Otkrića u Crvenoj stijeni važna za svjetsku arheologiju

1006vejlonPOCETNA
Malo je arheoloških lokaliteta na svijetu koji imaju tako veliki niz kulturnih slojeva iz paristorije, a okapina kraj nikšićkog sela Petrovići obuhvata razdoblje od 200 000 godina do bronzanog doba, odnosno do oko 3000-te godine! Dr Robert Vejlon sa Univerziteta Mičigen deset godina sa crnogorskim kolegama istražuje Crvenu stijenu, a, kako kaže, još su na početku. Stručnjaci iz svijeta, koji su radili u Africi, Bliskom istoku, te na dva poznata lokaliteta u Španiji, nakon što su posjetili našu okapinu jedinstveni su u ocijeni da je u pitanju nevjerovatan lokalitet na kome se još mnogo toga može otkriti.

Objavljeno: 09. 06. 2014 - 22:10

Ugledni arheolog sa Univerziteta Mičigen dr Robert Vejlon ponovo je ovih dana bio na čuvenom arheološkom lokalitetu Crvena stijena gdje su rađena pripremna istraživanja za predstojeću kampanju planiranu za septembar. Na jesen se, kaže, ponovo vraća istraživanjima u okapini kraj sela Petrovići u nikšićkoj opštini, u kojoj i nakon deset godina rada arheolozi još mnogo toga očekuju da otkriju.

“Crvena stijena je istraživana šezdesetih godina, posljednju deceniju svake godine sam ovdje sa crnogorskim kolegama i još uvijek se čini kao da smo na početku. Svake godine se otvaraju nove perspektive, nove mogućnosti, ovdje ima dovoljno posla za bar još dvadeset godina istraživanja, možda i više. U pitanju je fantastičan lokalitet koji obuhvata ogromno razdoblje, od 200 000 godina do bronzanog doba, odnosno do 3000. godine”, priča o Crvenoj stijeni za Portal Analitika dr Vejlon.

Profesor paleontologije ističe da gotovo nema lokaliteta na kome se može tako kontinuirano pratiti život u praistoriji kao što je to moguće na Crvenoj stijeni. Upitan da li su otkrića u pećini u blizini sela Petrovići toliko značajna za arheologiju da se može govoriti svjetskom značaju lokaliteta, naš sagovornik ističe da je riječ o veličanstvenom nalazištu, što su potvrdili i međunarodni stručnjaci.

“Ovdje je bio moj kolega Brajan Stjuart, takođe profesor na Univerzitetu u Mičigenu. Radio je dugo u Africi na lokalitetima u Libiji, Namibiji, Lesotu, to je čovjek koji ima iskustva. Kada je vidio Crvenu stijenu, kazao je da je ovo - nevjerovatan lokalitet. Slična je bila reakcija stručnjaka iz Argentine, dobrog poznavaoca arheoloških nalazišta na Bliskom istoku, kao i dva čuvena u Španiji. On je kazao da nigdje nema toliko detalja u sedimentu kao u Crvenoj stijeni,” kaže dr Vejlon.

Naš sagovornik ističe da će u istraživanja na Crvenoj stijeni biti uključeni stručnjaci iz svijeta koji će raditi geohemijske, paleozoološke, paleobotaničke i druge analize, kao bi se na osnovu njih rekonstruisao život u praistoriji.

1006crvena-stijena1
Do Crvene stijene je prije neki dan stigao put, što će omogućiti da se sa lokaliteta odnesu naslage zemlje, odnosno, kako ga arheolozi zovu, sterilnog materijala, nastalog tokom višegodišnjih kampanja. Kad se lokalitet raščisti, naši i arheolozi iz svijeta lakše nastaviti istraživanja koja realizuje Narodni muzej Crne Gore u okviru projekta “Putevi kontinuiteta”.

ANALITIKA: Završili ste pripremne radove na Crvenoj Stijeni, istraživaja se nastavljaju, i nakon ljeta ćete ponovo doći u Crnu Goru. Sa Vama dolazi i Vaš kolega sa Univerziteta Mičigen. Do kojeg sloja ste došli, kakvi su planovi?

