Lajk koji život (ne)znači

Svijet živi na granici virtuelnog i realnog, a stvarnost koju nosi Fejsbuk, Instagram, Tviter, Snapčat i druge društvene mreže ne samo da je omogućila bržu razmjenu informacija, već je doprinijela da su privatni životi više nego ikad izloženi javnosti.

Objavljeno: 19. 06. 2017 - 05:41

Psiholog i komunikolog Radoje Cerović za Pobjedu kaže da su nove tehnologije radikalno promijenile naš život, navike i organizaciju vremena i da zato trebamo da budemo oprezni i da pažljivo pratimo trendove.

Pod lupom

- Kroz naučni pristup bolje ćemo shvatiti eventualne opasnosti društvenih mreža. Globalno gledano, postoji društvena paranoja u kojoj se pokušava pripisati Fejsbuku krivica za svakakve moderne pošasti. Realno gledano, uprkos ogromnoj količini istraživanja koje se sprovode u psihologiji oko društvenih mreža za sada nijesmo otkrili nikakvu katastrofalnu činjenicu, a da jesmo, budite ubijeđeni da bi se za tako nešto čulo. To je globalni ljudski strah od promjene - pojašnjava Cerović.

Do promjena je došlo i na polju privatnosti. Komunikacija sa neograničenim brojem ljudi preko društvenih mreža stavlja život „pod lupu javnosti“.

 - Prostora za privatnost ima sve manje i ako želite da je zadržite, zaboravite na nove medije, društvene mreže, emajl i Gugl pretrage i imaćete privatnost. Neumoljiva je činjenica da vaši podaci mogu biti dostupni, kombinovani, ukršteni i eventualno zloupotrijebljeni - smatra Cerović.

On podsjeća na eksperte za Big Data koji razvijaju algoritme zahvaljujući kojima je moguće predvidjeti koga ćemo glasati, koje keksove kupiti i koliko ćemo biti uspješni u karijeri na bazi nekoliko lajkova.

 - Vjerovatno je da Gugl o nama zna stvari koje se odnose na oblasti o kojima možda baš nikome nijesmo ništa rekli, ali to je fakat s kojim je potrebno živjeti - poručuje naš sagovornik.

Paranoja

Cerović savjetuje da tehnologije koristimo na informisan i svjesan način, da nemamo ekstremno povjerenje u njih, ali i da se ne smijemo prepustiti paranoji. Kako smatra, ograni- čiti djeci pristup društvenim mrežama je dobro, ali nema potrebe ne dati im mogućnost da koriste internet.

- Paranoja da će horde svjetskih pedofila ili trgovaca bijelim robljem naći moje dijete na Fejsbuku ako mu objavim fotografiju je pretjerana. Da se to teorijski može dogoditi je istina. Ali je vjerovatno mnogo veća opasnost u „starom dobrom“ realnom okruženju, u komšiluku, dvorištu škole i slično tome. To je rizik o kome znamo i na koji smo navikli. Zabraniti kompjutere i telefone, ukinuti internet i držati dijete u tehnološkoj izolaciji je ekstremni čin koji govori više o anksioznosti roditelja nego o bilo čemu drugom - rekao je on.

Komentarišući sve češću potrebu roditelja da snimaju i slikaju svaki korak svog djeteta i time se pohvale virtuelnim „prijateljima“, psihološkinja Radmila Stupar – Đurišić kaže da situacija nije mnogo drugačija ni u realnom svijetu, samo što je na ovaj način dostupnija široj javnosti.

 - Od roditelja koji su opsjednuti time da se pohvale svojim djetetom niko ne može da dođe do izražaja ni u parku ili igraonici, jer su oni uglavnom u centru pažnje i na takvim mjestima. Društvena mreža je samo kanal da oni dođu do izražaja i da ih vidi šira javnost, da ih „upoznaju“ i oni koji nijesu imali prilike da ih vide uživo - pojasnila je naša sagovornica.

Djeca i mreže

Prema njenim riječima, veoma je važno kontrolisati kako djeca koriste društvene mreže i koliko vremena provode „surfujući po internetu“.

- Roditelji moraju djecu da uče kako da koriste društvene mreže, a da se pri tome zaštite. Treba učiti tinejdžere kada počnu da „dijele“ selfije da uvijek obrate pažnju na pozadinu, jer ta slika zapravo mnogo govori o njima. Tako će djeca indirektno posmatrati fotografiju kao poruku, jer slike zapravo i šalju poruku o vama - kazala je Stupar-Đurišić.

Kako je navela, ni u kom slučaju ne treba im uskraćivati da imaju društvene mreže, jer „htjeli mi to ili ne, one su naša realnost“.

