Prihvatni centri za migrante veliki pritisak na budžet, bezbjednost i međuvjerski sklad

Prihvat većeg broja migranata, na duže vrijeme, na našoj teritoriji, mogao bi imati velike posljedice po unutrašnju stabilnost, međuvjersku harmoniju ali i ekonomske prilike u Crnoj Gori. Kao alternativu, Crna Gora bi trebalo da djelimično slijedi politike Mađarske i Poljske i striktno zakonski ograniči boravak migranata. Naročito što se radi o migrantima koji nemaju uslov da traže azil u EU, a naša država nema desetine miliona eura za njihovo izdržavanje.

Objavljeno: 20. 06. 2018 - 00:20

Poslovično umjereni crnogorski premijer Duško Marković iznenadio je u nedjelju domaću javnost kada je saopštio da bi stara karaula SFRJ mogla postati prihvatni centar za migrante iz arapskih država.

orf"Jačamo naše kapacitete, pokrenuli smo prema Evropskoj komisiji projekat sanacije jedne stare jugoslovenske karaule na granici sa Albanijom, koja bi mogla biti migracioni prihvatni centar kako bismo stvari bolje kontrolisali. Preduzećemo sve kako ne bismo doživjeli onaj veliki rizični talas koji se desio 2015, koji nije zahvatio Crnu Goru. Ali, sada se očigledno ruta mijenja, preko Albanije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i dalje prema Evropi", rekao je Marković

Kasarna Zoganje ili Krenza kao prihvatni centri: Premijer nije naveo koja je to karaula, ali je pripremajući se za priliv migranata, Vlada još u septembru 2015. godine definisala lokacije gdje će biti smješteni migranti. Sudeći prema planu iz 2015. godine, ta stara karaula se nalazi u mjestu Zoganje, nedaleko od Ulcinja.

Crna Gora priprema kapacitete za priliv u prosjeku 2.000 migranata dnevno. Postojeći kapaciteti za smještaj migranata i izbjeglica u Crnoj Gori su Centar za tražioce azila sa 80 mjesta, Prihvatilište za strance 50 mjesta i JU “Ljubović” 25 mjesta, što ukupno čini 155 rasploživih mjesta. Adaptiranjem objekata policije Krenza nadomak Podgorice i Zoganje kod Ulcinja dobio bi se kapacitet oko 500 mjesta. U navedenim smještajnim objektima, bilo bi obezbijeđeno oko 650 mjesta. Takođe, formirala bi se šatorska naselja od 1.000 mjesta na različitim lokacijama shodno procjeni trenutne situacije”, bio je stav tadašnje Vlade.

Crnu Goru je tada, pukim slučajem, zaobišao veći priliv migranata, ali sadašnja situacija govori da to više neće biti moguće. Naime, prema zvaničnim podacima, u Crnoj Gori je za prvih pet mjeseci registrovano oko 1.500 ilegalnih prelazaka migranata, što je značajno više nego u prethodnoj godini.

1012kurcAustrija i Danska lanisirale ideju o prihvatnim centrima na Balkanu: Ideju da u Crnoj Gori i zemljama Zapadnog Balkana treba sagraditi centre za masovni prihvat migranata lansirao je austrijski kancelar Sebastijan Kurc, čija zemlja od 1. jula preuzima predsjedavanje EU.

Kurc je za austrijski javni servis ORF objasnio da na tom planu Austrija radi zajedno sa nekoliko zemalja, a njegova suština je da se osnuje centar za prihvat migranata van Unije, gdje bi migrantima bila “pružena zaštita, ali ne i šansa za bolji život”.

Njegov danski kolega Lars Rasmunsen nagovijestio je početkom juna da razgovara sa nekim zemljama, uključujući i Austriju, o otvaranju "zajedničkih centara" namijenjenih migrantima koji nemaju uslov da traže azil u EU ili kojima su odbijeni zahtjevi za azil. 

