Marković: Jadransko-jonsku cestu će finansirati EK

Predsjednik Vlade Duško Marković je na konferenciji za medije održanoj nakon Samita EU – Zapadni Blakan u Sofiji  poručio da sa zadovoljstvom i velikom sigurnošću može reći da je Samit uspio i da će njegovi rezultati biti vidljivi u vremenu koje dolazi.

Objavljeno: 17. 05. 2018 - 19:07

„Ovaj Samit nije samo uspio zbog toga što se održava nakon 15 godina Samita EU – Zapadni Balkan koji se održao u Sofiji, već kao što sam rekao, i po njegovim rezultatima. Danas smo bili po prvi put u prilici da vidimo da napori EU kada je u pitanju Zapadni Balkan, njegova evropska i sveukupna perspektiva, su dali rezultate i, danas možemo reći da nikada nije izvjesnija i nikada nije sigurnija evropska budućnost, kako Crne Gore, tako i ostalih zemalja Zapadnog Balkana, kandidata za članstvo u EU“ – rekao je premijer Marković.

Naveo je da je danas u Sofiji usvojena i Deklaracija u kojoj su definisani principi, mjere i politike koje će u ovom smislu pratiti čitav proces. Kao veoma važnim ocijenio da se u njoj prepoznaje energija i zemalja članica EU, ali i zemalja Zapadnog Balkana da je pretvore u realna očekivanja i u realne potrebe građana cijelog regiona.

Pored toga, na Samitu je bilo riječi o ekonomskim perspektivama, agendi povezivanja, infrastrukturnoj i digitalnoj agendi, kao i kretanju i povezivanju mladih ljudi u regionu i u Evropi u cjelini.

„Dakle, govorili smo, ne samo o povezivanju unutar regiona Zapadnog Balkana, nego i o povezivanju Zapadnog Balkana sa EU. Ono što je sasvim izvjesno je da najveći dio, rekao bih, gotovo sve je na nama zemljama Zapadnog Balkana,  da uradimo posao koji je neophodan da bi imali priliku da dotaknemo ili osvojimo evropske vrijednosti koje baštini EU. Zbog toga su naše obaveze na polju vladavine prava, reforme pravosuđa, borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, naravno kada je u pitanju Crna Gora i druge zemlje - sloboda medija, nešto što mora biti u fokusu svih politika. Jasno sam danas rekao da Crna Gora u ovom trenutku ima odgovore na tako teška i izazovna pitanja. Čak i na one probleme koji nam se nameću, a nijesmo svjesni zbog čega i odakle nam dolaze, ali sasvim sigurno znamo da na njih trebamo naći odgovor“ – poručio je predsjednik Vlade.

Kako je istakao, bilateralni susreti sa predsjednicima holandske i finske Vlade, sastanci sa kancelarkom Merkel, kao i sa izvršnom direktoricom Svjetske banke, predstavljali su priliku za razgovore o onome što je Crna Gora postigla, ali i onome što su njene mogućnosti i o njihovom pretvoranju u realnu vrijednost Crne Gore i svakog njenog građanina. U tom smislu, naveo je da ga je veoma obradovala ocjena napretka Crne Gore, njena uloga u regionu i odnos prema evropskim vrijednsotima i politikama EU, ali i očekivanja da o vitalnim pitanjima demokratije i političkog sistema, mora postojati jasan i brz odgovor.

Marković je dalje poručio da Crna Gora ima razloga da bude zadovoljna.

„Crna Gora ima razloga da bude zadovoljna, što smo u Deklaraciji na naše insistiranje dobili, i da kažemo, perspektivu ključnog razvoja, ključnog infrastrukturnog projekta, tzv. „plavog autioputa“ ili Jadransko-jonske ceste. Na naše insistiranje, koje je započeto još u Londonu, taj put je ušao u evropsku agendu, agendu evropskih transatlanskih koridora koje će finansirati Evropska komisija i, rekao bih, da je to dobra vijest za Crnu Goru, za svakog građanina, za privredu, za poslodavce i ukupne naše perspektive“.

Veliki i težak trenutak za novinarku Lakić, ali isto tako jednak i težak trenutak za državu i njene demokratske institucije

Odgovarajući na pitanje novinara da prokomentariše navode komesara Hana da nijedna  zemlja regiona nije spremna za članstvo u EU i Tajanija da je moguće da će Crna Gora ući u EU do 2025. godine, premijer je istakao da evropsku agendu ili evropsku perspektivu ne treba stavljati u kontekst trke i upoređuivanja sa drugima u regionu, nego da Crnoj Gori treba da radi svoj posao i kada ga završi da zaslužimo ono što joj pripada - a to je članstvo u EU.
„Dakle, komesar Han je rekao istinu da niko od nas u ovom trenutku nije spreman za članstvo u EU, tek treba da izgradimo našu spremnost, ali je Crna Gora najbliža tom članstvu i to je danas gospodin Tajani rekao direktno. U svom izlaganju je rekao da očekuje da će Crna Gora postati članica EU do 2025. Vi znate da se to poklapa i sa mojim opredeljenjem i opredeljenjem Vlade na čijem sam čelu, da ove pregovore okončamo u narednih 4, do 5 godina i započnemo proces na formalizaciji našeg članstva. Dakle, nijesmo u ovom trenutku spremni za članstvo ali Crna Gora je bilzu tog članstva, mislim da je najbliža tom članstvu i uradićemo sve da tu priliku iskoristimo na način kako to odgovara našim interesima, državnim i naravno inetresima naših građana“ – poručio je predsjednik Vlade.