- Mališanima se ne smije zabraniti korišćenje društvenih mreža, jer ih na taj način uskraćujete za znanje koje će im biti potrebno. One mogu biti opasne samo u tom smislu ako ste predani njima toliko da zaboravljate na stvarni svijet, u suprotnom mogu da budu korisne - kazala je ona.

Korziranje

Pojavu eksponiranja na društvenim mrežama Stupar- Đurišić uporedila je sa prošlošću, kada su ljudi odlazili na korzo i tamo pokazivali ono što danas dijele „onlajn“.

- I tada su zaljubljeni išli korzoom da ih svi vide. Sada stavljaju sliku na kojoj se ljube ili drže za ruke kako bi pokazali svijetu da su zajedno. Ovo je samo jedna nova forma ustaljenog obrasca ponašanja ljudi. Mi smo socijalizacijom naučeni da ono što nam je milo podijelimo sa ljudima oko sebe. Ono što se dešava u savremenom dobu je da smo izgubili pojam oko toga ko su ljudi sa kojima trebamo da dijelimo informacije i da razdvojimo ko su nam stvarni, a ko virtuelni prijatelji – kazala je ona.

Kako je pojasnila, ranije je postojala manja mogućnost manipulacije nad ljudima, a sada je to, ipak, malo drugačije.

- Objavite nešto zbog čega ste srećni, neko svoje dostignuće i to podrže oni koji su vam zaista prijatelji, ali u svim tim lajkovima ne vidite ko su oni koji nijesu srećni zbog vas - rekla je Stupar-Đurišić.

Kako je zaključila, savremenim načinom života možda smo izgubili „korzo“, ali smo dobili društvene mreže i moramo naučiti da ih koristimo kako ne bismo „upali u zamku“.

Balota: Problematične navike roditelja

Dekan Fakulteta za informacione tehnologije Univerziteta Mediteran Adis Balota ocijenio je za Pobjedu da je „prikazivanje slika maloljetne djece na društvenim mrežama problematično“.

 - U većini slučajeva fotografije objavljuju roditelji. Takve slike, uz pomoć fotomontaže ili obrade specijalnim programima, mogu da budu i sredstvo za ostvarivanje profita kriminalnim grupama u oblasti dječije pornografije. Zato je izuzetno važno koje slike treba objavljivati - upozorio je on.

Kako je naveo, društvene mreže su i prostor u kojem je u sve većem obliku zastupljeno vršnjačko nasilje. - Kao što je i poznato u prošlosti su i zabilježeni slučajevi samoubistva kod tinejdžera upravo zbog neprijatnosti koje su doživjeli na društvenim mrežama. Svaki komentar, zapis, status ili postavljena slika trajno ostaje zapisana u sajber prostoru. Upravo takav sadržaj mogu da zloupotrijebe osobe koje imaju interes u tome i da vas izlože kompromitaciji, ucjeni ili omalovažavanju - poručio je Balota. On smatra da sve što sada dijelite na društvenim mrežama može da vas „prati“ u budućnosti. Prema njegovim riječima, zabilježen je veliki broj slučajeva kada su uspješni ljudi u određenom trenutku doživljavali velike neprijatnosti zbog slika ili tekstova kojesu davno objavljivali na društvenim mrežama.

Zamke Instagrama

Kraljevsko udruženje za javno zdravlje Ujedinjenog Kraljevstva pozabavilo se uticajem društvenih mreža na mentalno zdravlje čovjeka i došlo do rezultata da Instagram najgore utiče na mentalno zdravlje djevojaka.

Kako su istraživači naveli, na insta-fotografijama svi izgledaju savršeno zahvaljujući efektima za uljepšavanje.

Psiholog i komunikolog Radoje Cerović pojašnjava da se prva kontroverza vezana za društvene mreže naziva „efekat poređenja“, zbog koga se oni koji gledaju savršene fotografije osjećaju inferiorno u odnosu na ostale i time samo pojačavaju depresiju i anksioznost.

 - To apsolutno ne znači da Fejsbuk (ili neka druga društvena mreža) izaziva depresiju - on predstavlja samo sredstvo za one koji su depresiji skloni ili njom već pogođeni da se „samoranjavaju“. Što bi te osobe u principu radile i da nema FB-a - pojasnio je Cerović.

Kako je naveo, drugi efekat je „fragmentacija pažnje“, odnosno činjenica da su naše misli neprekidno iskidane notifikacijama i raznim vizuelnim i zvučnim signalima.

- To može u principu da djeluje na ljude tako što bi smanjilo sposobnost pažnje i koncentracije, ali je za sada i dalje upitno da li je taj efekat dokazan i kakve tačno posljedice ima. Svakako je vrijedno pažnje ispratiti dešavanja na tom polju - naveo je on.

Pobjeda