Većina građana predala zahtjeve za legalizaciju, ali ne i elaborate

“Većina se prepala, pa su predali osnovni zahtjev katastru a ustvari ne namjeravaju da nastave proces legalizacije, jer im je preskup. Ja sam jedan od onih koji ne namjeravaju da urade ni elaborat jer je preskup”, kaže za Portal Analitika Podgoričanin, koji ima nelegalni objekat na svom zemljištu.

Objavljeno: 18. 07. 2018 - 00:00

Nadležni su zadovoljnji – očigledno da su upozorenja da će skupo platiti ako ne podnesu zahtjev urodila plodom, pa je pristiglo više od 30.000 zahtjeva za legalizaciju nelegalnih objekata. Stara je poslovica da čaša može biti ili polupuna ili poluprazna. Prema zvaničnim podacima u Crnoj Gori ima oko 43.000 nelegalno sagradjenih objekata, nezvanično se procjenjuje da ih je oko 100.000. Zato je pitanje da li je oko 30.000 zahtjeva uspjeh ili ne…

No, kako je krenulo, dobro je ispalo. Prije petnaestak dana bilo je podnijeto svega par hiljada zahtjeva.

“Većina se prepala, pa su predali osnovni zahtjev katastru a ustvari ne namjeravaju da nastave proces legalizacije, jer im je preskup. Ja sam jedan od onih koji ne namjeravaju da urade ni elaborat jer je preskup”, kaže za Portal Analitika Podgoričanin, koji ima nelegalni objekat na svom zemljištu.

divlja-gradnjaBlagodeti zakona: Naš sagovornik je jedan od onih koji koriste blagodeti izmjena zakona. Nakon što su katastri bili pretrpani zahtjevima i nakon što je obrada elborata bila spora, poslanici su amandmanski djelovali na Zakon o planiranju prostora i omogućili građanima da uđu u proces legalizacije samo sa zahtjevom, dok ostalu dokumentaciju (elaborat) mogu dopuniti u roku od tri mjeseca.

Time se jednim dijelom i objašnjava ovoliko veliki broj zahtjeva posljednjih dana. Iz Ministarstva, sa druge strane, tvrde da su građani oklijevali jer su mislili da se zakon neće primjenjivati a i zbog predizbornih obećanja opozicije.

To je, medjutim, samo prvi korak. Preduslov za podnošenje zahtjeva za legalizaciju je da je objekat evidentiran u katastru nepokretnosti. Objekat se upisuje na osnovu elaborata premjera izvedenog stanja izgrađenog objekta koji izrađuje licencirana geodetska organizacija i koji je ovjeren od strane Katastra i zahtjeva za upis objekta. Elaborat se podnosi uz zahtjev za legalizaciju nadležnom organu lokalne uprave sa izvodom iz lista nepokretnosti, odnosno dokazom da je objekat upisan u list nepokretnosti.

Licencirane geodeteske organizacije: Prema zvaničnom registru u Crnoj Gori postoji 69 domaćih i 18 stranih licenciranih geodetskih organizacija.

Za one koji su gradili na državnom zemljištu ima još posla - dužni su i da urade elaborat i da podnesu zahtjev da zemljište otkupe od onoga ko zemljištem raspolaže.

Ako gradjani za sve to nemaju vremena ili im je procedura prekomplikovana, a imaju novca da sve to plate, mogu da angažuju razne agencije koje će posao uraditi za njih.

Naš sagovornik, koji je podjećamo kuću sagradio na sopstvenom zemljištu, kaže da u vrijeme kad su počeli da grade kuću, nijesu ni mogli da dobiju dozvolu jer nije postojao plan. Kaže da bi mu sada za legalizaciju trebalo više od 12 hiljada eura, odnosno po sto eura svakog mjeseca, a da on prosto, taj novac nema.

Troškovi legalizacije: Visina troškova legalizacije objekta zavisi od slučaja do slučaja, odnosno u kojem dijelu Crne Gore, u kojoj opštini, u kojoj zoni, koja je vrsta objekta.

