U Župi uskoro voćnjak kakav ne postoji u Crnoj Gori

Ova priča počinje u Mioljem polju, u Župi nikšićkoj, gdje su 44 hektra pod stečajem prodate zemlje  postala vlasništvo firme “Veletex”, poznate po svojim vrtnim centrima “Kalia” 

Objavljeno: 14. 05. 2018 - 00:00

Dospjela je u ruke Miloša Golubovića, mladog direktora koji je prošao dug put edukacije i već ima značajno iskustvo u bavljenju poljoprivrednim temama.   Ideja vodilja firme, pri kupovini  je bila  da se na tom zemljištu, primarno, bave poljoprivrednom proizvodnjom, a glavni cilj da sa proizvodima  uđe na crnogorsko tržište. Opredijelili su se nakon savjetovanja sa najboljim regionalnim i evropskim stručnjacima za sadnju voća primarno jabuka.

Golubović za Portal Analitika o tome kaže sljedeće:   

golubovic

“Imamo podatak iz 2016. godine, da je u Crnu Goru uvezeno preko 8.000 tona jabuka na godišnjem nivou. To je zvanični podatak, a mislim da je i sada tako. To znači da ćemo – ako budemo imali 2.000 tona jabuke kada voćnjak bude potpuno razvijen – pokrivati četvrtinu od zvaničnog uvoza jabuke. I dalje ima puno prostora i zbog toga se ne bojim hoćemo li mi naći mjesto na tržištu.

Posebno je bitna stavka da kod nas polako dolazi vrijeme da se prepoznaje domaći proizvod u odnosu na uvoznu robu. Maloprodajni lanci su počeli time da se bave. Imate IDEA-u koja ima cijelu kampanju 'Plodovi kraja moga' i  mislim da će se veoma brzo na policama diferencirati domaći proizvodi od uvoznih. Kada se to desi, taj domaći proizvod ne mora da se cjenovno takmiči sa uvoznim, jer je diferenciran  po posebnom porijeklu. Kada nisu diferencirani imamo problem da se domaći proizvođači žale, jer imaju konkurenciju iz inostranstva i da ne mogu da postignu troškove proizvodnje koje postiže neko ko se bavi proizvodnjom u inostranstvu, te je strani proizvod mnogo jefitniji od crnogorskog”, ističe Golubović.

Koristiće najnovije tehnologije: Voćnjak će biti, kaže naš sagovornik, izgrađen po najnovijim tehnologijama koje koriste pretežno Italijani, kao jedna od najvećih agro sila u svijetu. Dodaje da je najveći problem kod novih tehnologija nedostatak znanja.

kalija3

“Neko mora da vodi taj projekat, a da bi ga vodio mora nešto da nauči. Da bi naučio mora negdje da ode, jer to znanje ne može da dobije u Crnoj Gori – čak ni u institucionalnom smislu – jer na fakultetima nisu naučeni da se bave tim tipom proizvodnje. Zbog toga smo mi ti koji angažujemo strane konsultante, da ne bi došli u situaciju da na osnovu neznanja stradamo jer nismo uradili nešto što je potrebno kada je to potrebno. Očekujem da ćemo za koju godinu formirati tim ljudi koji će moći to da rade sami”, napominje Golubović.

Na površini od 44 hektara izgradiće se i ultra low oxigen hladnjača za skladištenje voća, koja izvlači kiseonik i zajedno s njim gotovo neutrališe mogućnost da se jabuka pokvari ili razboli. Prema riječima Golubovića, hladnjača je bitna kako bi moglo da se skladišti povrće i kako bi planski moglo da se plasira na tržište. Takođe, bez hladnjače bi jabuka morala da se prodaje 's drveta' kada je aktuelna svuda, što cjenovno nije isplativo za jabuku za koju govore da će biti vrhunskog kvaliteta.

