Pokušaj zaustavljanja urbanističkog haosa na primorju (I)

Nakon osam godina peripetija, Vlada je predstavila polufinalnu verziju Nacta prostornog plana posebne namjene za Obalno područje Crne Gore. Nacrt plana, na prvo čitanje, je pokušaj da se zaustavi urbanistički haos koji vlada na crnogorskom primorju i da se koliko-toliko spriječi potpuna betonizacija obale. Glavna karakteristika Nacrta plana je da se izričito zabranjuje bilo kakva gradnja u pojasu od 100 metara od obale, a da će stanogradnja, od koje država nema nikakve turističke koristi već isključivo štete, biti dozvoljena tek nakon kilometar i to po principima jednakih šansi. Glavna mana plana je što izričito ne zabranjuje gradnju mosta „Verige“, što je jedan od uslova da bi Kotor ostao na listi UNESCO kulturne baštine.

Objavljeno: 13. 06. 2018 - 00:30

Po Nacrtu plana, građevinska površina je smanjena sa 23.363 hektara na 13.639 hektara što automatski znači zaustavljanje katastrofalnog trenda betonizacije obale koji je pogodio primorje u posljednjih dvadeset godina. To bi bio ujedno i jedan od najvećih dometa ovoga plana.

Pored toga, Nacrt plana, u dvije obimne knjige: Knjiga1 - Analiza i ocjena postojećeg stanja i Knjiga 2- Plan donosi pravila urbanističkog ponašanja na crnogorskom primorju koja nijesu do sada postojala. Plan će imati dejstvo dvije i po godine, odnosno do  septembra 2020. godine, od kada će u Crmoj Gori postojati i važiti samo dva planska dokumenta - Prostorni plan Crne Gore i nešto kasnije Plan generalne regulacije Crne Gore.

Na Nacrt plana, koji je sa pratećim studijama i mapama napisani na preko hiljadu strana, su stigle brojne primjedbe, od kojih će u nastavku teksta biti pomenute najznačajnije, naročito one u vezi Kotora, što je svakako prilika da Vlada prihvatanjem nekih tehničkih, poboljša vrijednost ovog strateškog dokumenta.

Suspendovanje svih planova:  Usvajanjem Prostornog plana posebne namjene, biće potpuno suspendovano oko 600 različitih planova koji važe u primorskih opštinama, s tim  da onim investitorima kojima je izdata dozvola oni će bez problema moći da završe gradnju svojih objektata jer je u pitanju stečeno pravo.

plan3Da li će ovaj Plan zaustaviti  širenje građevinske i urbanističke džungle na primorju zavisiće od odlučnosti države, ali... višedecenijska praksa državnih i opštinskih vlasti ne ulijeva povjerenje da će se plan sprovesti.

Zanimljivo, mnogi djelovi Nacrta plana podsjećaju na Barselonsku konvenciju o zaštiti Sredozemnog mora čija je potpisnica Crna Gora, ali je zbog urbanističkog haosa gotovo sve stavke ostale mrtvo slovo na papiru.

Svim građanima slobodan prstup plaži:  Osnovna poruka dokumenta, kojeg bi vrlo brzo trebalo da usvoji Vlada, je da se obalnim zonama odredi kopneni pojas u kojem gradnja nije dozvoljena, mjereći od najviše zimske linije vode.

"Širina ove zone ne smije biti manja od 100 m, a ova se mjera može prilagoditi za projekte od javnog interesa, kao i u za područja s posebnim geografskim i drugim lokalnim ograničenjima", piše u dokumentu Nacrta plana (Knjiga 1 - Analiza i ocjena postojećeg stanja). Ono što građane najviše interesuje je što se u Nacrtu plana izričito podvlači da im se mora omogućiti slobodan i besplatan prilaz plažama.

„Pojas od 100 m do 1.000 m od obale u područjima van postojećih naselja je rezervisan isključivo za razvoj turizma, uz poštovanje režima zaštite prostora (očuvanje vrijednih predjela, ambijentalnih cjelina, zaštićenih područja, vrijednih poljoprivrednih površina)“, piše u Knjizi2.

Dosadašnja praksa zakupaca plaža je bila da građanin može pristupiti plaži samo ako "papreno" plati korišćenje suncobrana i ležaljki.

Plan izričito propisuje da briga za zaštitu životnu sredine bude integrisana u pravila upravljanja i korišćenja Javnog morskog dobra, ali i zabranu  kretanja i sidrenja plovila u posebno osjetljivim prirodnim područjima na kopnu ili moru, uključujući i plaže.

Pojas od 100 do 1.000 metara: U Planu se izričito podvlači da pojas od 100 do 1.000 metara mora biti isključivo korišćen dominantno za razvoj turizma.

„ U Planu je pojas između 100 m i 1.000 m od obalne linije definisan kao područje za razvoj turizma u okviru koga će se na osnovu smjernica i pravila ovog plana, kroz detaljna rješenja precizno definisati građevinska područja“, kaže se u dokumentu.

plan5U odnosu na prethodno planirana građevinska područja koja su iznosila 23.363 ha ili 15% ukupne površine Obalnog područja, novim planskim konceptom je predviđeno građevinsko područje smanjeno na 13.639,2 ha ili 9,1%.

Sva planirana građevinska područja će se na detaljnijem planskom nivou precizno definisati u detaljnijoj razmjeri na katastarskim podlogama.

Scenario razvoja: Najvažnije stvari, što se tiče Plana, predstavljeni su u Knjizi2 pod nazivom „Scenario razvoja“. Eksperti su od tri ponuđena scenarija odabrali onaj pod nazivom “Konkurentnošću do kohezije”.

