Bajke ne trpe političku korektnost

Jedna od osnovnih funkcija bajki je da pripreme djecu za svijet odraslih u kome nijesu svi ljudi dobri, a loše stvari mogu da se dese… U tom kontekstu, njihov sadržaj treba sačuvati od pokušaja revidiranja i korigovanja prema uzusima političke korektnosti, smatra psihološkinja Adriana Pejaković.

Objavljeno: 27. 05. 2018 - 06:31

- Da li Pepeljuga svojom ulogom poziva žene da budu samo domaćice; koliko je u bajkama zastupljena rodna ravnopravnost; da li bi trebalo da bajke budu gej frendli, odnosno da imamo i dva zaljubljena princa… Je li u redu što je lovac ,,rasporio vuku trbuh“…

Ovo su samo neka od pitanja koja zastupaju pobornici teze da je sadržaj bajki potrebno prilagoditi savremenim tokovima – ističe Pejaković u razgovoru za Pobjedu.

Prema njenim riječima, teško možemo uklopiti duboko značenje bajki sa modernom političkom korektnošću. - Ne smijemo da previdimo njihovu višeznačnu građu i funkciju. Osim jednostavnih i značajnih poruka koje se šalju djeci, bajke imaju dublje značenje koje se otkriva u odraslom dobu.

Simbolizam bajki se otkriva u njihovom prisustvu u kolektivnom nesvjesnom, koje se prenosi na nove generacije da bi se značajne arhetipske poruke prenijele bez obzira na trenutne društvene promjene i procese – ističe sagovornica. Adriana Pejaković kaže da bajke predstavljaju naoko jednostavno štivo, koje opisuje glavnog junaka koji se suočava sa određenim teškoćama.

VIŠESLOJNA PORUKA

- Na početku bajke obično se radi o dječaku, princu, djevojčici koja, čini se, nema potrebne kvalitete da bi izašla na kraj sa nedaćama koje slijede. (Najmlađi sin dobija od nasljedstva samo mačka u vreći, Crvenkapa mora proći kroz mračnu šumu ako želi da dođe do bake, Mala sirena mora napraviti žrtvu da bi došla do princa…)

Zapravo, bajka predstavlja arhetip ljudskog razvoja koji mora proći kroz određena iskušenja ukoliko se želi napredovati i doći do sopstvene cjelovitosti. Arhetip je primarna ideja dobra, časti, poštenja, tj. vrline koja se slikovito opisuje kroz dinamiku bajke. Arhetip se provlači i kroz priče naroda, mitove, običaje i snove i predstavlja izraz kolektivnog nesvjesnog kao i putokaz u životu pojedinca – naglašava Pejaković.

Zato, smatra ona, bajke svojom naoko jednostavnom strukturom uče pojedinca važnim životnim porukama.

- Djeca kroz bajke uče značaj osnovnih ideja dobra, časti, poštenja, hrabrosti itd. Obično svaka bajka ima početak, zaplet i rasplet, nakon koga glavni junak više nije isti već je obogaćen za značajno ljudsko iskustvo, koje ga mijenja u pravcu otkrivanja, poboljšanja sebe i širenja svijesti o arhetipskim idejama. Prenošenje ovih ideja u izvornom obliku bi bilo suviše komplikovano za djecu, pa se izražavanje u slikama, jednostavnom tekstu i riječi čini primjerenim.

Osnovne ideje kojima nas uče bajke su: da je važno razlikovati dobro od lošeg, da je važ- no imati svoj integritet, biti hrabar i pošten, da u svijetu ipak postoji zlo, ali da se može prevazići kao što nas uče i načinima na koje bi trebalo da se sa zlom suočavamo. Zato je i jedna od osnovnih funkcija bajki priprema djece za odrasli svijet u kome nijesu svi ljudi dobri, a loše stvari mogu da se dese (npr. ,,Vuk i sedam jarića“ nas uči oprezu) – navodi Pejaković.

Opširnije u Pobjedi