Sposobnost za neodgovornost

Nepostojanje jasnog izjašnjavanja opozicije treba da primarno shvatimo kao pokušaj da se dio vlastite odgovornosti ne prihvati – odnosno prenese na drugoga – i da se računa na zaborav svega što se desilo, kaže Sekulović

Objavljeno: 23. 04. 2018 - 00:00
Sposobnost za neodgovornost

Po objavljivanju rezultata predsjedničkih izbora održanih 15. aprila, prvaci opozicionih partija koje je u predsjedničkoj trci predstavljao Mladen Bojanić, utonuli su u svojevrsnu postizbornu tišinu, koje se neki, i dalje, čak sedam dana poslije glasanja, pridržavaju.

Nepristojno ćutanje: Tišina je prvo zaparala uši Goranu Daniloviću, predsjedniku Ujedinjene Crne Gore (UCG), partije koja je takođe podržala Bojanića. Danilović je, četiri dana nakon izbora, rekao da je ćutanje opozicije poslije poraza njihovog kandidata nepristojno i nepošteno prema građanima. On je kazao da je vjerovao da će UCG, kao partija koja je odustala od kandidature na predsjedničkim izborima i koja je podržala kandidata većeg dijela opozicije, biti posljednja koja će se oglasiti.

„Pošto je prošlo i više dana nego što je pristojno, nije problem da i prvi nešto kažemo, mada ne mogu da razumijem svoje kolege – opozicione lidere – da ćutimo kao da se ništa nije dogodilo“, saopštio je Danilović, poručivši da su opozicionari dužni da javnosti kažu bilo šta, jer je, prema njegovim riječima, sve pristojnije od ćutanja.

„Ta tišina je postala nepodnošljiva. Bilo bi lijepo da, za početak, saopštimo jesmo li izgubili ili pobijedili“, istakao je on.

1301danilovic

Dan kasnije su se, svako na svoj način, oglasili i lideri Građanskog pokreta URA i Demokrata, Dritan Abazović i Aleksa Bečić. Prvi je, naglašavajući da ne bježi od odgovornosti za Bojanićev rezultat, naveo da nije mogao ranije da iznese mišljenje jer je bio službeno u Njemačkoj, dok se drugi, u jeku skandala (koji je, ispostaviće se, dio ove priče) da je navodno plagirao magistarski rad, obratio javnosti u očekivanom stilu:

„Odgovornost treba da osjećaju oni koji su tražili da ne budem kandidat za predsjednika Crne Gore“, saopštio je Bečić za TV Vijesti.

Bez teksta su, sedmicu poslije izbora, Socijalistička narodna partija (SNP) i, što je još nevjerovatnije, Demokratski front (DF) – najjači politički subjekt koji je stao iza Bojanića.

Iz tog saveza su nam saopštili da će njegovi lideri govoriti o izborima narednih dana, ne precizirajući tačno kada, ali je po jučerašnjem obraćanju njihovog poslanika Jovana Vučurovića jasno na šta će (odnosno: na koga) ciljati DF. O tome u redovima koji dolaze.

S druge strane, predsjednik SNP-a Vladimir Joković obraćanje je najavio za danas. Upitan da li osjeća odgovornost za poraz svog kandidata, Joković je Portalu Analitika kratko odgovorio:

„Svako u onoj mjeri i snazi koju posjeduje treba da osjeća odgovornost za neuspjeh na ovim predsjedničkim izborima“.

Lideri opozicije, dakle, tvrde da ne bježe od odgovornosti, no da li je zaista i osjećaju?

Prebacivanje (ne)odgovornosti: Za političkog analitičara Sergeja Sekulovića, zakašnjela reakcija dijela opozicionih partija proizilazi iz, prema njegovim riječima, činjenice da nije lako izaći s konkretnim stavom nakon ovakvih rezultata predsjedničkih izbora. Ali, to ih, podvlači on, ne opravdava.

2204seregejsekulovic

„Obavezuje ih činjenica što su, s jedne strane, istakli zajedničkog kandidata, a s druge, što je to nesporno demokratska obaveza i znak poštovanja prema građanima, tj. njihovim biračima. Mi smo političko društvo koje nije izgradilo taj vid političke i demokratske zrelosti i odgovornosti. Nepostojanje jasnog izjašnjavanja opozicije treba da primarno shvatimo kao pokušaj da se dio vlastite odgovornosti ne prihvati – odnosno prenese na drugoga – i da se računa na zaborav svega što se desilo“, istakao je Sekulović za Portal Analitika.

Stranački interesi ispred svega: Prema mišljenju glavnog i odgovornog urednika dnevnog lista „DanNikole Markovića, pojedine opozicione partije su predložile Bojanića za predsjedničkog kandidata kako bi se „sakrile“ iza njega.

„Svi smo svjedoci da tu nije bilo nekog ozbiljnog dogovora, već da je opozicija – ili dio nje – gledala prije svega svoje partijske interese. Zato me i ne čudi što su se neki oglasili tek pet dana poslije izbora, a što pojedini i dalje ćute. Jer, ako se oglase na korektan način, trebalo bi da neko preuzme odgovornost za ovakav rezultat. Bojanić lično može da bude zadovoljan rezultatom, ali opozicija nikako“, smatra Marković.

