Je li Crna Gora spremna za gej brakove?

Nacrt zakona gej osobama daje ista prava kao i heteroseksulanim parovima, i jedino ne sadrži izričitu odredbu da mogu da usvajaju djecu. Ipak moći se zajedno da se staraju o djeci jednog od partnera i imaće vrlo široka prava i obaveze prema njima.

Objavljeno: 23. 06. 2018 - 00:00

Ako se usvoji Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola - u Crnoj Gori će gej osobe moći da sklapaju brakove, da se nasljeđuju, da imaju zajedničku imovinu, pravo na penziono i socijalno osiguranje, posjete u bolnicama, moći će da se zajedno brinu o djeci, ali i obavezu da staraju o djetetu svog partnera ako nema bližeg srodnika. Nacrt zakona je na javnoj raspravi, a već su se čule oštre kritike dijela javnosti. Očekivano najglasnija, kao i u svim državama koje su dozvolile gej parovima da se vjenčavaju je crkva. Kod nas je to SPC.

No, krenimo redom. Nacrt zakona nigdje ne predviđa izraz brak ali ko je god pročitao tekst jasno je da je postupak registracije isti kao u slučaju braka muškarca i žene i da, osim usvajanja djece, daje ista prava.  Dakle, dva muškarca ili dvije žene odu kod matičara, trebaju im dva svjedoka i registruju se. Odnosno, vjenčaju.

Šta kaže Ustav: Ustav Crne Gore u članu 71 predviđa da se brak može zaključiti samo uz slobodan pristanak muškarca i žene. Jasno je da je napravljena jezička distinkcija ali je suština ista – te stoga možda za početak treba vidjeti ima li ovo zakonsko rješenje uopšte uporište u Ustavu?

Nacrt zakona gej osobama daje ista prava kao i heteroseksulanim parovima i jedino ne sadrži izričitu odredbu da mogu da usvajaju djecu. Ipak shodno članu 55 Nacrta zakona, partner koji nije roditelj djeteta  će morati da izdržava djecu dugog partnera ako ona nemaju srodnika koji su po zakonu dužni da ih izdržavaju ili srodnici nemaju mogućnosti za to.

Obaveza partnera postoji i posle smrti roditelja djeteta.

Partneru gej osobe koja ima dijete se daje pravo i da u hitnim slučajevima, kada prijeti neposredna opasnost za djecu, donese odluku koja je najbolja za dijete.

Prevedeno na običan jezik – gej osobe neće moći da usvajaju djecu za sada, ali će imati vrlo široka prava i obaveze prema djeci, ako ih ima, njegov, odnosno njegova partnerka. Svidjelo se ili ne to drugom biloškom roditelju ili recimo tetki, babi ili djedu.

dzomicZakon sporan za crkvu: Taj dio Nacrta zakona je najviše sporan za crkvu. Protojerej Mitropolije crnogorsko primorske Velibor Dzomić smatra da je sporno što se u zajednice mogu uvoditi djeca iz prethodnog braka, koje je jedan od partnera imao.

“Umjesto da je to izričito zabranjeno, pa da kažem da ste makar za to bili korektni. Ko će biti siguran da vrlo brzo neće u ime zabrane diskriminacije „doći do izmjena i dopuna pa će se uvesti da smiju usvajati djecu“, kazao je on na jednoj od javnih rasprava.

Sa druge strane, u LGBT zajednici imaju zamjerke što ih zakon neće dovesti u suštinski jednak položaj sa heteroseksualnim parovima.

