Aerodrom u Ulcinju, autoput u zaleđu Primorja, sistem marina, turistički objekti...

Portal Analitika objavljuje djelove Regionalnog plana "Južni Jadran" predstavljenog prije pet decenija. Iako plan nikada nije sproveden, njegove ideje predstavljaju vodilju za vrhunsko urbanističko planiranje.

Objavljeno: 04. 07. 2018 - 00:00

Planom, koji je rađen pod pokroviteljstvom Ujedinjenih nacija, je bilo predviđeno 13 turističkih autonomnih oblasti koje su međusobno povezane, a u Crnoj Gori su bili predviđeni: Boka Kotorska sa centrom Herceg Novi, Budvansko primorje sa centrom u Budvi, Ulcinjsko primorje i Skadarsko jezero sa centrom u Ulcinju i centralno zaleđe sa centrom na Cetinju.

Dokumentom su planirane izgradnja aerodroma u Ulcinju, magistrale duž cijelog Primorja, autoputa u zaleđu, sistema marina, opstanak rezervata prirode, ali i integrisanje poljoprivrede i industrije u službi turizma. Pored toga, Regionalni plan je striktno je zabranio gradnju na obali mora.

Pet decenija kasnije, navedene pretpostavke u službi elitnog turizma, ostaće samo san i za Crnu Goru, BiH i Hrvatsku...

Kako je sve počelo: Regionalni plan "Južni Jadran" urađen je 1969. godine i zahvatio je Primorje i djelove centralne Crne Gore. Bio je jedan od glavnih inicijativa i dostignuća u oblasti prostornog i urbanističkog planiranja na međurepubličkom nivou u Jugoslaviji, koji je obuhvatio prostore tadašnje tri Republike: Crne Gore, Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Prema planu, regija Južnog Jadrana definisana je kao jedna od osovina ukupnog razvoja širokog prostora tadašnje Jugoslavije, u smjeru obalnog povezivanja duž Jadrana i povezivanja ovog najužnijeg područja sa kontinentalnim dijelom zemlje, a sa druge strane pružio je mogućnost snažnijeg razvoja i povezivanja sa mediteranskom regijom i Evropom.

planbTurizam kao glavni faktor razvoja: "Glavna koncepcija ovog plana bila je formiranje infrastrukturno opremljenih prostornih cjelina koje trebaju da preuzmu dalji proces razvoja. U njima je planirana koncentracija proizvodnje u svim vidovima privređivanja, poljoprivrede, industrije, turističke privrede, pomorstva i dr. Jaka drumska saobraćajnica evropskog i nacionalnog značaja u neposrednom zaleđu Primorja planirana je da bude faktor razvoja u tom području i veza među glavnim razvojnim područjima", piše u Planu posebne namjene za Obalno područje.

Planirano je da se urbanizacija sprovede forsiranjem urbanih centara uz naročito pažljivo rješavanje prostorne kolizije na relaciji industrija-stanovanje-turizam.

Turizam je bio prepoznat kao jedan od glavnih faktora razvoja Regiona. Preduslovi za razvoj turističke privrede bili su: integracija mora i kopna, odnosno zelenog zaleđa nacionalnih parkova preko adekvatne saobraćajne mreže.

 Drugim riječima, planeri bivše SFRJ su regionalnim planom "Južni Jadran" predvidjeli autoput u zaleđu i Jadranska magistralu, i pored postojećih aerodroma u Tivtu i Podgorici, planirana je izgradnja vazdušne luke i u Ulcinju.

Pet decenija kasnije TUI planira izgradnju manjeg aerodroma u Ulcinju, a za tako nešto će sigurno dobiti podršku državnih organa.

Zabranjena gradnja na pjenu od mora: Zanimljivo, tadašnji planeri su predvidjeli definisanje pojasa u kome je zabranjena bilo kakva gradnja.

