Naučite kako da pripremite zemljište za sjetvu povrća

Portal Analitika u saradnji s ekspertima vrtnog centra „Kalia“ iz oblasti agronomije, hortikulture i pejzažne arhitekture, donosi savjete – prije svega početnicima i hobistima, ali i iskusnijim poljoprivrednim proizvođačima – kako da uzgajaju biljke, štite voće i povrće od bolesti, uređuju balkone i vrtove... U prvom tekstu ovoga serijala, magistar zaštite bilja Dragana Pavlović, govorila nam je o pripremi zemljišta za sjetvu povrća.

Objavljeno: 26. 03. 2018 - 12:05

Pravilnom pripremom zemljišta prije sadnje mogu se, kaže Pavlović, poboljšati njegova struktura, fizičko-hemijska i mikrobiološka svojstva. Zemljište je stoga, naglašava ona, najbolje obraditi u jesen. A kako bi to trebalo da izgleda?

„U oktobru i novembru potrebno je odraditi tzv. duboko jesenje oranje, na dubini od 35 do 40 centimetara. Oranični sloj zemlje mora se prevrnuti i izložiti dejstvu vlage, vazduha i mraza. Tako se omogućava nagomilavanje vlage u zemljištu tokom zimskog perioda“, objašnjava naša sagovornica, koja je inače jedan od 40 inženjera u vrtnim centrima „Kalia“, koji prenose znanja i savjete hobistima i profesionalcima.

Šta, međutim, raditi u slučaju izostanka jesenjeg oranja? Ako se to desi, navodi Pavlović, u proljeće se primjenjuje tzv. plitka obrada zemljišta, odnosno predsjetvena priprema, na dubini od 10 do 15 centimetara.

„Zemljište se odmah nakon toga kultivira (usitnjava i poravnava) i priprema se površinski sloj, na dubini od pet do 10 centimetara, za sjetvu. Na takvom zemljištu takođe se sprječava gubitak vlage“, kaže ona.

Površinski sloj zemlje, precizira Pavlović, treba da bude usitnjen i mrvičast da bi sjeme ujednačeno nicalo. Zbog toga se zemljište drlja i – jednom ili dva puta, zavisno od njegove osobine – kultivira.

„Na rastresitom i suvom zemljištu prije sadnje primjenjuje se valjanje – valjkom ili eventualno stopama – da bi sjeme bilo što više u kontaktu sa zemljom i da se bolje upija vlaga iz donjih dijelova zemlje“, ističe ona.

Kada je u pitanju đubrenje, ono, prema riječima Pavlović, zavisi od plodnosti zemljišta i od zahtjeva kultura koje se sade.

2603draganapavlovic

„Svježi i poluzgoreli stajnjak se unose u jesen, a u proljeće ide zgoreli. Pametno bi bilo da veći proizvođači urade hemijsku analizu zemljišta i da se na osnovu toga odrede vrsta i količina đubriva“, savjetuje ona.

Ali, misle li tako i naši poljoprivredni proizvođači? U Crnoj Gori analize zemljišta, tvrdi Pavlović, rade mahom oni koji se godinama bave proizvodnjom povrća u plastenicima i na otvorenom. Analize se, dakle, rade, ali ne u većoj mjeri.

Priprema zemljišta, podvlači stručnjak vrtnog centra „Kalia“, utiče i na ono najvažnije: kvalitet i prinos plodova.

„Na primjer, ako ima viška azotnog đubriva biljke bujaju, imaju manji broj plodova i slabijeg su kvaliteta. Zato đubrenje treba da bude uravnoteženo“, poručuje ona.

U vrtnim centrima „Kalia“ kažu da imaju veoma dobro iskustvo s korišćenjem organskog đubriva u vidu peleta, koje je univerzalno i koje može da zamijeni stajsko đubrivo.

Pavlović posebno naglašava da se mora voditi briga o smjenjivanju usjeva na istoj parceli – plodoredu.

„Jer različite biljke vuku različite hranjive materije iz zemljišta. Najbolje je svake godine – ili bar svake druge – rotirati zasade, jer se tlo navikne na samo jednu kulturu koja ga iscrpljuje“, podvlači ona.

Na kraju, Pavlović ističe da crnogorski poljoprivredni proizvođači u pripremi zemljišta za sjetvu koriste uglavnom znanja koja su naslijedili u porodici.

„A oni koji prihvate nova znanja – kada vide da im to koristi – nastavljaju da rade tako i ne vraćaju se na staro“, zaključuje naša sagovornica.

Foto: nsseme.com / Privatna arhiva