ČANOVIĆ: Striktan rok za legalizaciju je 15. jul, od tada moguće samo kompletiranje dokumentacije

Striktan rok za legalizaciju objekata definisan zakonom je 15. jul, a od tada je moguće samo kompletiranje nepotpune dokumentacije, saopštio je za Portal Analitika direktor Direktorata za razvoj stanovanja, Marko Čanović. Istakao je i da će oni koji ne legalizuju objekte plaćati znatno veću cijenu.

Objavljeno: 21. 06. 2018 - 00:00

Iako je rok za legalizovanje objekata 15. jul i  zvanično je 42.833 nelegalnih objekta, zahtjev za legalizaciju je podnijelo svega 3.442 građanina. Čanović je intervjuu za Portal Analitika rekao da se u Crnoj Gori uvijek čeka poslednji trenutak za djelovanje.

 „Iz ovog razloga nismo previše iznenađeni manjim brojem zahtjeva, iako smo mnogo puta apelovali na građane da ispoštuju predviđeni zakonski rok“, izjavio je direktor Direktorata za razvoj stanovanja.

Upozorava i da će ukoliko sada ne legalizuju objekte cijena biti znatno veća, kao i da se može doći do rušenja.

„Uklanjaće se oni objekti koji se budu nalazili na predviđenim trasama infrastrukture i to kada se ukaže potreba za uklanjanjem objekta, a do tada će vlasnici plaćati naknadu za korišćenje prostora“, istakao je on.

ANALITIKA: Koliko je podnijeto zahtjeva za legalizaciju bespravnih objekata? U kojim gradovima je najviše zahtjeva?

ČANOVIĆ: Ukupno 3442 zahtjeva za legalizaciju bespravnih objekata podnijeto je lokalnim samoupravama u Crnoj Gori do 15. juna. Najviše zahtjeva podnijeto je u Herceg Novom u kome se za legalizaciju prijavilo 764 građana. Slijede Bar sa 506 zahtjeva, Podgorica sa 382 zahtjeva, Budva sa 372 i Kotor sa 302 zahtjeva.

 U Ulcinju je podnijeto 259 zahtjeva, u Tivtu 175, u Pljevljima 155, u Rožajama 119, Nikšiću 108, dok je na Žabljaku podnijeto 60 zahtjeva. Takođe, u Kolašinu su građani podnijeli 59 zahtjeva, u Bijelom Polju 50, Danilovgradu 47, u Beranama 39, na Cetinju 25, u Mojkovcu 15 i u Plavu 4.

13canovicANALITIKA: Da li u ovom trenutku imate informaciju da li se radi o stambenim kućama ili velikim stambenim objektima, hotelima i slično?

ČANOVIĆ: Ministarstvo održivog razvoja i turizma ne raspolaže ovom informacijom. Zakonske odredbe o legalizaciji sprovode jedinice lokalne samouprave, kod kojih stižu zahtjevi sa podacima o objektima.

ANALITIKA: Prema ranijim analizama Uprave za nekretnine, u Crnoj Gori su nelegalno izgrađena 42.833 objekta, dok nezvanični podaci pokazuju da ih je oko 100.000. Kako objašnjavate ovako mali broj prijava, u čemu je problem?

ČANOVIĆ: Kada pomenemo broj podnijetih zahtjeva, moramo imati u vidu da je preduslov za podnošenje zahtjeva za legalizaciju upis objekta u katastar nepokretnosti, kao i da značajan broj bespravnih objekata nije bio upisan u katastar. Upis objekta se vrši na osnovu elaborata premjera izvedenog stanja izgrađenog objekta izrađenog od strane licencirane geodetske organizacije koji je ovjeren od strane Katastra i zahtjeva za upis objekta shodno Zakonu o državnom premjeru i katastru.

Jasno je da ovaj postupak zahtijeva određeno vrijeme i da je vjerovatno usporio podnošenje nekih zahtjeva. Svakako, u ovom periodu pred istek roka, očekujemo značajno veći broj zahtjeva, s obzirom na to da se kod nas obično čeka poslednji trenutak za djelovanje. Iz ovog razloga nismo previše iznenađeni manjim brojem zahtjeva, iako smo mnogo puta apelovali na građane da ispoštuju predviđeni zakonski rok.

Sama činjenica da je moguće legalizovati objekat pod povoljnijim uslovima nego što su to mogli legalni graditelji trebala bi biti dovoljan podsticaj za prijavu. Takođe, u slučaju nepodnošenja prijava predviđeno je plaćanje visokih naknada za korišćenje prostora i u krajnjem, rušenje objekta. Urađen je i orto-foto snimak čitave teritorije Crne Gore, pa ćemo nakon preklapanja snimka i podataka iz podnijetih zahtjeva jasno utvrditi za koje objekte nije podnijet zahtjev. Napominjemo i da je urađena sveobuhvatna medijska kampanja radi upoznavanja građana sa procesom i benefitima legalizacije.

divlja1ANALITIKA: Posebno je u susjednim Srbiji i Hrvatskoj bili značajno više zahtjeva za legalizaciju?

