Ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao je sve strane na Bliskom istoku da se suzdrže od poteza koji bi izazvali novi sukob, a koji bi imao katastrofalne posljedice, saopštio je Kremlj.
Putin, koji je ojačao veze s Iranom otkako je poslao ruske trupe u Ukrajinu 2022. godine, telefonski je razgovarao s iranskim predsjednikom Ebrahimom Raisijem o iranskom napadu na Izrael, koji je Kremlj nazvao “mjerama odmazde”.
Iran je u subotu uveče lansirao bespilotne letjelice i projektile na Izrael u znak odmazde za izraelski napad na njegov konzulat u Siriji, 1. aprila, u kome je ubijeno sedam pripadnika Islamske revolucionarne garde, uključujući dva zapovjednika.
Iran za taj napad odgovornim smatra Izrael, koji ipak umiješanost u taj incident nije potvrdio, ali ni demantovao, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Putin je u prvom javnom komentaru iranskog napada na Izrael kazao da je glavni uzrok trenutne nestabilnosti na Bliskom istoku “neriješeni sukob između Palestinaca i Izraela”.
Kremlj je saopštio da se Putin nada da će sve strane pokazati suzdržanost i spriječiti novu rundu sukoba.
Raisi je, kako se navodi u saopštenju, kazao da su akcije Irana bile ograničene prirode i da “Teheran nije zainteresovan za daljnju eskalaciju napetosti”.
Putin i Raisi su potvrdili stavove Rusije i Irana da je potreban trenutni prekid sukoba u Pojasu Gaze, kao i rješavanje teške humanitarne situacije i stvaranje uslova za političko i diplomatsko rješenje krize.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potpisao je danas Zakon o mobilizaciji.
Riječ je o zakonu koji je ukrajinski parlament izglasao u četvrtak i kojim će biti regulisan način regrutacije građana, nakon mjeseci kašnjenja i nakon što su hiljade amandmana podnesene kako bi se ublažio prvobitni nacrt koji je bio nepopularan.
Zakon, uz ostalo, obavezuje Ukrajince, u dobu između 18 i 60 godina, da obavijeste vojne vlasti o svojim osobnim podacima, pa će kancelarije za regrutaciju lakše moći vidjeti ko može biti mobilisan u kojoj regiji, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Vojno sposobnim muškarcma biće nametnuta zakonska obaveza da u svakom trenutku nose registracioni dokument koji im je izdala kancelarija za regrutaciju, dok će službenicima za regrutaciju biti dopušteno da traže dokument na ulici.
Iako su zakonodavci ublažili neke odredbe koji se odnose na izbjegavanje vojnog roka, Zakon dopušta kažnjavanje za izbjegavanje službe.
Zakon ne postavlja nikakvo vremensko ograničenje za vojnu službu, što znači da vojnici koji su se borili od početka invazije, odnosno od februara 2022. još ne znaju kada će biti demobilizovani.
Zbog ratnog stanja, vojno sposobnim muškarcima zabranjen je odlazak u inostranstvo, ali ne postoji procedura za pozivanje ukrajinskih muškaraca koji su van države.
Ipak, novi zakon predviđa da se od Ukrajinaca kojima su potrebne konzularne usluge, poput obnavljanja pasoša, može zahtijevati da prilože dokumente o vojnoj registraciji.
Ukrajinski zakon o mobilizaciji predat je na potpis predsjedniku te države Volodimiru Zeleksnom.
Tu informaciju objavio je ukrajinski parlament.
Danski ministar privrede Morten Bodskov najavio je da će Danska izdvojiti 300 miliona DKK (43 miliona dolara) da podstakne danske kompanije da investiraju u projekte u Ukrajini.
SAD su proširile sankcije Bjelorusiji. Najnoviji paket sankcija cilja na subjekte koji profitiraju od ruskog rata u Ukrajini, uključujući državnu kompaniju za proizvodnju alatnih mašina, firmu za radio komunikacije i softversku kompaniju.
