Fiona McCluney: Unaprijediti alternativne izvore energije

Crna Gora preduzima značajne mjere u cilju zaštite životne sredine, ocijenila je stalna koordinatorka Sistema Ujedinjenih nacija (UN) Fiona McCluney, poručujući da je neophodno posvetiti više pažnje unaprijeđenju alternativnih izvora energije.

Objavljeno: 24. 05. 2018 - 21:22

McCluney, koja je i stalna predstavnica Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori, je na panel diskusiji u okviru ekomanifestacije Green Culture Forum 2018, koju je organizovala nevladina organizacija (NVO) Krug, kazala da je Crna Gora bila odgovorna u odnosu prema klimatskim promjenama, u skladu sa Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama.

„Crna Gora je, nakon potpisanja Pariškog sporazuma, usvojila i Nacionalnu strategiju održivog razvoja, čime je potvrdila značaj klimatskih promjena u progresu ka evropskim integracijama“, objasnila je McCluney.

Ona je, kako je saopšteno iz PR centra, kazala da je Crna Gora preduzela značajne mjere u cilju zaštite životne sredine, ali da je pravo pitanje koliko se te mjere „doživljavaju ozbiljno“.

„Neki uticaji klimatskih promjena su prepoznati, ali postoji jaz između retorike i preduzetih aktivnosti u oblasti klimatskih promjena. Mali je broj akcija na terenu koje se sprovode u cilju minimalizacije klimatskih promjena“, ocijenila je McCluney.

Prema njenim riječima, Crna Gora mora da se posveti pitanju termoelektrana i uvođenju energetski efikasnih mjera, kao i, kako je kazala, izboru izvora energije koji će koristiti.

„UNDP u Crnoj Gori je usmjeren na pronalaženje mjera zaštite životne sredine u oblasti turizma i ekonomskog turizma, infrastrukture, kao i kreiranje politika održivog razvoja“, rekla je McCluney.

Crnogorski princ, Nikola Petrović Njegoš, poručio je da je za poboljšanje klimatske situacije neophodna ekološka tranzicija.

„Potrebno je takođe da promijenimo model razvoja, način života, proizvodnje. Jednom riječju, potrebno je da promijenimo naš sistem vrijednosti. Ta hitna ekološka tranzicija koja nas ujedinjuje danas, prolazi kroz neku vrstu kulturne revolucije“, saopštio je Petrović Njegoš.

On je kazao da se ekologija ne svodi samo na energetska pitanja, termičku izolaciju ili tretiranje otpada i da ta revolucija mora biti demokratska.

„Ukoliko želimo da preživimo, ne možemo nastaviti da se borimo za eksploataciju bogatstva zemlje, već moramo da radimo zajedno na novim dinamikama i na novim projektima zaštite našeg ekosistema. Naša svijest i želja za harmonijom garantovaće da ekologija ne bude zatočena i preusmjerena u novi sistem ekspoatacije, koji je obojen u zeleno“, rekao je Petrović Njegoš.

On je saopštio da je ekološka država jedina vizija koja bi mogla da omogući Crnoj Gori da se razvije na održiv način i da, kako je rekao, pronađe svoje mjesto u prvom redu izazova sa kojima se suočava čovječanstvo.

„Izazovi su brojni, degradacija uslova života na zemlji se ubrzava i to za sva živa bića. Više nemamo sumnju da je ljudska aktivnost glavni izvor te degradacije. Upravo građansko društvo, ljudi koji se brinu za svoju budućnost, ali i za budućnost svoje djece, treba da se angažuju u ekološkoj tranziciji“, istakao je Petrović Njegoš.

Glaciolog i profesor iz Danske, Jason Box, rekao je, na prvom panelu pod nazivom "Klimatske promjene su globani problem, da li je vrijeme za obnovu klime“, da nije neophodno predviđati stanje godinama unaprijed, već da je dovoljno da se svi osvrnu na ekstremne situacije u sadašnjem trenutku, kako bi uvidjeli razmjere ekološke katastrofe koja nam prijeti.

„Moramo učiti od prirode. Arktik se zagrijava brže nego ostatak svijeta, a topljenje leda predstavlja veliki ekološki problem, koji za posljedicu ima povećanje nivoa mora“, kazao je Box.

Prema njegovim riječima, procjena je da će se nivo mora povećati za pet metara u narednih 500 godina.

„Topljenje leda je samo jedan od simptoma disbalansa u ekološkom sistemu. Moramo prestati da emitujemo štetne gasove u atmosferu, kako bi uticali na klimatske promjene“, poručio je Box.

Profesor na Univerzitetu u Kembridžu, Hugh Hunt, rekao je da su klimatske promjene nezaustavljive i da, prema njegovim riječima, geoinženjering može biti potencijalno rješenje.

„Geoinženjering predstavlja niz velikih, planiranih mjera u klimatskom sistemu, sa ciljem smanjenja globalnog otopljavanja i promjena klimatskih prilika. Podrazumijeva namjernu promjenu klime pomoću tehnologije, putem koje se mogu smanjiti emisije gasa ugljen dioksida“, objasnio je Hunt.

On je kazao da Grenland sadrži dva miliona kilometara kubnih leda i da će se, ukoliko dođe do otopljenja tog leda, nivo mora podići za 7,2 metara.

Predstavnik straživačkog univerziteta u Londonu, Chris Rapley, kazao je, na drugom panelu pod nazivom „Da li treba da preispitamo našu budućnost u odnosu na klimatske promjene“, da se mora efikasnije koristiti energiju, kao i da bi se trećina problema riješila boljim upravljanjem.

„Sa naučne tačke gledišta, pred nama su brojni dokazi da se klimatske promjene dešavaju upravo sada. Ne samo na Antarktiku, već svuda u svijetu. Svjedoci smo porasta nivoa mora, poplava, promjene ekosistema, smanjenju resursa vode“, rekao je Rapley.