Golubović naglašava da je investicija u voćnjak samo početak.

kalija5

“Kompletan projekat nije napravljen da se završi na onome što ćemo mi podići. Cijeli ovaj voćnjak bi trebalo da bude ogledno polje, da bi se time drugi bavili. Posebno u Župi gdje ima puno plodnog zemljišta i gdje se ljudi dominantno bave voćarstvom. Kada bi vidjeli kako to kod nas funkcioniše – da mogu da usvoje tehnologiju, da bi se mi u nekom momentu pojavili kao pristupni centar za njihovu proizvodnju, pod uslovom naravno da imamo isti usaglašen proizvod i da pod našim imenom prodajemo nešto što je isto u smislu kvaliteta, kalibracije…

To je to što mi doživljavamo kao dugoročni razvojni plan, da se jednostavno animira domaće stanovništvo, da počne da se bavi proizvodnjom jabuke i trešnje, koju ćemo saditi 2020. U tom slučaju, mi ćemo normalno formirati ekipe koje će biti konsultanti tim ljudima. Već smo imali zaitneresovane osobe koje su htjele da se uključe, ali želimo da budemo fer prema svima, insistirao  sam da sačekaju makar prvu godinu da vide kako će se to pokazati kod nas, pa ako im se svidi – što da ne”, kaže Golubović.

Milošev rođeni brat, diplomirani ekonomista, Milan Golubović takođe je uključen u ovu priču - on je biti rukovodilac projekta u Mionjem polju.

milos-i-milan-golubovicMiloš i Milan Golubović

''Kao mlada osoba koja ulazi u ovu priču nadam se da ću opravdati očekivanja. Imam jako pozitivno mišljenje i siguran sam da ćemo uspjeti u svojoj namjeri. Trudiću se da pomognem što više mogu i steknem iskustvo kako bi kasnije mogli efikasnije da radimo i pomognemo drugima'', kazao je kratko mlađi Golubović.

kalija4Milutin Karas

Tip voćnjaka koji još u Crnoj Gori nije viđen: Iz Župe će domaće tržište biti obogaćeno s tri vrste jabuke, među kojima je i “gala”, koja trenutno ne postoji kod nas. Kako najavljuju, ovakav tip voćnjaka ne postoji u Crnoj Gori, a da bi uspio Golubović je kao stranog konsultanta angažovao Milutina Karasa, iz subotičke firme Agro-ferticrop, koji je svoje iskustvo stekao višedecenijskim radom u Italiji. Ovdje je, kako nam objašnjava Karas, riječ o posebnoj sadnji, gdje dvije jabuke idu na jedan korijen. Vrh jabuke se sječe i ona raste do 3,5 metara, a širina ide do 65 centimetara.

“To se zovu slabo bujne podloge – sadnica koja je kratka, a sadi se gusto – ili popularnije 'bibaum sistem'. Te sadnice su nešto što kod nas nije zastupljeno - slabo bujne sadnice na slabo bujnim podlogama.

Osnovna sadnica se kalemi na podlogu, a podloga ima raznih. Gore je sorta, a dolje podloga. Potpuno nezavisne jedna od druge, u proizvodnji sadnice se rasadnički podižu i, u zavisnosti od podloge, njom se definiše uzrast i forma uzgojnog oblika kao i broj biljaka po hektaru i prinos. To, defacto, znači da ukoliko je bujna podloga ta biljka će da izraste po pet metara u svaku stranu. Slabo bujna podloga kontroliše biljku na način da kada je vi gledate izgleda više kao vinograd.

To nije kao što smo mi navikli: da vidite veliku krošnju, velika stabla koja se sade na po pet metara razdaljine. Ona izgleda kao špalir, kao vinova loza. Zbog takve podloge moguća je saditi jednu blizu druge. Kada uzmete ukupan broj biljaka po hektaru vidite da imate prinos po hektaru tri puta veći nego na uobičajenom vrtu”, objašnjava Karas.

elstarPrimjer voćnjaka 

Sadnja moguća do kraja aprila: Kako ovaj stručnjak iz Vojvodine objašnjava, nova tehnologija daje mogućnost da se sadi i do kraja aprila, što je nezabilježeno u Crnoj Gori gdje se sadnja obavlja mahom u februaru, martu ili na jesen. Vijek biljke je 15 godina, a Karas podvlači da se većina domaćina veže za biljku, a da kada ona više ne može da postigne rod od barem 20 kilograma po stablu – tada je vrijeme da se ukloni. Sagovornik našeg portala dodaje da nova tehnologija omogućava da se hranjenje jabuke vrši čak i putem računara.

