Blagodeti EU zavise od spretnosti Vlade

Članstvo u Evropskoj uniji (EU) ima blagotvorno djelovanje, ali ništa ne dolazi po automatizmu, već mnogo zavisi od spretnosti Vlade i privrednih subjekata da se dobro pripreme na tom putu, ocijenjeno je danas na panelu u Podgorici.

Objavljeno: 05. 04. 2017 - 14:57

Panel diskusija Razmjenom iskustva do članstva u EU: kako Hrvatska pomaže Crnoj Gori, na kojoj su učesnici govorili o značaju i dometima saradnje dvije države, održana je danas. Hrvatski pregovori počeli su 3. oktobra 2005. godine a zatvoreni su 30. juna 2011.

Ministar evropskih poslova, Aleksandar Andrija Pejović je, praveći paralelu sa pregovorima u Hrvatskoj, kazao da se ona u početku mogla praviti ali da se u ovom periodu uočavaju razlike.

Uskoro zatvaranje poglavlja

"Hrvatska je već u petoj godini završila sva poglavlja pregovaračkog procesa. Po pitanju otvaranja smo na istom nivou ali u dijelu zatvaranja je razlika jer su naša mjerila drugačija od onih u Hrvatskoj", kazao je Pejović.

Mjerila za zatvaranje poglavlja su, rekao je on, značajno drugačija i kompleksinija.

"Najveća razlika je vladavina prava. Nama su poglavlja 23 i 24 postavljena kao prioritetna, centar pregovaračkog procesa. Mi imamo još dio poglavlja 8 da ispunimo. U ostalim smo ispunili sve što treba za otvaranje", naveo je Pejović.

Kako je najavio, ubrzo kreće i zatvaranje poglavlja.

"Vidjećemo koliko će trajati proces. Nemoguće je paralele praviti a zasigurno će potrajati nekoliko godina dok ne ispunimo sve što su postavljena očekivanja", rekao je Pejović.

Dinamika i politika proširenja je, smatra Pejović, danas značajno drugačija nego prije deset godina.

"Imamo izlazak Velike Britanije i migrantsku krizu koje odvlače pažnju lidera", rekao je Pejović, podsjećajući da je Island izašao iz pregovara, da Turska ne pregovara a da je zapadni Balkan oko 2006. godine imao više entuzijazma nego danas.

"Tad se baratalo godinama i pominjala 2012. godina za cio Balkan, a evo smo došli do 2017. I sada već govorimo o premještanju u sledeću deceniju", naveo je Pejović.

Član Odbora za evropske poslove i zamjenik predsjednika Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora, Josko Klisović ocijenio je da procese pregovaranja ne bi trebalo mehanički upoređivati.

"To je kao maraton od 42 kilometra koje je Hrvatska pretrčala a danas ga trči Crna Gora ali su njoj postavljene prepone. Dakle, malo je teže i ne može vrijeme biti isto. Imate dobro prolazno vrijeme, s obzirom na sve okolnosti", poručio je Klisović.

Hrvatska podržava Crnu Goru

On je ponovio da Hrvatska podržava Crnu Goru na njenom evropskom putu ali je dodao da to nije dovoljno.

"Ljude iz EU morate impresionirati djelima dokazanim u praksi, odnosno u reformama. Reforme su u našim glavama. Ako reformirate sebe, način razmišljanja, tada će bez problema stići i reforma društva", kazao je Klisović.

Prema njegovim riječima, lobiranje je dobro ali nije dovoljno, "i to je aksiom".

"Ako želimo pomoći, ko će to učiniti? Imamo znanje, ekspertizu ali nemamo ljude koji će otići za Crnu Goru. Znali smo da treba napraviti koncept, i to je bio koncept evroatlantskog partnerstva", kazao je Klisović.

On je dodao da je hrvatski Sabor od prvog trenutka bio uključen u proces u dijelu usklađivanja zakonodavstva a drugi dio je bio nadgledanje pregovora.

"Mi smo imali Nacionalni odbor za praćenje pregovora. Sve stranke u Odboru bile su za integracije. Ako u Crnoj Gori postoje stranke u parlamentu koje su za usporavanje ili za to da se ne uđe uopšte u EU to može biti problem jer se time otežava proces", kazao je Klisović.

Prema njegovim riječima, Evropa više brzina je nešto što se već sada dešava.

"Za to nam ne treba posebna odluka EU. I to će se nastaviti. To se neće moći zaustaviti našom voljom. Države koje žele snažnije integracije će se integrisati", kazao je Klisović.

EU je, dodao je on, u svojevrsnoj transformacionoj krizi.

"Posebno jer su države počele u praksi pokazivati velik stepen nesolidarnosti i nedosljednosti zajedničkih politika, ističuući nacionalni interes u toj mjeri da zanemare evropski", naveo je Klisović.

Ništa ne dolazi po automatizmu

On je poručio da nema odustajanja od nekih evropskih politika kada nam se ne sviđaju. Klisović je rekao i da je hrvatska javnost nezadovoljna povučenim novcem iz EU fondova.

"Oni doživljavaju da je to kartica na koju ukucate pin i uzmete novca koliko želite. Nije to baš tako jednostavno i garantovano. Mislim da je Hrvatska uspješna kada je to u pitanju. Nedovoljno je znanja kod građana a država nedovoljno komunicira i objašnjava", kazao je Klisović.

Ambasador Hrvatske u Crnoj Gori, Veselko Grubišić, govorio je o tome kako se članstvo odrazilo na građane. 

Prema njegovim riječima, nema nikakvih automatizama i sam ulazak u EU ne može riješiti sve probleme. Ipak, kako je rekao, brojne stvari su se znatno poboljšale.

"Kada je u pitanju turizam, mi smo imali prošle godine 14 miliona turista od kojih smo zaradili osam milijardi EUR. Kada je izvoz u pitanju, izvezli smo 70 odsto u države EU i takođe, počeli smo smanjivati strani dug", poručio je Grubišić.

On je dodao da je blagotvorno djelovanje ali mnogo zavisi i od spretnosti Vlade i provrednih subjekata da se dobro pripreme, da nemaju zakašnjelu reakciju i da unaprijed pripreme da iskoriste blagodeti koje pruža članstvo u EU.

"Ništa neće doći po automatizmu", poručio je Grubišić.

Mina

Ovaj članak je napisan u okviru projekta "Rastimo zajedno 3 - Informacije o EU putem web portala" koji finansira Evropska unija posredstvom Delegacije EU u Crnoj Gori. Članak ne predstavlja nužno službeni stav Evropske unije.