Stručni tim na čelu sa Svetlanom Jovanović je razmatrao tri scenarija: Scenario “Rizika”, Scenario “Zaštite/konzervacije” i Scenario “Konkurentnošću do kohezije”.

Scenario rizika bi, kako navode sksperti, značio produženje do sada dominantne logike korištenja i gubitak prostora, što bitno ugrožava razvojne šanse u planskom periodu.

„Riječ je o ireverzibilnom procesu u prostoru koji razvojne šanse eliminiše i nakon planskog perioda. U prostornom smislu to bi značilo neracionalno širenje građevinskog područja, neselektivnu prenamjenu poljoprivrednog i šumskog zemljišta, nekontrolisanu gradnju u funkciji povremenog stanovanja, sezonski pritisak na infrastrukturu, nekontrolisano zagađenje izvorišta i mora i gubitak identiteta prostora“, navode eksperti u Nacrtu plana.

Scenario zaštite bi značio konzervaciju sadašnjeg stanja prostora, to jest dosad dominantnog modela razvoja temeljenog na dominaciji privatnog smještaja i nekretnina. U osnovi to znači smanjenje učešća turizma u obalnoj ekonomiji, niske stope ekonomskog rasta i predstavlja stagnaciju uz djelimično restrukturiranje do kraja planskog perioda.

Šta predviđa odobreni scenario: Odabran je scenario „Konkurentnošću do kohezije“. Crna Gora u svom Obalnom području mora tražiti rješenje u spoju scenarija rasta konkurentnosti i kohezije.

„Drugim riječima Crna Gora mora s obzirom na naslijeđeno stanje kao i nove razvojne i integracijske izazove prihvatiti pristup “konkurentnošću do kohezije” i na toj osnovi tražiti rješenja dugoročnog održivog razvoja svog Obalnog područja“, preporučuju eksperti.

U osnovi ovaj scenario znači da Crna Gora mora što prije uspostaviti konkurentsku strukturu upotrebe prostora, posebno u smislu stvaranja dodane vrijednosti kroz turizam i na taj način uspostaviti harmoničnu koheziju razvoja i dugoročne zaštite prostora.

Eksperti smatraju da scenario „Konkurentnošću do kohezije“ ima najveće potencijale ekonomskog razvoja, budući da će podići BDP per capita iznad 20.000 eura do 2030. godine. Uz to, sprovođenje plana značajno će restrukturirati smještajnu ponudu Obalnog područja Crne Gore sa 55% udjela hotela i resorta.

Ako se ima u vidu da je BDP po glavi stanovnika u Crnoj Gori oko 6.000 eura po glavi stanovnika, eksperti nijesu objasnili kako je to moguće do 2030. godine podići tu stopu za tri i po puta.

Eksperti, takođe, uvjeravaju da će realizacija plana riješiti problem nezaposlenosti, odnosno otvoriće put daljem demografskom porastu zbog pojačane potrebe za radnom snagom.

verigeZabraniti gradnju mosta Verige:  Najveća mana Nacrta plana što nije izričito zabranio izgradnju mosta "Verige" i što nije predviđena apsolutna zaštita grada Kotora, da se ne bi desilo da UNESCO sljedećeg mjeseca na samitu u Bahreinu izbaci naš grad sa liste Svjetske kulturne baštine.

Ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović je u emisiji "Iz pravog ugla" TVCG  je rekao mu nije jasno zašto postoji toliki strah da će Kotor biti uklonjen sa liste UNESCO-a, te da je preporuka Procjene uticaja na kulturnu baštinu (HIA) da se nađe alternativa za planirani most na Verigama.

"Mi smo to dali - Luštica, Zelenika, s putem ispod Luštice...Dakle, napravljena je alternativa", naveo je Radulović.

Tokom Javne rasprave iskazan je stav od opština Herceg Novi i Kotor da se preispita mogućnost planiranja alternativnog koridora brze saobraćajnice koja bi vodila preko Luštice i omogućila teritorijalno povezivanje Luštice i prostora opštine Herceg Novi.

„Taj stav je iskazan i od strane opštine Kotor, da bi se odustalo od trase brze saobraćajnice koja uslovljava prelaz mostom u zoni Veriga“, piše u Nacrtu plana.

NVO MANS je kritikovao plan tvrdeći da se nastavlja dalja betonizacija obale.

"U prilog masovnoj betonizaciji do sada sačuvanih prostora govori i činjenica da su sva veća ostrva (Sv. Nikola, Sv. Marko, Ada Bojana) cijelom površinom označena kao “posebne površine za turizam”, naveli su iz MANS-a.

Što se tiče gasovoda i brze saobraćajnice, preporuka  plana je da koridor gasovoda, za koji u ovom planu postoji preliminarna trasa koja je data Master planom gasovoda i buduća trasa brze saobraćajnice , idu paralelno, kako bi se što manje narušio prirodni pejzaž Luštice i ostavila mogućnost za nesmetan turistički razvoj na Luštici.

Nacrt plana donosi popis i predviđa izričitu zaštitu kulturne baštine, donosi Izvještaj o Strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu i Baznu studiju utvrđivanja zemljotresnog rizika. U Studiji utvrđivanja zemljotresnog rizika se, prvi put, jasno navodi kakve bi bile posljedice potresa i na kojim je lokacijama najopasnijeg dejstva...  

Predrag ZEČEVIĆ

Sjutra - STUDIJA: Posljedice jakog potresa bi bile katastrofalne, ovo su najugroženije lokacije na Primorju (II)