“U zavisnosti od perioda i doba godine, prije ili poslije cvjetanja, dodajemo ostale makro i mikro elemente koje su biljci u tom trenutku potrebne. Moguće da ih imamo u zemljištu, ali pitanje je da li ih biljka može usvojiti. Dodajemo ih u malim količinama i biljka se razvija, dolaze razne faze poslije oplodnje, raste umnožavanje ćelija, plodova i onda kasnije dodajemo samo vodu.

 </p>

Kao što imate dobro Nikšićko pivo jer imate kvalitetnu vodu, isto tako je jako kvalitetna voda bitna za hranjenje u novoj tehnologiji. Jedan od bitnih elemenata je EC ili elektro-provodljivost. Ova ovdje voda ima EC od 0,3 - 0,4 što je kišnica ili najkvalitetnija voda koja pada kada je čista kiša. Razlika između dobre vode i loše vode je u EC-u. Kod nas u Vojvodini, u rijekama i jezerima, EC ide od 0,9 do 1. Prevedeno: što je manji EC to više grama hrane možemo da dodamo do maksimalne vrijednosti od 2,2. Mi ovdje imamo fenomenalnu vodu, i što se toga tiče, imaćemo super hranjenje biljaka i očekujemo vrhunske prinose. Prinos koji imamo u planu i za koji ja treba da garantujem je 60 tona po hektaru svake godine”, potcrtava Karas.

Jabuka rađa nakon godinu, prorjeđivanje cvjetova za bolje plodove: On ističe da će jabuka koja je zasađena s dvije godine starosti već u avgustu sljedeće godine roditi i do tri kilograma po stablu. Dodaje da u Crnoj Gori i dalje niko ne vjeruje u to, jer izgleda kao priča koja se gleda samo u televizijskim emisijama.

Novim sistemom će se ograničiti proizvodnja na 60 tona po hektaru: Po starom sistemu domaćini su ručno skidali klastere, što je na količinu od 15 hiljada sadnica praktično nemoguća misija. A da bi se to postiglo postoje dvije metode. Jedna od njih je hemijsko prorjeđivanje, pomoću kojeg se hemikalijama pomiješanim s vodom poprska voćnjak i opadne višak cvjetova. Drugi sistem je mehaničko prorjeđivanje ili Darvinov sistem.

 </p>

“Taj sistem sam  prvi prije dvije godine uveo zajedno s Italijanima u Srbiju. Imamo jednu metvicu koja ide preko traktora i koja tuče po cvijetu i u startu otkine tri cvijeta. Zašto je to bitno? Jer ako to u startu ne uradite sva hrana koja ide u biljku se ravnomjerno raspoređuje na sve plodove, ako vi to pustite do juna i ne uradite ranije – i u junu ručno skidate plodove – sva hrana koja je ušla u te plodove je bačena. To želimo da spriječimo, tako da ranije skidamo cvjetove kako bi hrana otišla samo u tri i u kraljevski cvijet, te da maksimalno ostanu četiri jabuke po cvijetu. Kada su samo četiri jabuke po cvijetu, u 90 odsto slučajeva su sve četiri jednake po dijametru.

U zavisnosti od veličine jabuka koje su tražene, ovdje će biti 95 odsto jabuka prve klase koja može da ide na evropsko tržište ili u Rusiju, ali i u naše hotele. Jako je bitno da je tako proizvedemo, jer ćemo od nje ostvarivati profit. Tako da se u startu ne mogu praviti nikakve greške. Jedna jabuka, u zavisnosti od tipa rezidbe, treba da ima 80 do 110 plodova – i ne damo da bude više. Težina plodova treba da bude do 200 grama”, navodi Karas.

Hemija neophodna, ali po evropskim standardima: On dalje objašnjava da, zbog današnjih agroekoloških uslova, imamo jako velike promjene klime i s tim se, kaže, promijenio jedan čitav ciklus. Zbog toga je hemijska zaštita neophodna.

gala-ultima

“Pošto vi u Crnoj Gori – a ja sam inače crnogorski zet – imate averziju prema hemiji i vještačkom đubrivu, kazaću vam jednu stvar. Moju taštu 20 godina ne mogu da ubijedim da to nije nikakav otrov i hemija. Kaže mi: 'Zete, ne znaš ti to, ja to znam, moji na Žabljaku kažu da to otrov'. I džaba, ne mogu je ubijediti nikako. Dakle: vještačko đubrivo je hrana – to su azot, fosfor i kalijum u kompleksnoj granuli koji se dodaju. To je hrana biljci i nije nikakav otrov.

