Sci/Tech

Bijela kuća želi da Mjesec ima sopstvenu vremensku zonu

Bijela kuća želi da američka svemirska agencija (NASA) razvije novu vremensku zonu za Mjesec - koordinisano lunarno vrijeme (CLT).

Bijela kuća želi da Mjesec ima sopstvenu vremensku zonu Foto: Unsplash
Portal AnalitikaIzvor

Vrijeme na ovom svemirskom tijelu teče brže u odnosu na Zemljino zbog razlike u njegovom gravitacionom polju - 58.7 mikrosekundi svakog dana, piše BBC.

To možda ne znači mnogo, ali mogli bi značajno da utiče na sinhronizovanje svemirskih letilica.

Američka vlada se nada da će nova vremenska zona da pomogne državnim i privatnim kompanijama u zajedničkim naporima da se stigne do Zemljinog satelita.

„Ova ključna teorija gravitacije o našem Univerzumu ima važnu posljedicu da vrijeme teče drugačije na različitim mjestima u svemiru.

„Gravitacija na Mjesecu je za nijansu slabija i zato vrijeme tamo drugačije teče“, objasnila je Ketrin Hejmans sa Škotskog kraljevskog opservatorijuma za program BBC Radija 4.

Vrijeme na Zemlji trenutno mere hiljade atomskih časovnika raspoređenih širom planete.

Oni mjere promjenljivo energetsko stanje atoma i bilježe vrijeme do nanosekunde.

Da su na Mjesecu, za 50 godina bili bi za sekundu brži.

„Atomski sat na Mjesecu drugačije će da računa vrijeme u odnosu na Zemlju.

„Normalno je da svako tijelo ima sopstveni ritam", kaže Kevin Kogins, NASA-in zvaničnik.

NASA nije jedina koja želi da lunarnu vremensku zonu pretvori u stvarnost.

Evropska svemirska agencija već neko vrijeme pokušava da razvije novi sistem računanja vremena.

O tome bi trebalo da se dogovore države i glavno tijelo, u ovom slučaju Međunarodni biro za tegove i mjere.

Trenutno se, na Međunarodnoj svemirskoj stanici, koristi koordinisano univerzalno vrijeme, jer relativno blizu Zemljine orbite.

Države bi trebalo da se dogovore i o tome odakle počinje novo računanje vremena i dokle će se prostirati.

Amerika želi da lunarno računanje vremena bude razvijeno do 2026, kada je planirana njena misija na Mjesec.

Artemis Tri će biti prva misija koja će se vratiti na površinu Mjeseca poslije ekspedicije Apolo 17 iz 1972. godine.

Plan je da se sleti na južni pol Mjeseca.

Vjeruje se da ta oblast sadrži značajne količine leda u kraterima do kojih nikada nijesu dopreli sunčevi zraci.

Da bi se upravljalo ovom misijom potrebna je velika preciznost, izražena u nanosekundama - greške u navigaciji mogu da dovedu do rizika da svemirska letilica uđe u pogrešnu orbitu.

Artemis Tri jedna je od mnogobrojnih državnih misija, ali su se u ovu svemirsku trku uključile i privatne kompanije.

Ukoliko među njima ne bude saradnje, biće poteškoće u komunikaciji među svemirskim brodovima, satelitima i posadom na Zemlji.

Portal Analitika