Drugim riječima, u Crnoj Gori i ostalim zemljama Zapadnog Balkana bi bili sagrađeni prihvatni centri za boravak migranata na duži rok! S obzirom da Crna Gora ima 600.000 stanovnika, narušenu bezbjednosnu situaciju, ograničene resurse i teškom mukom održani međuvjerski sklad, jasno je da bi recimo, 20.000 migranata uticalo na pogoršanje bezbjednosne ali i ekonomske situacije.

Vladi donirana spiralna žica iz Mađarske: Da aktuelna Vlada ima na raspolaganju širok spektar ideja za borbu protiv migrantske krize, pokazuje podatak da je Mađarska ponudila Crnoj Gori "specijalna" sredstva.

madarskazicaNaime, Mađarska je ponudila donaciju spiralne žice za pokrivanje 25 km državne granice, sa ciljem "bolje pripremljenosti Crne Gore za mogući veći priliv migranata kroz našu teritoriju".

"Policijska saradnja između Crne Gore i Mađarske je bazirana na Konvenciji o policijskoj saradnji u Jugoistočnoj Evropi (PCC SEE), s obzirom na to da su obje države njene potpisnice, što je u isto vrijeme i pravni osnov za potpisivanje Ugovora o donaciji opreme za zaštitu državne granice", piše u ugovoru.

Podsjetimo, nakon vrhunca migrantske krize 2015. godine, broj migranata na balkanskoj ruti ka zapadnim evropskim državama bio je smanjen, dijelom zbog ograde na južnoj granici Mađarske sa Srbijom.

Mađarska se našla na udaru svjetske javnosti zbog takvog postupanja prema migrantima, ali ostvarila cilj - zaustavila je priliv migranata na svojoj teritoriji.

rutaglCrna Gora potpisnik konvencija: Za neupućene čitaoce, prihvat migranata na našoj teritoriji bi značio i milionska izdvajanja iz budžeta.

Prema međunarodnim konvencijama čiji je Crna Gora potpisnik, svim osobama koje bježe od ratnih zbivanja, ili su u svojim zemljama proganjani po osnovu rase, vjere, nacije, političkog mišljenja ili pripadanja određenoj društvenoj grupi, zemlje prijema treba da pruže zaštitu.

Ovo podrazumijeva pružanje bezbjednog smještaja uz obezbjeđenje adekvatne hrane, vode i sanitarnih uslova, zbrinjavanje osoba sa posebnim potrebama, pravnu zaštitu, omogućavanje pristupa ostalim pravima kao što su zdravstvena i socijalna zaštita, obrazovanje itd.

Azilantu 96 eura, migrantu 50 eura: Nadalje, Vlada Crne Gore donijela je sredinom aprila odluku o novčanoj pomoći za azilante i strance pod supsidijarnom zaštitom shodno kome oni mogu da računaju na mjesečnu novčanu pomoć od 66,68 kao samci do 126,77 eura sa petočlanom podrodicom

Strancu koji traži međunarodnu zaštitu - migrantu može se, u ostvarivanju prava na prihvat, odobriti jednokratna novčana pomoć u iznosu od 50 eura, dok traje prihvat.

Novčana pomoć za azilanta i stranca pod supsidijarnom zaštitom ostvaruje se kao mjesečna novčana pomoć.  Visina mjesečne novčane pomoći iznosi za: - pojedinca 66,68 eura; - porodicu sa dva člana 80,08 eura; - porodicu sa tri člana 96,11 eura; - porodicu sa četiri člana 113,47 eura, i - porodicu sa pet i više članova 126,77 eura“, piše u odluci. Jasno je da bi priliv od recimo 20.000 migranata značio trošak od više desetina miliona eura, ne računajući pogoršanje bezbjednosnih prilika.

turska

Više izvora iz Vlade je nezvanično kazalo Portalu Analitika da je migrantska ruta preko Crne Gore realnost, i da je daleko bolja varijanta držati migrante daleko od gradskih jezgara. Iako u svemu tome ima logike, Vlada bi morala striktno da ograniči boravak migranata u Crnoj Gori, najduže do, recimo, 60 dana, i da unaprijed dobije novčana sredstva iz EU.

Sjetimo se da je EU Turskoj bila obećala dvije milijarde eura kako bi napravila prihvatne centre na svojoj teritoriji, a da je malo od toga ispunjeno.