NVO da ne traže zamrzavanje pregovora, vrijeme objavljivanja ima veze sa izborima

Inicijativa da se zaprijeti zemlji da se zamrznu pregovori ne bi bila dobra ni za jednu zemlju regiona,  a ni za Crnu Goru, izjavila je profesorica Ekonomskog fakulteta Gordana Đurović. Ona je za Portal Analitika povodom inicijative čelnika četiri NVO, koji su od EU tražili zamrzavanje pregovora, kazala da se tako nešto nije čulo iz regiona i to sedam dana prije zvaničnog izvještaja Evropske komisije.

Objavljeno: 12. 04. 2018 - 00:00
NVO da ne traze zamrzavanje pregovora, vrijeme objavljivanja ima veze sa izborima

“NVO trebaju da podstiču Vladine reforme, a ne da apeluju da zamrzavanje pregovora”, rekla je Đurovićeva, koja je bivša ministarka evropskih integracija. Kako je dodala. inicijativa je sačinjena mnogo ranije i dostavljena EU ali vrijeme objavljivanja ima veze sa predstojećim izborima i objavljivanjem godišnjeg izvještaja o napretku.

“To su stvari koje su legitimne i dozvoljene, ali ne treba podgrijevati političku scenu, treba podsticati reformske korake”, ocijenila je ona.

ANALITIKA: Čelnici Instituta Alternativa, Centra za građansko obrazovanje, Centra za razvoj nevladinih organizacija i Centra za monitoring i demokratiju su od evropskih zvaničnika zatražile zamrzavanje pregovora o Crne Gore sa EU. Po Vašem mišljenju, kakva se poruka šalje ovom inicijativom?

ĐUROVIĆ: Inicijativa da se zaprijeti zemlji da se zamrznu pregovori ne bi bila dobra ni za jednu zemlju regiona,  naravno ni za Crnu Goru. Otvoreni proces je bolji prostor za pritisak na državu da njene institucije rade ekonomske, demokratske reforme, nego da se insistiranjem na takvoj oštroj mjeri misli da se može učiniti podsticaj na brže ekonomske i demokratske reforme.

gordanadjurovicglTakav glas se nije čuo iz zemalja regiona, ili bar meni nije poznat i to sedam dana prije zvaničnog izvještaja Evropske komisije. Legitimno je i dobre su prakse civilnog društva da šalju izvještaje Evropskoj komisiji, ali zvanični transparentni apel da se zemlji zaprijeti zamrzavanjem pregovora u ovom trenutku ne bi bio učinkovit mehanizam za našu zemlju koja je duboko u procesu pregovora.

Šest godina jeste dosta u procesu pregovora, ali još puno zadataka je ispred nas i vrijeme je dragocjeno, tako da prozivati komisiju da pokrene klauzulu o balansu u uslovima kada imate otvorena 33 pregovaračka poglavlja i kada trebate da otvorite poglavlje o životnoj sredini, što je veoma važno, mislim da ne bi bilo tako produktivno, kao što se u ovoj inicijativi navodi.

ANALITIKA: Sa visokih međunarodnih adresa se pominje 2025. godina kao moguća godina učlanjenja Crne Gore u EU i to ukoliko sve bude išlo po planu. Da li ova inicijativa može ugroziti naš put ka Evropskoj uniji?

ĐUROVIĆ: Dinamika naših integracija je oprijedjeljena ispunjavanjem kriterijuma pristupanja. Jasno se navodi da u oblasti vladavine prava treba da ispunimo prelazne mjere. Sva je prilika da se to od nas očekuje u 2019. godini i mi treba da se fokusiramo na ispunjenje tih kriterijuma, posebno u oblasti reforme pravosuđa, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala i afirmacije kao i na uspostavljanju dobrih veza Vlade i civilnog društva.

Konačno, mislim da nije ni oportuno osporavati Crnoj Gori ono gdje tradicionalno ima dobre rezultate kada su integracije u pitanju, a to su harmonizacija spoljne politike, regionalna saradnja, dobrosusjedska saradnja.

To su neosporne oblasti gdje Crna Gora ostvaruje rezultat i ne mislim da bi se potcjenjivanjem toga nešto posebno moglo postići, jer mnoge zemlje regiona bi voljele da u toj oblasti budu mnogo uspješnije nego što jesu, odnosno da imaju bolje reference, nego što naša zemlja ima.

S druge strane, svjesni smo dubine kritike koju je donijela strategija proširenja i obuhvata obaveze, odnosno aktivnosti koje treba da izvršimo na polju političkih kriterijuma i demokratskih reformi, ali mislim da nam za to ne treba zamrzavanje, već naprotiv podsticanje procesa, transparentni dijalog i mislim da tu civilno društvo ima punu funkciju. Oni trebaju da podstiču Vladine reforme, a ne da apeluju da zamrzavanje pregovora.

ANALITIKA: Ima li, po Vašem mišljenju, inicijativa političku konotaciju, s obzirom da je dostavljena samo par dana prije predsjedničkih izbora?

ĐUROVIĆ:  Pretpostavljam da je ova inicijativa sačinjena mnogo ranije i dostavljena, iako se to tek sada pojavilo u našim medijima, ada je vrijeme njenog objavljivanja sigurno u kontekstu naše političke scene i izbornog ciklusa i objavljivanja godišnjeg izvještaja. To su stvari koje su legitimne i dozvoljene, ali ne treba podgrijevati političku scenu, treba podsticati reformske korake.

Civilno društvo je snažan akter procesa evorpskih integracija, aktivan i na političkoj sceni, dio ukupnog dijaloga sa zemljom, ima dosta svojih formata saradnje sa predstavnicima Evropskih institucija i sa državama članicama. Iskustvo naših nevladinih organizacija u toj oblasti duže je od 20 godina i svakako da su oni evidentno važan partner Evropskoj uniji kada koncipira izvještaj o zemlji, kada pokreće inicijative i kada saopštava različite ocjene koje to najčešće i periodično rade.

gordana-durovicANALITIKA:  Kako će se, po vašem mišljenju, Evropska komisija odrediti prema ovoj inicijativi, posebno u konteksu trenutka kada je podnijeta sa jedne strane i trenutka u kom se nalazi EU sa druge strane? Ovdje imam u vidu činjenicu da će već u drugoj polovini godine u fokusu EU biti unutrašnji problemi te organizacije, priprema izbora za Evropski parlament?

ĐUROVIĆ: Komisija će svakako pažljivo izučiti tu inicijativu i mjeriti snagu dokumenata u toj inciijativi. Komisija sravnjuje naše medijske navode, javne debate, izvještaje drugih međunarodnih organizacija i sve to  sublimira u ocjeni o progresu koji su te zemlje ostvarile. Prva polovina godine nam je  svakako važna u institucionalnom procesu, te bih apelovala da produbimo dijalog, da zajedno pozivamo na kvalitetnije reforme, indikatore učinka, da budu javni, transparentniji.

Nikada se  ne bih  bavila tim aspektom  reformi koji podrazumijevaju njihovo zamrzavanje, te zastoj nije pravi način ka ubrzavanju procesa. Treba podsticati proces, ne treba zamrzavati pregovore.

Ivona DROBNJAK