Na pitanje o čemu je konkretno razgovarao sa kancelarkom Angelom Merkel, premijer Marković je rekao da je kancelarka pohvalila ono što radi Crna Gora na evropskom putu, a i posebno njenu regionu,  iskauzujući posebno  poštovanje za napor u rješavanju granice sa Kosovom. Nveo je da je bilo riječi i oslabostima, naglašavajući da neophodno je da se više radi na jačanju vladavine prava, kvalitetnijoj i efikasnijoj borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, kao i pitanju slobode medija. U tom kontekstu, premijer je istakao da je u odnosu na slučaj napada na novinarku Oliveru Lakić, poručio da je to, ko god stoji iza toga i sa kojim god motivima, najveća i najbrža šteta nanošena zemlji u poslednjih 30 godina i da će kao predsjednik Vlade uraditi sve da da se pronađe i izvršiolac i nalogodavca.

„Ovo da, ponovim još jednom, je veliki i težak trenutak za novinarku Lakić, ali isto tako jednak i težak trenutak za državu i njene demokratske institucije. Na ovome polažemo svi ispit. I pozivam vas iz medija da ne budemo sa dvije strane linije, nego da i na ovom pitanju i na analizi ovog događaja, na pronalasku interesa da se ovo desi u Crnoj Gori u jednom veoma specifičnom trenutku, pozitivnom trenutku za Crnu Goru u kojem je politička stabilnost obezbijeđena, na vidiku rešavanje krize u parlamentu, naša ekonomija ima dinamičan i ubrzan rast, otvraraju se nova radna mjesta, investitori hrle u Crnu Goru, i da nam neko ovo napravi je zaista za ozbiljnu analizu, ne samo nas u vlasti, prije svega nas, ali mi ćemo zatražiti razumijevanje i podršku svih medija čiji je ovo interes. Dakle, sa kancelarkom Merkel smo razgovarali i o tom pitanju“.

Govoreći o imenu glavnog opregovarača, premijer  je rekao da je Vlada odlučila da će Kancelarija glavnog pregovarača biti u Kabinetu Predsjednika Vlade
„Na taj način želimo da, i ja lično, a i Vlada preuzme da kažemo veću odgovrnost u odnosu na pregovarački proces ui ovom važnom trenutku, nego do  sada. Imam ime i ne samo glavnog pregovarača nego i njegovih zamjenika, jednog koji će se baviti pregovorima, a drugi koji će se baviti pregovorima. Ne bih govorio o imenima jer treba da dobijemo formalne uslove, usvajanja sistematizacije vjerovatno na narednoj sjednici vlade, onda će vlada izvršiti izbor“.
Odgovarajući na pitanje novinara da li će poslednja dešavanja usporiti put Crne Gore prema EU i da li je kancelarka Merkle ili neko od drugih evropskih lidera pominjao klauzulu balansa, predsjenik Vlade je naveo da niko nije pominjao klauzulu balansa, već su svi  su govorili pozitivno o onom što je Crna Gora uradila do sada, kao i da su svi složili da je ovo trenutak u kojem mora postojati odgovor na složenije izazove u pregovaračkom procesu.
 
Tusk: Ne vidim drugu budućnost za Zapadni Balkan osim EU – nema  alternative, nema plana B

Predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk  je na konferenciji za medije nakon plenarne sesije Samita Evropska unija – Zapadni Balkan izjavio da je danas reafirmisana posvećenost evropskoj perspektivi Regiona.

„EU jeste i ostaće najpouzdaniji partner čitavog Zapadnog Balkana“, poručio je Tusk.

„Razgovarali smo o ekonomskom, digitalnom i infrastrukturnom povezivanju. Između ostalog, dogovorili smo se da radimo na smanjenju cijena rominga i da stvorimo što povoljnije uslove za privatne investicije omogućavajući dobijanje bankarskih garancija. Želim da budem jasan - agenda povezivanja nije ni alternativa ni zamjena za proširenje. To je način da iskoristimo vrijeme između kako naši građani ne bi morali da čekaju na benefite EU integracija. Ne vidim drugu budućnost za Zapadni Balkan osim EU. Nema alternative, nema plana B“, naglasio je predsjednik Evropskog savjeta.