Zločin bez kazne

Broj prijavljenih slučajeva nasilja nad djecom blago raste iz godine u godinu, ali podaci Sudskog savjeta pokazuju da naši sudovi i dalje u najvećem broju slučajeva izriču kao kaznu uslovnu osudu. Taj trend je nastavljen i ove godine. Kada je riječ o zapuštanju i zlostavljanje maloljetnog lica zanimljivo je da je broj odbačenih prijava značajno veći od broja optužnih predloga.

Objavljeno: 03. 07. 2018 - 00:00

Koliko djece u Crnoj Gori u porodici zaista trpi nasilje, teško je saznati. Zvanični podaci nijesu objedinjeni, a poseban problem je i što statistika u ovom slučaju skoro pa ništa ne znači, jer se procjenjuje da na jedan prijavljeni slučaj nasilja nad djecom dolazi sedam, osam slučajeva koji se dešavaju u porodicama i koji ostaju neprijavljeni. Istraživanja, takođe, pokazuju da su nasilnici nad djecom u najvećem broju slučajeva upravo njihovi roditelji, a ne, recimo, usvojioci ili staratelji.

Koliko je prijavljeno slučajeva: Prema zvaničnim podacima, povećan je broj prijavljenih slučejeva koji ukazuju na sumnju za nasilje u porodici, dok  u slučaju zapuštanja i zlostavljanje maloljetnog lica zavisi od godine do godine.

Tako je, prema Izvještaju o radu Tužilaštva prošle godine za nasilje u porodici prijavljeno 223 slučaja, godinu ranije 218, a 2015. godine 197. Podaci pokazuju i da raste broj optužnih predloga za nasilje u porodici. Broj odbačenih prijava posljednje dvije godine  isti -76, dok je 2015. godine bio manji.

Mnogo manje je prijavljenih slučaja zapuštanja i zlostavljanje maloljetnog lica- tako je je 2017. bilo osam slučajeva, 2015. godine, 14 a godinu ranije 2015. takođe osam slučajeva. Kada je riječ o zapuštanju i zlostavljanje maloljetnog lica zanimljivo je da je broj odbačenih prijava značajno veći od broja optužnih predloga – optužnih predloga je 2015. bio samo jedan, naredne dvije godine po četiri.

sudgl

Blage kazne: Krivičnim zakonikom su predviđene kazne zatvora i do pet godina u slučaju nasilja nad djecom. Podaci Sudskog savjeta pokazuju, medjutim, da naši sudovi i dalje u najvećem broju slučajeva izriču kao kaznu uslovnu osudu.

Taj trend je nastavljen i ove godine. Ipak, od početka godine sudovi su izrekli 21 kaznu zatvora zbog nasilja u porodici u odnosu na 24 uslovnih kazni. Kada je riječ o zlostavljanju i zapuštanju, bila je samo jedna prijava koja još uvijek nije riješena.

Ništa bolja situacija nije ni u slučaju zanemarivanja djece, kada je kao kazna predvidjeno ograničavanje, odnosno lišenje roditeljskog prava.

Uporedni podaci Ministarstva rada i socijalnog staranja pokazuju da ima više prijava kao i blagog povećanja broja odluka o lišenju i ograničenja roditeljskog prava, zbog zanemarivanja djece.

Zbog zanemarivanja djece prošle i 2016. godine, prema podacima Centara za socijalni rad, bilo 38 slučajeva lišenja i ograničenja roditeljskog prava, a roditeljima su oduzeta 43 mališana.

Prošle godine zabilježeno je 238 prijava na sumnju za zanemarivanje i nasilje nad djecom, dok ih je u 2016. bilo manje, svega 165.

 

0602nasiljenaddjecom

Roditelji lišeni roditeljskog staranja: Prema podacima Ministarstva rada za ljudska i manjinska prava, koji su nam dostavljeni, u 2017. godini lišeno je roditeljskog prava 11, a ograničeno je roditeljsko pravo 9 roditelja. U 2018. godini su u toku su 3 postupka lišenja roditeljskog prava, pokazuju podaci dostavljeni Portalu Analitika.

Dva slučaja su u prethodnom periodu posebno su šokirala crnogorsku javnost – ubistvo petnaestomjesečnog P.J. koji je mjesecima unazad dobijao batine od očuha, dok je majka na užasne scene nasilja zatvorila oči, i ubistvo šestomjesečne bebe u Baru, koju je udavila majka.

Sumnja se da je Nermin Šišić tukao dječaka, jer mu je smetao njegov plač, a majka, Jelena Jovović nasilje nije prijavljivala. Šišić  je optužen za ubistvo djeteta, majka je prvo bila osumnjičena za zanemarivanje porodičnih obaveza, da bi je Tužilaštvo na kraju  optužilo za saizvršilaštvo u ubistvu djeteta.

Barska policija uhapsila je M.Š. (29) iz tog grada zbog sumnje da je počinila teško ubistvo-udavila svoju šestomjesečnu bebu.

sisic

Nakon ovih slučajeva nadležni su počeli intenzivnije da se bave pitanjem nasilja nad djecom. U više navrata su na skupštinskim odborima konsultativno saslušavani ministri koji su nadležni za ovu oblast kada je, između ostalog, konstatovano da žrtve nasilja nijesu zaštićene u dovoljnoj mjeri kako bi trebalo. Istaknuto je, takođe, da je u ovoj priči problematična svijest društva koje i dalje posmatra nasilje kao privatnu stvar.

U oba ova slučaja, nakon smrtnog ishoda, susjedi su  medijima ispričali da su čuli plač djece i da su pretpostavili da se nešto dešava iza zatvorenih vrata. Ali i da uglavnom nijesu reagovali. Što pokaze da smo vrlo spremni da pozivamo na linč po društvenim mrežama, ali i da žmurimo kada neko u komšiluku maltretira dijete.

Ključna uloga države: Stručnjaci ukazuju da je u slučaju nasilja nad djecom ključna uloga društva, odnosno države, jer dijete, posebno kada je malo ne može da se zaštiti ili prijavi nasilje.

Kod nas, medjutim, ne postoje objedinjeni podaci koji govore o stepenu nasilja djecom, i državni organi se pravdaju činjenicom da nemaju zakonsku obavezu da ih prikupe, već statističke podatke vode pojedini organi posebno – policija, Tužilaštvo, Sudski savjet, centri za socijali rad (Ministarstvo rada i socijalog staranja, Ombudsman). Razni podzakonski akti koje je Vlada usvojila podrazumijevaju formiranje multidisciplinarnih timova, tako da je bilo za očekivati da se na jednom mjesto mogu naći podaci koji se odnose na različite oblike nasilja nad djecom.

Tek nakon toga možda možemo govoriti o ostalim preporukama koje se tu i tamo čuju – od edukacije doktora koji se prvi susrijeću sa djetetom koje tri nasilje, vaspitrača i nastavnika koji bi trebalo da prepoznaju zlostavljenjo dijete, Centara za socijalni rad i policije čiji zaposleni moraju imati posebno znanje ali i svijest da pomognu žrtvi, sudija koji treba da izriču štrožije kazne koje im zakon propisuju kako se ne bi slala slika da je nasilje nad djecom nekažnjivo.

Što je, sva je prilikam na dugom štapu. A u, međuvremenu, javnost će se zgražavati kada čuje za neki slučaj pretučenog djeteta i pozivati na linč. Za jednokratnu upotrebu.