KOMENTAR: Porez na sreću presedan koji neće ugroziti kladionice

Porez na sreću koji je predložilo Ministarstvo finansija, ne postoji nigdje u svijetu, radi se o vrlo nepopularnoj mjeri, pa ne treba da čudi što su vlasnici kladionica odlučili da ovog vikenda organizuju potpisivanje peticije kojom će igrači iskazati što misle o novom porezu. S druge strane, vlasnici kladionica su u protekle dvije decenije "zgrnuli" veliki novac, ali javnosti nije poznat nijedan primjer uplate njihove dobiti u dobrotvorne ili humanitarne svrhe, što je široko rasprostranjena praksa u svijetu.

Objavljeno: 09. 01. 2015 - 13:35

Izmjene Zakona o igrama na sreću, koje podrazumijevaju oporezivanje dobitaka u kladioničarskim igrama u visini od 15 odsto, računajući i ulog, neće direktno ugroziti rad kladionica niti izazvati gubitak 3.000 radnih mjesta, koliko prema procjenama ima zaposlenih u ovoj djelatnosti priređivanja igara na sreću. Izmjene zakona, koje bi uskoro trebalo da stupe na snagu, tretiraju samo igrače, i to one koje uspješno predviđaju događaje na sportskim terenima. Za veliku većinu igrača, koji sa ulogom od 50 centi ili jednog eura pokušavaju da pogode veći broj mečeva, stvari se neće značajno promijeniti, jer njihovi tiketi u više od 99 odsto slučajeva nijesu dobitni i javna je tajna da kladionice, kojih u Crnoj Gori ima 498, žive od tzv. "malih" igrača.

Do sada su porez u ovoj oblasti igara na sreću plaćali isključivo priređivači putem koncesija, što je uobičajena praksa u svijetu. Prema zvaničnim podacima Uprave za igre na sreću, u prvih devet mjeseci prošle godine  je od vlasnika kladionica naplaćeno preko tri miliona eura prihoda od koncesija, što je 55,8 odsto više nego u uporednom periodu 2013.

Da li je ovaj iznos poreza za skoro 500 kladionica dovoljan ili nije može se diskutovati, ali je činjenica da je Ministarstvo finansija, koje je iniciralo izmjene zakona, napravilo presedan oporezivanjem dobitaka. Osim što ovakav porez, kako nam je poznato, ne postoji nigdje u svijetu, radi se o vrlo nepopularnoj mjeri, pa ne treba da čudi što su vlasnici kladionica odlučili da ovog vikenda organizuju potpisivanje peticije kojom će igrači "reći" šta misle o novom porezu. Takođe, teza vlasnika kladionica da se ovaj porez u praksi neće moći primijeniti je tačna, jer nije regulisano internet klađenje i nejasno je kako će se naplaćivati od mahom "velikih" igrača, dakle onih koji igraju manje mečeva sa većim ulogom, koji se klade u nekom od lanaca velikih globalnih kladionica (bet365, bwin, bet at home…)

Takođe, nepoznanica je koliko će iznositi budžetski prihod od novog poreza, jer je nemoguće predvidjeti, čak ni okvirno, koliko će biti dobitnih tiketa i u kom iznosu. Profesor dr Blagota Mitrić je u jučerašnjoj izjavi Portalu Analitika istakao da je oporezivanje dobitaka neustavno i da je u klađenju na nepredvidive događaje na sportskim borilištima presudan faktor sreće, tako da se ne može govoriti o novonastaloj vrijednosti koja bi mogla biti predmet oporezivanja.

S druge strane, imajući u vidu da veliki broj stanovnika u Crnoj Gori učestvuje u raznim igrama na sreću, i da se aktivno kocka od 35 do 40 odsto punjoljetnih, prema procjenama Uprave za igre na sreću, vlasnici kladionica su u protekle dvije decenije "zgrnuli" veliki novac, a da javnosti nije poznat nijedan primjer uplate njihove dobiti u dobrotvorne ili humanitarne svrhe, niti je zabilježen slučaj društveno odgovornog poslovanja u ovoj djelatnosti, ako izuzmemo finansiranje NVO sektora od dijela prihoda od svih igara na sreću. Pojedine kladionice su, doduše, u proteklom periodu sponzorisale klubove u uglavnom manje popularnim sportovima. Umjesto povećanja poreskog opterećenja, možda bi trebalo razmisliti o zakonskom rješenju kojim bi  kladionice dio prihoda izdvajale u projekte od javnog interesa.

Siniša GORANOVIĆ