"Predviđeno je povlačenje izgradnje kapaciteta od linije mora kako bi se ostavio slobodan prostor za dnevni boravak i kretanje turista, kao i formiranje zelenih prodora na obalnom pojasu koji bi obezbijedili optimalne uslove boravka i očuvanje i unapređenje pejzaža i šuma", podsjeća se u dokumentu.

plan5

Plan je predvidio razvoj pomorskog saobraćaja kako na lokalnom nivou i šire, razvoj nautičkog turizma preko sistema marina, pristaništa sa specifičnim smještajem i jahting-objektima i pristanima za obalnu plovidbu, izgradnju adekvatne infrastrukturne mreže - vodosnabdijevanja i kanalisanja otpadnih voda.

Turistički centri i rezervati prirode: Predviđeno je da se zaštita prostora i pejzaža može ostvariti koncentracijom turističkih objekata, pravilno vezanim za određene centre, koji bi trebalo da broje od 1.000, 2.000, 3.000 i 5.000-10.000 ležaja po grupaciji.

Međuprostori ostaju neizgrađeni kao rezervati prirode i služe za dnevnu disperziju turista. Planom je predviđeno 13 turističkih autonomnih oblasti koje su međusobno povezane, a u Crnoj Gori su: Boka Kotorska (centar Herceg Novi), Budvansko primorje (Budva), Ulcinjsko primorje i Skadarsko jezero (Ulcinj) i centralno zaleđe (Cetinje).

Privredni razvoj se usmjeravao i na razvoj poljoprivrede sa naglaskom na specifične mediteranske vrste, uz melioracione radove odnosno sisteme za navodnjavanje; razvoj privrednog ribolova sa centrima u Bijeloj i Ulcinju; u industriji naglasak je na elektroenergetici, prehrambenoj i industriji građevinskog materijala, i sl.

 Regionalni vodovod i sistem za prečišćavanje voda: Predviđen je koncept višenamjenskog sistema za snabdijevanje vodom stambenih, turističkih, industrijskih i poljoprivrednih područja na Crnogorskom primorju.

Zanimljivo, planirana je i izgradnja futurističke kanalizacije kojom bi se zaštitio zaliv Boke Kotorske, i koja bi u sebi sadržala i prečišćavanje, koje bi se potom ponovo koristile za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta. Planirane projekcije ovog plana bile su definisane za vremenski horizont do 1990.godine.

Jedno je sigurno, da je ovakav vizionarski plan bio primijenjen Crna Gora bi već početkom osamdesetih bila najpoželjnija turistička destinacija na svijetu.

Na projektu radilo 3.000 stručnjaka: Projekti "Južni Jadran" i "Gornji Jadran", rađeni su u periodu od 1967. do 1972. godine. U izradu tih planova uloženi su velik trud i materijalna sredstva no nažalost nijesu doživjeli svoju praktičnu primjenu.

Prema dostupnim podacima, na projektima su radila 2.953 stručnjaka. Takođe, angažovano je 59 urbanističkih institucija i pet inostranih firmi, zatim individualni eksperti, domaći i strani, za posebna područja. UNDP je finansirao projekt sa 1.650.000 američkih dolara, a Jugoslavija je učestvovala sa tadašnjih 5,3 miliona dolara, dakle  – ukupno oko sedam miliona dolara. Projekt je stekao publicitet u inostranstvu nakon završetka rada, kad su održane tri konferncije za štampu – u Londonu, Parizu i Rimu.

Poglavlje  o planu "Južni Jadran" našlo se u Planu posebne namjene za Obalno područje koji je Vlada usvojila, a takođe je predmet izučavanja mnogih knjiga i naučnih radova iz oblasti prostornog planiranja.

I što je najvažnije pokazuje kakva je urbanistička džungla nastala na nekadašnjem jugoslovenskom primorju kada se planovi ne usvajaju i ne poštuju što je karakteristika pomenute tri države u posljednjih dvadeset godina...