ČANOVIĆ: U Srbiji i Hrvatskoj postoji mnogo više nelegalnih objekata nego u Crnoj Gori, a ove zemlje imaju i mnogo više stanovnika, pa je logično da imaju veći broj zahtjeva za legalizaciju. Taj broj se u procentima ne razlikuje previše u odnosu na Crnu Goru. Takođe, treba uzeti u obzir činjenicu da su zemlje u okruženju legalizaciju sprovodile u više navrata, neke i duže od decenije.

ANALITIKA: Planirate li da produžite rok za prijavu? Ranije ste izjavili da ne planirate, da li ste u međuvremenu promijenili mišljenje?

ČANOVIĆ: Rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju je 15. jul, definisan je Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata i ne planira se produženje ovog roka. Svakako, razumijemo da može doći do zastoja u procesu zbog pretrpanosti katastra. U vezi sa tim, radimo na formulaciji rješenja koje će omogućiti da do 15. jula podnesu zahtjev oni bespravni graditelji koji imaju potvrdu/dokaz izdat od strane katastra da su predali zahtjev za ovjeru elaborata izvedenog stanja bespravnog objekta.

Znači, govorimo o situaciji kada je bespravni graditelj preduzeo radnje u cilju započinjanja postupka legalizacije – izradio elaborat, ali nije u mogućnosti da do 15. jula završi proceduru ovjere elaborata i upisa objekta u katastar, pa se na osnovu te pretpostavke omogućava da podnese nepotpun zahtjev, uz obavezu da nedostajuća dokumenta dostavi kada završi postupak pred katastrom.

ANALITIKA: Građani su istakli problem koji imaju sa geodetskim agencijama koje zbog prevelikog obima posla ne mogu da izvrše nove premjere i urade elaborate koji se prilažu uz zahtjev za legalizaciju. Da li možda prijave stižu kasnije?

ČANOVIĆ: Kako se približava istek roka za podnošenje prijava, geodetske agencije imaju sve veći obim posla, ali Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata je stupio na snagu u oktobru prošle godine, kada je ostavljen rok od 9 mjeseci za prijave.

canovicANALITIKA: Šta ćete da uradite sa onima koji se nijesu prijavili za legalizaciju? Koje su opcije?Postoji li mogućnost da država pribjegne rušenju kuća u kojima ljudi žive?

ČANOVIĆ: Vlasnici bespravnih objekata koji ne podnesu zahtjev za legalizaciju ili čiji se zahtjev odbije, dužni su da plaćaju godišnju naknadu za korišćenje prostora. Ova naknada može iznositi od 0,5% do 2% prosječne cijene građenja m2 novoizgrađenog stambenog objekta u Crnoj Gori. Prema preliminarnim podacima MONSTAT-a za 2017. godinu, ova cijena iznosi 681 euro po metru kvadratnom.

To znači da godišnja naknada za korišćenje prostora može iznositi od 3,41 do 13,62 eura po metru kvadratnom, u zavisnosti od visine, načina i kriterijuma plaćanja koje utvrđuje nadležni organ lokalne samouprave.

Nadležni organ lokalne uprave dužan je da u roku od 60 dana od isteka roka za prijavu za legalizaciju podatke dobijene preklapanje podataka iz orto-foto snimka i primljenih zahtjeva za legalizaciju sistematizuje i utvrdi listu bespravnih objekata za koje nije podnijet zahtjev za legalizaciju, odnosno onih koji nisu ispunili uslove za istu u skladu sa zakonom.

Vlasnici plaćaju naknadu za korišćenje prostora sve do uklanjanja objekta. Zakonom je predviđeno obezbjeđivanje alternativnog smještaja za vlasnike prilikom uklanjanja bespravnih objekata osnovnog stanovanja. Uklanjaće se oni objekti koji se budu nalazili na predviđenim trasama infrastrukture i to kada se ukaže potreba za uklanjanjem objekta, a do tada će vlasnici plaćati naknadu za korišćenje prostora.

ANALITIKA: U dijelu javnosti se ocjenjuje da je sam zakon služio kao predizborna manipulacija i za ucjenjivanje bespravnih graditelja. Da li mali broj prijava ide na ruku takvim tvrdnjama?

ČANOVIĆ: Upoznati smo sa takvim zlonamjernim tvrdnjama ali ih ovom prilikom odbacujemo. Zakon je donijet kako bi se poboljšalo stanje u prostoru, riješili neki sistemski izazovi i kako bi konačno imali rješenje situacije sa nelegalnim objektima. Zakon ni u jednom trenutku nije imao političke konotacije kako su neki krugovi sugerisali, a napisan je od strane stručnjaka u svojim oblastima.

Bespravni graditelji ni u jednom trenutku nisu ni sa čim ucijenjeni, već su pozvani da svoje objekte uvedu u legalne tokove po značajno povoljnijim uslovima nego što su imali oni koji su legalno gradili. Među vlasnicima nelegalnih objekata vjerovatno ima članova svih partija, ali članstvo nije bilo, niti će biti uslov za primjenu Zakona. Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata primjenjuje se neselektivno i važi jednako za sve građane Crne Gore.

Ivona DROBNJAK