VEJLON: Moj kolega Brajan Stjuart je bio ovdje, oduševljen je onim što je vidio na Crvenoj Stijeni i dolazi u septembru. U pitanju je zaista fantastičan lokalitet koji obuhvata ogromno razdoblje od 200 000 godina do bronzanog doba, do oko 3000-te godine. Gornji slojevi iz bronzanog doba, neolita, epipaleolita su već istraženi. Ostao je jedan dio sloja iz bronzanog doba koji smo sačuvali i nećemo ga dirati. To ostavljamo za buduće istraživače. Došli smo do početka srednjeg paleolita, do njegovih gornjih slojeva. Tu imamo jedan sloj vulkanskog pepela, što je znak da smo stigli do tog nivoa. Prije 39 do 40 hiljada godina prije naše ere dogodila se ogromna erupcija vulkana u Italiji. O koliko velikoj erupciji govorimo svjedoči to što je pepeo pronađen čak u Ukrajini. Na mnogo lokaliteta je otkriven ovaj sloj vulkanskog pepela i hemijske analize su potvrdile da se na svim ovim lokalitetima nalazi taj isti sloj. To je pokazatelj gdje smo, a to je vrijeme 39 do 40 hiljada godina p.n.e. Odmah ispod sloja vulkanskog pepela je prvi arheološki sloj srednjeg paleolita, i sada tu istražujemo. Pored ovog imamo jako duboku rupu koja se istraživala šezdesetih godina. Riječ je o dubokom profilu kulturnih slojeva i vidimo da oni idu od posljednjeg perioda glacijacije. Prije toga je bio interglacijalni period, a na dnu je opet glacijalni period, što govori da je klima bila različita, bilo je hladno. Nisu to bili laki uslovi za život.

1006crvenastijena2
ANALITIKA: Može li se o Crvenoj stijeni govoriti kao o sezonskom staništu, u kome su obitavali dio godine, a potom odlazili ?

VEJLON: To je bio način života u praistoriji, oni nijesu imali stalno stanište. Bili su sakupljači, lovci, pratili su životinje, vremenske prilike, i išli na mjesto gdje će imati više hrane. U koje doba godine su bili u Crvenoj stijeni još ne znamo, ali sigurno je da se tu dolazilo često, da su se stalno vraćali. To pokazuje niz od nekoliko stotina slojeva i to je vrlo zanimljivo, jer možemo pratiti periode boravaka.

ANALITIKA: Koji su to nalazi oruđa, oružja, ljudskih ostataka, što je do sada otkriveno u Crvenoj Stijeni, a što biste posebno izdvojili?

1006vejlon1
VEJLON:
Srednji paleolit je period neandertalaca i mi ne znamo mnogo o njihovom načinu života. Pronađemo oruđe, kosti životinja koje su jeli, ognjište pored kojeg su se grijali, pekli meso, ali sada želimo da idemo dalje u istraživanjima. Zato smo pozvali nekoliko specijalista koji će da analiziraju organske komponente slojeva, što do sada nismo mogli da uradimo. Našli smo stručnjaka iz Argentine koji trenutno radi u Francuskoj i poznat je kao specijalista za analize ognjišta. On je geohemičar i analizira organske komponente, DNK, amino kiseline, i na osnovu njih može da odredi da li su se pored ognjištu samo grijali, ili su pekli meso, možda ga dimili. Te analize mogu da pokažu i koje vrste životinja su jeli, da li jelena, divlju svinju, ili neku drugu životinju. Takođe, po veličini ognjišta može se rekonstruisati koliko je ljudi sjedjelo oko njega. Trudimo se da što više saznamo i stoga će jedna naučnica iz Amerike analizirati gar, kako bi otkrili koje su vrste drveta koristili. Mislimo da su vrlo pažljivo birali drvo, zavisno od toga da li im je trebalo za dimljenje mesa, ogrijev ili pečenje.Na osnovu tih analiza možemo da saznamo kako su koristili okolinu, kako su se integrisali sa prirodom, kako je ona izgledala. Sve se to mijenjalo kroz vrijeme jer se klima mijenjala, od tople koju imamo danas do jako hladne.

ANALITIKA: Kada govorimo o ostacima neandertalca, znam da je bilo riječi da je u Crvenoj stijeni pronađen zub. Je li to tačno i što su pokazale analize?

VEJLON: Našli smo jedan zub, ali van konteksta i mislimo da je iz srednjeg paleolita. Antropolozi su ga gledali, ali ne dijele isto mišljenje. Jedni misle da jeste od neandertalca, a drugi da je iz mezolita od homo sapiensa. Stručnjaci imaju podijeljena mišljenja i zato ne možemo ništa da tvrdimo. Ono što bi bilo zanimljivo je da se uradi DNK, ali u svakom zubu iz tog vremena nije moguće naći DNK.

1006crvena-stijenaistrazivanja1
ANALITIKA: Na kojoj dubini sada istražujete? Ako se ne varam u pitanju je dvadesetak metara dug sloj.

VEJLON: Sada smo na jedanaest metara, ali to ide još jedanaest metara dublje, što se vidi na profilu. Sada idemo horizontalno, ali ćemo čistiti i profil, i uzeti iz njega uzorke za hemijske analize, za datovanje i slično. Radiće se geohemijske, geobotaničke, paleozoološke i druge analize i one će biti povjerene ekspertima iz svijeta. Imamo stručnjake iz Engleske, Australije, Kanade, Francuske, Amerike, Argentine, a tu su i arheolozi iz Crne Gore, Srbije i Amerike. Dakle, to je pravi međunarodni projekat. Kada budemo imali dovoljno materijala i kako bi ispitivanja bila isplativa, pozvaćemo stručnjaka iz Južne Afrike koja će analizirati oruđe. Nekada se na oruđu mogu naći ćelije biljaka ili životinja koje su se zadržale u malim rupicama u kamenu i to može dati vrijedna saznanja.