“Ipak, predstavlja set osnovnih prava namjenjenih regulisanju istopolnih zajednica u Crnoj Gori, kojim će crnogorska LGBTIQ zajednica napraviti nekoliko značajnijih koraka ka konceptu pravnog izjednačenja sa ostatkom populacije. Pri kreiranju nacrta zakona, radna grupa je pred sobom imala zahtjevan i izazovan zadatak. Ovaj proces morao je uključiti niz kompromisa i usaglašavanja jer su članovi radne grupe ovoj temi prilazili sa svješću da u datim okolnostima u Crnoj Gori, uz visok stepen homo/bi/transfobije i javnog neprihvatanja LGBTIQ zajednice, nije moguće usvojiti zakonsko rješenje koje će istopolne parove suštinski pravno izjednačiti sa ostatkom populacije”, kazala je Bojana Jokić iz LGBT Forum Progres za Portal Analitika.

jokicOna podsjeća da je odbijen predlog da zakon bude otvoren i za heteroseksualne parove koji žele zakonsko regulisanje odnosa, ali ne žele tradicionalan brak.

“Mišljenja sam da bi ovaj predlog, da je usvojen, ne bi vezivao zakon isključivo za istopolne parove, čime bi se smanjila i marginalizacija prilikom usvajanja samog zakonskog rješenja,”, kazala je ona.

Ona posebno ističe da je, kada bude usvojen, bitna primjena zakona te da bi trebalo da doprinese smanjenju diskriminacije.

Svega desetak homoseksualnih parova: U Crnoj Gori ima tek oko desetak javno deklarisanih homoseksulnih parova. Onih koji preferiraju isti pol ima, naravno, mnogo više. Pa ipak strah od stigmatizacije i odbacivanja porodice i društva i dalje je veoma jak. Zato je ključno – da li je crnogorsko društvo zrelo za ovaj zakon ili prosto ispunjavamo evropsku agendu. Odnosno, je li trebalo dati još vremena patrijahalnoj sredini da se navikne i prihvati da su pojedini među nama prosto samo drugačije seksualne orjentacije i da to nije bolest.

Sociolog Andrija Đukanović za Portal Analitika kaže da naše društvo još nije spremno na gej brakove.

“Homoseksualnost se kod nas još uvijek u ogromnoj većini stanovništva osuđuje. Znamo svi koliko je samo otpora bilo prema organizovanju gej parada. Mislim da smo još uvijek veoma zatvoreno društvo za bilo kakvu vrstu različitosti, ne samo u seksualnoj orijentaciji. Pogledajmo istraživanja o socijalnoj distanci. Postoje ogromni rezervoari mržnje i netolerancije u našem društvu. Jedan od najvećih je upravo prema LGBT populaciji. Država je tek upotrebom sile omogućila da se održe dvije-tri gej parade”, kazao je on.  

Đukanović dodaje da posebni otpori postoje na brak između gej osoba.

“To je u našoj svijesti koja je natopljena uticajem patrijarhata i agresivne religioznosti nemoguće zamisliti. Nijesam siguran ni koliko će biti političke volje da se ovo pitanje stavi na dnevni red. Iako sad imamo raspravu o zakonu mislim da se sadašnja elita neće usuditi da donese jedan takav zakon koji će omogućiti brak između homoseksualnih partnera”, kazao je on.

andrijadj

On dodaje da gej brakovi i kad bi se dozvolili ne bi toliko uzdrmali društvo i srušili vrijednosni i moralni sistem.

“Primjer su zemlje gdje je to dozvoljeno. To su uglavnom zemlje sa najvišim standardom života. Osim ekonomske strane to su zemlje gdje ljudi uživaju najveća moguća prava bez obzira na lična svojstva. I nijesu ih preplavili homoseksualci. Sasvim se dobro i uspješno razvijaju i predstavljaju primjer i cilj i za naše društvo”, rekao je on.

Koje zemlje su prihvatile istopolne brakove: Nakon Hrvatske koja je to učinila još 2003. godine, Crna Gora bi trebalo da bude prva od ostalih država sa prostora bivše Jugoslavije koja će registrovati istopolne zajednice.

U Srbiji se tek stidljivo pominje da mogućnost iako ta zemlja ima javno deklarisanu gej premijerku. U toj zemlji ipak stručnjaci već ozbiljno raspravljaju da li je društvo spremno za gej brakove a uglavnom provijava mišljenje – brakovi da, usvajanje djece ne.