Otvorena izložba dječjih radova na temu Medijske pismenosti

Poznati mladi umjetnik Vučić Ćetković pridružio se kampanji Agencije za elektronske medije i UNICEF-a “Birajmo šta gledamo” i tim povodom je, zajedno sa njegovom nastavnicom likovnog iz osnovne škole Radmilom Mišković, organizovao likovnu radionicu za djecu.

Objavljeno: 08. 06. 2018 - 14:16

U petak, 8. juna, u 11:00 sati, u Osnovnoj školi “Vlado Milić” u Podgorici, Ćetković je, zajedno s djecom, predstavio njihove radove na temu “Birajmo šta gledamo”.

“Uticaj medija na nas i živote naše djece zavisi od toga kako ih koristimo. Kroz kritičko razmišljanje i medijsko opismenjavanje, djeca jačaju otpornost na sve medijske poruke. To je ključno za medijske sadržaje lošeg kvaliteta koji se po zakonu ne mogu zabraniti. Takodje,  nemoguće je u današnjem digitalnom dobu djecu izolovati od svih loših medijskih poruka, zbog čega je medijska pismenost jedino rješenje”, objašnjava Ćetković.

Četrnaestogodišnja Tea Raonić objasnila je kako je njena grupa obradila temu Birajmo šta gledamo: “Na našem radu smo predstavili srećnu porodicu i roditelje koji šalju svoju djecu u sobu, zbog toga što program koji gledaju nije prilagođen njihovom uzrastu i njihovi roditelji smatraju da to nije u redu da to gledaju, a neka djeca misle da oni nisu u pravu“.

tea-raonic

Dvanaestogodišnji Nikola Vukčević imao je jasnu poruku za vršnjake, ali i za odrasle:

 “Moja poruka za vršnjake je da više gledaju kulturne i obrazovne emisije, jer nas one  mogu edukovati, a ne rijalitije, jer oni nas samo zaglupljuju i ne pomažu trenutnom odrastanju, a po mom mišljenju ne pomažu ni odraslima”.

Medijska pismenost je sposobnost da se različiti medijski sadržaji koriste, analiziraju, kritički procijene i stvaraju. Pomoćnica ministra prosvjete Arijana Nikolić Vučinić smatra da je ona neophodna svoj djeci u 21. vijeku.

“Razni časovi, kao što su časovi umjetnosti, informatike  i tehnike mogu da posluže za medijsko opismenjavanje djece. Nastavnici treba na tim časovima da djeci pokažu kako da analiziraju medijski sadržaj kroz pitanja: ko ga je napravio, za koga je napravljen i sa kojim ciljem. Na taj način, stvara se kritičko mišljenje”, objašnjava Nikolić Vučinić.

Direktorica škole Biljana Ćulafić smatra da je u digitalnom dobu nemoguće izolovati djecu od raznih medijskih sadržaja i da prednost treba dati obrazovnim mjerama. “Drago nam je da se u okviru ove kampanje nadovezujemo na sadržaje koji se već izučavaju u okviru predmetnih programa i da djelujemo edukativno, a ne represivno. Djeca treba da nauče da vrednuju sadržaje i da naprave kriterijum što je od tih sadržaja dobro, što je loše, što usvajaju, a što odbacuju. Jednom riječju, treba da kod njih razvijamo kritičku svijest kako prema medijskim sadržajima, tako i prema svim društvenim i drugim pojavama sa kojima će se sresti u životu“, zaključuje Ćulafić.

Istraživanja sprovedena širom svijeta ukazuju da je djeci potrebno usmjeravanje još od prvog susreta s medijima. To usmjeravanje primarno je zadatak roditelja.

Međutim, da bi djeca izrasla u medijski pismene građane, roditelji, škole, mediji, NVO i Vlada moraju raditi zajedno. Dakle, medijska pismenost nije samo odgovornost roditelja, već cijelog društva.

“Cilj ove kampanje, pored podizanja svijesti i jačanja medijske pismenosti djece i roditelja, je i da pomognemo medijima da podignu svoje kapacitete, i to ne samo da stvaraju dječje programe, već i da etički izvještavaju o pitanjima koja se tiču djece“, objašanjava Elvira Ceković, PR-ka Agencije za elektronske medije Crne Gore.

Iz tog razloga, UNICEF je, zajedno s Agencijom za elektronske medije Crne Gore, pokrenuo kampanju “Birajmo šta gledamo” početkom 2018. godine.