ANALITIKA: Ističete važnost upravo tih analiza i angažovanje eksperata za pojedine oblasti. Pretpostavljam da te analize zahtijevaju prilična sredstva. Kako se finansira projekat?

VEJLON: Što se tiče finanasija, u Americi sam obezbijedio izvijesna sredstva, a drugi dio je izdvojila Crna Gora. Analize nisu jeftine, ali su neophodne, jer upravo one otvaraju perspektive. Ako želimo nešto novo, ako želimo da idemo dalje sa istraživanjima na Crvenoj stijeni, analize su nezaobilazne, a činjenica je da to košta.

1006vejlon2
ANALITIKA: Nesumnjivo da je značaj Crvene stijene veliki, javnost vjerovatno nije ni svjesna koliki. Je li tačno da samo jedan lokalitet u Španiji ima ovoliko kulturnih slojeva i da su mjesta poput naše okapine kraj Nikšića prava rijetkost…

VEJLON: U Španiji dva lokaliteta imaju slične slojeve, ali ni blizu toliko duboke kao Crvena stijena. U Libiji postoji nalazište koje ima dubinu slojeva kao Crvena stijena, ali je malo istraženo. Na Bliskom istoku ima sličnih , no ni oni nisu ni blizu onoj dubini koju imamo ovdje. Crvena stijena je istraživana i šezdesetih i posljednjih desetak godina, a ostalo je još mnogo da otkrijemo. Moglo bi se reći da smo još uvijek na početku jer svake godine se otvaraju nove perspektive, nove mogućnosti. Ovdje ima dovoljno posla za bar još dvadeset godina istraživanja, možda i više.

ANALITIKA: Uostalom, arheologija je takva. Treba nešto ostaviti i budućim generacijama arheologa da istražuju…

VEJLON: S jedne strane imamo kompletan profil koji nećemo dirati, i biće konzerviran. On je svojevrsno svjedočanstvo o lokalitetu. Imamo dva profila koja omogućavaju da se sagleda niz kulturnih slojeva. Želimo da u istraživanja uključimo mlade istraživače, i oni će polako preuzeti projekat i ići dalje. Znate, dođe trenutak kada stariji moraju ići u penziju, a ovdje ima još mnogo posla. Veliki je ovo lokalitet.

1006vejlonKRAJ
ANALITIKA: Smatrate li da se može govoriti o njegovom značaju u svjetskim razmjerama?

VEJLON: Otkrića u Crvenoj stijeni jesu značajna za svjetsku arheologiju. Ovdje je bio moj kolega Brajan Stjuart, profesor na Univerzitetu u Mičigenu. Radio je dugo u Africi, ima iskustva, istraživao je na lokalitetu koji sam ranije pomenuo u Libiji, bio je u Namibiji i Lesotu. Kada je došao na Crvenu stijenu kazao sam mu siđi i pogledaj sve to slojeve. Sišao je, vidio, i kada se popeo do nas kazao je samo “wow”, ovo je neviđeno. Toliko je to lijep profil, dubok i vrijedan, da je to nevjerovatno. Slična je bila reakcija stručnjaka iz Argentine koji je dosta radio na Bliskom istoku, kao i u Španiji. On je kazao da nigdje nema toliko detalja u sedimentu kao u Crvenoj stijeni i da je u pitanju fantastičan lokalitet. Dakle, to su reakcije ljudi koji imaju mnogo iskustva, radili su po svijetu, objektivni su. To je podrška ovome što radimo i potvrđuje da je Crvena stijena važan lokalitet u svjetskim razmjerama. Jedini problem je što skoro sve što je do sada publikovano nije prevedeno. Počinjemo da rezultate objavljujemo na engleskom kako bi rezultati bili dostupni kolegama iz svijeta.Takođe, planiramo da sljedeće godine izdamo jednu brošuru za širu publiku, kao i knjigu koja će predstavljati retrospektivu istraživanja, a biće na engleskom.

ANALITIKA: Kada posjetilac dođe na Crvenu stijenu, kada vidi onaj pogled koji se pruža prema jezeru, pomisli da nije slučajno izabrana za stanište. To je prvi utisak…

VEJLON: Znate, često kažemo kako bi trebalo staviti ondje šator i prespavati. Inače, tokom istraživanja smješteni smo u jednoj kući u Petrovićima. Crvena stijena jeste veličanstveno mjesto. U blizini ima vode, imali su odličan pogled da prate kretanje životinja, pećina je okrenuta prema jugu. Čak u oktobru kada radimo toplo nam je. Nisu slučajno baš nju izabrali.

Suzana KAPETANOVIĆ