Današnji agroekološki sistem je uticao da u tim novim tehnologijama imate insekte koji mnogo više vole da jedu ovu jabuku, nego vašu domaću jer je slađa. Mi, naravno, moramo da se borimo protiv njih i raznih mikroorganizama, uz postojeća gljivična ili bakterijska oboljenja. Koristimo insekticide i pesticide koji su na zelenoj sortnoj listi EU, da bi mogli da izvozimo naše plodove. To takođe znači da su to hemijski proizvodi koji se rezidualno brzo rastvaraju i imaju tri do sedam dana karence (to je period koji je potreban da prođe od momenta prskanja do momenta zdravog korišćenja proizvoda). Koristićemo integralnu poljoprivredu: to znači da ćemo koristiti one preparate u onoj fazi i količini kada je nama to potrebno. U zavisnosti od svih tih faktora, imamo i tretmane. Svaka godina je zasebna za sebe i broj godišnjih tretmana zavisi od količine padavina”, naveo je sagovornik Portala Analitika.

Druga vrsta zaštite koju će ovaj voćnjak imati je protivgradna mreža koja će vlasnike voćnjaka koštati čak 17.000 eura po hektaru. Primarna funckija joj je, kao što i ime kaže, da štiti od grada koji je sposoban da “istuče” biljku koja se mora nakon toga oporavljati naredne tri godine.

 </p>

Druga funkcija je da štiti od sunca, tako što pravi sjenku od 19 odsto, jer usljed jakog sunca dolazi do ožegotina i takva jabuka ne može da bude prva klasa.

Treći vid zaštite je od kiše. Kapljice ne udaraju direktno u list i plod, već se slivaju i time stvaraju kapilaritet koji se pravi iznad biljke i pravi vlažnost koja je biljki potrebna.

Posljednji vid zaštite je od ptica - čvoraka. Ove ptice napadaju isključivo u jatu i sposobne su da oberu čitav vinograd u roku od 10 minuta. Ova mreža u vidnoj percepciji ptice stvara crnu mrlju, tako da jato uopšte ne može da primijeti voćnjak.

Jabuke iz Župe će biti vrhunskog kvaliteta: Karas za kraj razgovora navodi da, iako su imali problema sa zemljištem koje je bilo “goli kamen” i time naišli na težak posao, u susret im ide činjnica da se Župa nalazi na 780 metara nadmorske visine.

“Ovdje je velika sreća što je Miolje polje na 780 metara nadmorske visine, gdje je izuzetan agroekološki položaj voćnjaka. Sa sjeverne strane imamo planinu odakle dolazi hladan vazduh, koji se miješa s toplim vazduhom i povjetarcem i koji izaziva blago provjetravanje. Kada su takvi uslovi, imamo veoma malo bolesti. Odnosno: čim padne kiša ona vrlo brzo ispari i kratko se zadržava na listu. Pretpostavljam da ćemo imati duplo manje tretmana nego u Vojvodini ili Italiji. Mi samo kažemo: Italijani – Fiat, Nutela... Oni zapravo imaju milion i sto hiljada hektara vinograda. Iako je Francuska poznata kao vinska regija, oni imaju svega 900.000 hektara. Sada uporedite 900.000 hektara sa crnogorskih 2.200 ili srpskih 4.000 hektara. Zamislite samo tu neravnopravnost na tržištu EU. Ja sam realan i znam da mi ne možemo da se 'tučemo' s njima – to bi bilo kao da podgorička Budućnost pobijedi Mančester Junajted. Tako je i u poljoprivredi: oni su daleko otišli s tom tehnologijom i mi sada učimo od njih. Italijani su napravili rejonizaciju i ne može da radi svako šta hoće. Italijani, koji prozivode na preko 700 metara, dobijaju subvencije jer znaju da je takva jabuka vrhunska jabuka”, zaključuje Karas.

Luka ĐURIĆ