pozadini, koji je od suštinskog značaja za dobro, čvrsto i centralizovano povezivanje svih državnih baza podataka i državnih procesa, tako da se elektronski podnijeti zahtjevi, mogu automatski i obraditi. Samo sa tim će se postići prava optimizacija procesa eUprave.

ANALITIKA: U kojoj mjeri Slovenija može povlačiti sredstva iz EU fondova, a Crna Gora iz IPA fondova, za potrebe reforme javne uprave i sektor obrazovanja (prosvjete)? Kako je po vašem mišljenju najbolje iskoristiti pristup tim fondovima?

KOPRIVNIKAR: IPA fondovi imaju osnovnu svrhu da država unaprijed u što većoj mjeri uskladi javne sisteme sa evropskim u fazi približavanja EU. Istovremeno i fondovi EU nijesu ništa drugo nego sredstva kojima naša zemlja doprinosi EU, i djelimično se ta sredstva vraćaju nazad u državu. S ovim nas EU na neki način usmjerava, da određeni dio naših sredstava koristimo za usmjeren, sistematski razvoj, jer moramo ih upotrijebiti na razvojne projekte, a ne za tekuće operacije.

koprivnikarloske-novice

Dakle, priroda obiju ovih fondova je veoma slična. Riječ je o stvaranju trajnih poboljšanja u sistemu, koji nas vode prema tome,da ćemo u krajnjoj fazi svi biti više usklađeni unutar EU. EU je naime, kao grupa država efikasna, kada imamo kompatibilne sisteme i možemo između sebe razmjenjivati podatke, što je osnova za međusobnu trgovinu na jedinstvenom tržištu, protok ljudi, informacija i svega što je suština EU kao asocijacije država. Suštinske su stoga investicije u trajne promjene, poboljšavanja sistema, da bi i kad finansiranja projekata ne bude više, efikasnije i usklađenije djelovali sa državama sa kojima najviše sarađujemo.

Što se tiče reforme javne uprave, najprije naglašavam da tržište funkcioniše u skladu sa osnovnim principima, dok javna uprava zahtijeva najviše smjernica, pomoći, zato je uvijek na vrhu finansiranja. Ne radi se samo o tome koliko ljudi je zapošljenih u javnoj upravi, nego se moramo upitati, da li je javna uprava sa svojim sistemima i zapošljenima brza i efikasna u pružanju podrške građanima i preduzetnicima.  I upravo toj podršci su namijenjena sredstva. Ako javna uprava funkcioniše efikasno, sa malim udjelom grešaka, takođe će privreda moći raditi brže i efikasnije.

ANALITIKA: Kako je Slovenija rješavala problem viška zaposlenih u javnom sektoru? Da li je optimizacija broja zaposlenih rađena odjednom ili u više faza?

KOPRIVNIKAR: U Sloveniji smo problem sa viškom zaposlenih u vremenu krize rješavali na način da smo zapošljavali manje ljudi, nego što je javni sektor napustilo prirodnim odlivom. Sa nekim viškovima nijesmo imali većih ozbiljnih problema, ali je navedena mjera prouzrokovala da je cjelokupna struktura zaposlenih u javnom sektoru postala prilično stara.

Zato danas intenzivno ohrabrujemo zapošljavanje mladih (pripravnika) i promovišemo rad u javnoj upravi, jer su mladi ljudi ti koji žele promijeniti svijet i okolinu. Po mom mišljenju je upravo reforma javne uprave podloga za šire promjene, jer javna uprava određuje djelovanje cjelokupnog sistema.  Agresivni reformski napori ka smanjenju broja zapošljenih su stresni i zato uvijek tražimo mekše metode.

Privredni rast, vrijeme konjukture u kojem smo sada, je po meni pravi trenutak za rješavanje mogućih viškova zapošljenih u javnoj upravi. Privreda generiše nova radna mjesta i nove potrebe za zapošljavanje. Stoga je možda preusmjeravanje dijela zapošljenih iz javnog sektora u privredu rješenje kojim se ne stvaraju društveni problemi, nego samo  mijenja resor zapošljavanja.

koprivnikarprimorskenovice

Broj zaposlenih u javnoj upravi može biti faktor poređenja sa drugim zemljama koje su po veličini/broju stanovnika slične, ali po mom mišljenju to ne može biti samo mjera "smanjenja broja zapošljenih" već se prvo moramo zapitati kako javna uprava može biti efikasnija.

ANALITIKA: Kako komentarišete podatak Svjetske banke da su trenutno plate u javnom sektoru u Crnoj Gori veće od plata zaposlenih u privatnom sektoru? Kakav je odnos zarada u ova dva sektora u Sloveniji?

KOPRIVNIKAR: I u Sloveniji imamo vrlo sličnu situaciju. Prosječna  plata zaposlenog u javnom sektoru je znatno veća od prosječne plate zaposlenog u privatnom sektoru. Ako se tačnije posmatra ovo poređenje, možemo zaključiti da je i opšta obrazovna struktura u javnom sektoru znatno viša od one u privatnom sektoru, ali kad upoređujemo plate jednog obrazovnog nivoa u javnom i privatnom sektoru, utvrđujemo da su u privatnom sektoru za uporedivo obrazovane kadrove plate uglavnom veće, što je djelimično opravdano, jer je posao uglavnom manje stabilniji i intenzivniji, a sa druge strane, u javnoj upravi plate su nešto niže, ali stabilnije. Važno je da ne upoređujemo samo plate kao mase, već plate za uporedne obrazovne strukture i složenosti rada.

ANALITIKA: Da li će spor oko Piranskog zaliva poremetiti dobrosusjedske odnose Slovenije i Hrvatske i kako vidite epilog tog slučaja nakon arbitraže?

KOPRIVNIKAR: Slovenija i Hrvatska svoj granični spor pokušavaju da riješe bilateralno već dugi niz godina. U mnogim pokušajima biletaralnih dogovora države nisu bile uspješne pa su se složile za arbitražno rješavanje spora, znači pred Arbitražnim sudom. Ovaj sud je u višegodišnjem zahtjevnom procesu odlučivanja donio konačnu odluku o granici između Slovenije i Hrvatske. U skladu sa međunarodnim pravom, tu odluku treba implementirati jer to je način koji je prepoznat u međunarodnom pravu, a osim toga obije zemlje su ga izabrale.

Nažalost, ovo granično pitanje odnosno pitanje susjedstva je više puta korišćeno u domaće političke svrhe jedne ili druge države, stoga vjerujem da bi se ova presuda trebala izvršiti i time bi trebali završiti ovu temu. Naše države su prijateljske, imaju mnogo zajedničkog, vitalno-strateški su međusobno zavisne zbog svog geopolitičkog položaja i važno je da se dobrosusjedski odnosi nastavljaju razvijati.