1306markovic1

Da su opoziciji od predsjedničkih izbora važniji (bili) stranački interesi, svjedoči činjenica da su Bečićeva i Abazovićeva partija u jeku kratke predsjedničke kampanje – a svega sedam dana prije izbora – ozvaničile da će se na predstojećim lokalnim izborima boriti zajedno u četiri opštine. Iz DF-a su tada poručili dvjema partijama da je zajednička opoziciona lista najbolje rješenje za borbu na lokalu, dodajući da vjeruju da niko neće praviti sitne kalkulacije. Međutim, jasno je bilo svima da je ta tema stavljena ad acta, pa se DF, takođe u kampanji, okrenuo pregovorima sa SNP-om.

Optužbe: A onda su uslijedili predsjednički izbori – i postizborna ćutnja – kao neka vrsta zatišja pred novu opozicionu buru, koja je izbila nakon što je novoformirano nevladino udruženje, Centar za akademski integritet, optužilo Bečića da je plagirao magistarski rad.  

Demokrate su, negirajući optužbe, odgovorile da iza istraživanja stoji Feđa Pavlović, sin funkcionera DF-a Koče Pavlovića, te da su optužbe za plagijat, između ostalog, i proizvod odbijanja zajedničke liste s DF-om.

Koča Pavlović se juče (petak prim. nov), kao i danas, oglasio objavom i saopštenjem, u kojem jasno pokušava da postavi ultimatum Demokratama i URA-i da povuku odluku o koalicionom nastupu na izborima u Podgorici, unaprijed crtajući krivicu na čelu ova dva subjekta. Ako se poveže s današnjom podmetačinom, kristalno je jasno – izjava Pavlovića je primjer pokušaja ucjene“, saopštile su Demokrate.

Od tog trenutka je krenula međusobna paljba optuživanja, koja je, zasad, kulminirala jučerašnjim saopštenjem poslanika Fronta Jovana Vučurovića, koji je okrivio Demokrate i URA-u da su formiranjem saveza tokom predsjedničke kampanje poslali simpatizerima poruku da su za njih predsjednički izbori od drugorazrednog značaja.

2204jovanvucurovic

„Tim potezom su dobar dio svojih glasača ostavili kući 15. aprila“, smatra Vučurović.

Javnost, kaže on, nije upoznata da je „miniranje“ predsjedničkih izbora od dviju partija išlo dotle da, kako tvrdi, Bečić i Abazović nisu htjeli da dođu na Bojanićev promotivni skup u Nikšiću.

Bojanić je morao da šalje pismeni zahtjev ne bi li se oni privoljeli da dođu na konvenciju onoga koga su deklarativno podržali“, saopštio je poslanik DF-a.

Poraz opozicije, a ne pobjeda Đukanovića: Koliko je upravo nepojavljivanje u kampanji lidera partija koje su ga podržale odmoglo, odnosno pomoglo Bojaniću?

Podsjećajući da je kandidat većeg dijela opozicije insistirao da ne želi partijske lidere u kampanji, Nikola Marković kaže da ne smatra da je to bio minus.

„Mislim da je (Bojanić) to uradio zbog toga što je želio da bude kandidat svih njih. Ne mislim da je njihovo nepojavljivanje bilo nužno loše. Možemo govoriti o drugim stvarima: koliko su partijske infrastrukture bile aktivne u njegovoj kampanji i na terenu. Smatram da su partije mogle i morale više. Ali, o tome treba da sudi Bojanić“, napominje naš sagovornik.

Sergej Sekulović na isto pitanje odgovara konstatacijom da je to teško procijeniti.

3103bojanic

„Ako idemo od pretpostavke da je dobio manje glasova nego partije koje su ga podržale na parlamentarnim izborima, to bi se moglo tumačiti kao pogrešan potez. Ali, to je zaista teško tumačiti jer je u pitanju hipotetička situacija“, navodi on.

Sagovornici Portala Analitika su, nakon svih dešavanja prije i tokom predsjedničkih izbora, saglasni s ocjenom Gorana Danilovića, da je izbore prije izgubila opozicija nego što ih je dobio Milo Đukanović. Marković kaže:

„Bilo bi dobro da je takva analiza napravljena na nekom zajedničkom sastanku opozicionih lidera. Mislim da bi to bilo ljekovito za crnogorsku opozicionu scenu. Samo tako mogu ostvariti dobar rezultat na predstojećim lokalnim izborima“.

Sekulović pak apostrofira da je opozicija u kontinuitetu pravila greške na ovim izborima, te da su one, prema njegovom mišljenju, sigurno bile kažnjene od jednog dijela opozicione javnosti.

Šta nam, na kraju, govore aktuelna dešavanja na opozicionoj sceni? Ništa drugo do činjenice da je neiskreno ujedinjavanje na predsjedničkim izborima, paradoksalno, bilo paravan za još dublje razjedinjavanje DF-a i tzv. građanske opozicije. Ta dva tabora čvrsto su zauzela svoje rovove, odakle će – kako se budu približavali lokalni izbori – sve više ispaljivati jedni ka drugima – a ne ka DPS-u – otrovne strijele. Time, kao i višednevnim ćutanjem nakon predsjedničkih izbora, po ko zna koji put pokazuju zavidnu sposobnost za neodgovornost.

Foto: rtcg.me / Anadolija