Lažni profili, botovi, uvrede van kontrole...

Ovih dana zatrpani smo direktnim prenosima konvencija i pres konferencija, ali i objavljivanjem video klipova koji prate aktivnosti predsjedničkih kandidata. Zatrpani smo, vidljivo je golim okom, i lažnim profilima, ali i nepristojnjim, često uvredljivim rječnikom. Kampanja na društvenim mrežama je potpuno van zakonskog i svakog drugog monitorniga. Da li društvene mreže zaista imaju uticaja na opredeljenje birača, da li do njih na pravi način stigne poruka? “Svakako da mogu da imaju uticaja, posebno na dio populacije koji još uvijek nema formirana politička uvjerenja, niti definisane životne vrijednosti. Takođe, može se uticati i na neopredijeljeni dio biračkog tijela, među kojima je dosta intelektualaca mlađe i srednje dobi”, kazala je za Portal Analitika marketing i pr ekspetkinja Jelena Pavićević.

Objavljeno: 13. 04. 2018 - 00:00

Da li su i u kojoj mjeri predsjednički kandidati prepoznali značaj društvenih mreža, koje su potpuno van zakonskih okvira i na kojima je maltene sve dozvoljeno. Ovih dana zatrpani smo direktnim prenosima konvencija i pres konferencija, ali i objavljivanje video klipova koji prate aktivnosti predsjedničkih kandidata. Zatrpani smo, vidljivo je golim okom, i lažnim profilima, ali i nepristojnjim, često uvredljivim rječnikom.

Đukanović na Fejsbuku: Prvi put uoči ovih izbora na drustvenim mrežama je i predsjednički kandidat DPS-a Milo Đukanović. Bjelopoljac Miloš Damjanović, koji radi u digitalnom marketingu, prije pet godina pokrenuo je stranicu na Facebook-u "Podrška Milu Đukanoviću", a sad je dao Đukanoviću i njegovoj partiji na korišćenje za tekuću kampanju, ali i za dalje aktivnosti na toj društvenoj mreži za, kako vjeruje, "budućeg predshednika Crne Gore".

miloselfiU Crnoj Gori Facebook koristi više od 350.000 korisnika. U marketinškom smislu to je je najjeftiniji i najefikasniji vid oglašavanja, a i korisnici imaju povratnu informaciju – znaju tačno do koga je poruka stigla.
Važan kanal komunikacije: Jelena Pavićević,  marketing i PR ekspertkinja, kaže da je očigledno da su se u ovoj predizbornoj kampanji, društvene mreže prepoznale kao važan kanal komunikacije, upravo zbog činjenice da su se kandidati Đukanović, Vuksanović i Bojanić, koji ranije uopšte nisu bili prisutni na društvenim mrežama, aktivirali u poslednjem trenutku.

“Međutim, sama kampanja je počela kasno i samim tim, društvene mreže nisu korištene dovoljno dugo. Takođe, predsjednički kandidati u smislu diversifikacije uticaja na različite profile glasača, nisu koristili sve društvene mreže, kao npr. veoma uticajni Tviter. Zanimljivo je da su kandidati Dedeić, Miličković i Kalač, odavno prisutni na društvenim mrežama sa svojim privatnim profilima, koje u kampanji nisu angažovali. Što se tiče trajanja i obima korišćenja društvenih mreža, izuzetak je najmlađi predsjednički kandidat Marko Milačić, koji je u kontinuitetu prisutan na društvenim mrežama”, rekla je ona za Portal Analitika.

Pavićevićeva ističe da predsjednički kandidati na pravi način ne koriste društvene mreže u kampanji.

jelana-pavicevic

“To se odražava i kroz njihov, relativno mali, broj pratilaca. Razloga tome je više, ali se svi se mogu svesti na nedostatak ili neangažovanje tima stručnjaka različitog profila, koji je neophodan za upravljanje društevnim mrežama predsjedničkih kandidata i svođenje tog posla na jednu ili dvije osobe. Predsjednički kandidati se, prije svega, nisu dovoljno povezali sa biračkim tijelom, što biračko tijelo koje koristi društvene mreže, itekako registruje”, kazala je ona.

 Kako dodaje, često politički stavovi, koji se iznose na društvenim mrežama, ne koreliraju sa populacijom koja je u najvećoj mjeri prisutna na društvenim mrežama.

 “Neki od kandidata su značajno odstupili od vizuelne i retoričke autentičnosti. Takođe, kampanja na društvenim mrežama više je dio promocije, odnosno advertajzinga, nego što je dio komunikacije. Prisutno je malo originalnog sadržaja i više-manje, kampanja svih predsjedničkih kandidata na društvenim mrežama je sličnog stila, rekla bih uobičajenog i konzervativnog”, navodi ona.

Političke profilacije: Osim zvaničnih Fejsbuk profila predsjedničkih kandidata, preplavljeni smo raznim profilima sa jasnom političkom profilacijom. Nemoguće je sa sigurnošću znati ko sve stoji iza odredjenih stranica i osoba na društvenim nalozima i njihovim objava, koje često čine najprljaviji dio kampanje.

Dominiraju fotomontaže, iz kojih proizilazi parodija na iznesene zvanične stavove, poruke koje na najgori način ocrnjuju političkog protivnika, komentari u kojima se vrijedjaju politički protivnici. Napadi takozvanih partijskih botova su se pojačali kako je započela izborna kampanja a posljednjih dana bilo koju aktivnost predsjednicckih kandidata prate na stotine komentara, uglavnom, vrlo lako prepoznatljivih i neinventivnih.

mladenfejsKampanja na društvenim mrežama je potpuno van zakonskog i svakog drugog monitorniga. Društvene mreže, ali i internet portali nijesu regulisani aktuelnim Zakonom o elektronskim medijima a društvene mreže, kao posljednje carstvo slobode, kako se često nazivaju, neće biti, kako sada stvari stoje, ni novim medijskim zakonima, koji su u pripremi.

„Agencija neće i nikada nije ni radila monitoring političkog oglašavanja online. Monitoring je ograničen na elektronske medije odnosno, na radijske i televizijske stanice u Crnoj Gori. Političko online oglašavanje nije u potpunosti regulisano u Crnoj Gori“, kazala je Sunčica Bakić iz Agencije za elektronske medije za RSE.

draginjafejsUticaj društvenih mreža: Koliko, u takvoj situaciji, društvene mreže zaista imaju uticaja na opredeljenje birača, da li do njih na pravi način stigne poruka?

“Svakako da mogu da imaju uticaja, posebno na dio populacije koji još uvijek nema formirana politička uvjerenja, niti definisane životne vrijednosti. Takođe, može se uticati i na neopredijeljeni dio biračkog tijela, među kojima je dosta intelektualaca mlađe i srednje dobi, koji žele da budu građanski odgovorni i izađu na izbore, ali od jednih do drugih izbora, oni čekaju da prepoznaju nekog pojedinca ili partiju koji odgovaraju njihovim životnim stavovima i senzibilitetu”, kaže Jelena Pavićević.

Društvene mreže su prvi put kod nas značajnije korišćene u kampanji uoči parlamentarnih izbora 2016. godine. Tada su sredstva koja su partije odvojile za promociju na internetu bila ogromna, prvi put su radjeni spotovi koji su prilagođeni internet zajednici, kao i veliki broj banera političkih partija.