Tako je legalizacija skuplja na primorju, gdje cijena za stambene objekte do 500 kvadratnih metara ide i do gotovo 250 eura po kvadratu, ukoliko je riječ o najatraktivnijoj (IA) zoni grada, nego u sjevernim ili centralnim opštinama. U Podgorici, kvadratni metar IA zoni košta oko 100 eura, a u zoni pet gdje prema njihovoj procjeni ima najviše nelegalnih objekata, kvadrat košta oko 35 eura.

canovicglSa druge strane, pitanje je i ko gradjanima može garantovati da će njihov objekat biti legalizovan ukoliko nije usklađen sa važećim planskim dokumentima. Ukoliko objekat nije građen u skladu sa planskim dokumentima, njegov vlasnik mora čekati donošenje Plana generalne regulacije, koji treba biti urađen i usvojen do oktobra 2020. godine. Ako se objekat uklopi u plan, moći će da se legalizuje, ako pak bude u zaštićenom području, gdje gradnja nije dozvoljena, vlasnik će plaćati naknadu za korišćenje objekta i porez, koji je odredila opština, dok se građevina ne sruši.

Otprilike isto, kao u slučaju kada nelegalni graditelj nije podnio zahtjev za legalizaciju.

Skupo za one koji ne legalizuju objekte: Marko Čanović je ranije za Portal Analitika objasnio da vlasnici bespravnih objekata koji ne podnesu zahtjev za legalizaciju ili čiji se zahtjev odbije, dužni su da plaćaju godišnju naknadu za korišćenje prostora. Ova naknada može iznositi od 0,5% do 2% prosječne cijene građenja m2 novoizgrađenog stambenog objekta u Crnoj Gori. Prema preliminarnim podacima MONSTAT-a za 2017. godinu, ova cijena iznosi 681 euro po metru kvadratnom.

To znači da godišnja naknada za korišćenje prostora može iznositi od 3,41 do 13,62 eura po metru kvadratnom, u zavisnosti od visine, načina i kriterijuma plaćanja koje utvrđuje nadležni organ lokalne samouprave.

Vlasnici plaćaju naknadu za korišćenje prostora sve do uklanjanja objekta.

Kako je ranije saopštio Čanović, nadležni organ lokalne uprave dužan je da u roku od 60 dana od isteka roka za prijavu za legalizaciju podatke dobijene preklapanje podataka iz orto-foto snimka i primljenih zahtjeva za legalizaciju sistematizuje i utvrdi listu bespravnih objekata za koje nije podnijet zahtjev za legalizaciju, odnosno onih koji nisu ispunili uslove u skladu sa zakonom.

To rješenje, međutim, važi samo za nelegalne graditelje koji su podizali objekte prije donošenja Zakona. Ministar Pavle Radulović je ranije najavio da će svaki nelegalni objekat kojeg ne bude na orto-foto snimku, koji je MORT počeo da radi prošle godine, biti “automatski srušen”.

pavleradulovicNarednih dana biće jasnije da li medju onima koji nijesu podnijeli zahtjev više onih koji su nelegalno gradili kako bi sebi obezbijedili krov nad glavom ili onih kojima je bilo omogućemo da grade svukuda kako bi se obogatili. 

Pored „neformalnih objekata osnovnog stanovanja", zakonom je predvidjeno da budu legalizovani „objekti za smještaj turista, objekti za pripremanje i usluživanje hranom i pićem, ugostiteljski objekti, trgovački i tržni centri, izložbeni centri, sajmišta, poslovne zgrade, objekti uprave, privredni objekti, objekti za proizvodno zanatstvo, skladišta i stovarišta".

Abolicija divlje gradnje: Pojedini stručnjaci su upozorovali da je zato donošenjem zakona zakona divlja gradnja je abolirana, a sistem planiranja obesmišljen. U dijelu javnosti se ocjenjuje da je sam zakon služio kao predizborna manipulacija i za ucjenjivanje bespravnih graditelja.  

„Bespravni graditelji ni u jednom trenutku nisu ni sa čim ucijenjeni, već su pozvani da svoje objekte uvedu u legalne tokove po značajno povoljnijim uslovima nego što su imali oni koji su legalno gradili. Među vlasnicima nelegalnih objekata vjerovatno ima članova svih partija, ali članstvo nije bilo, niti će biti uslov za primjenu Zakona. Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata primjenjuje se neselektivno i važi jednako za sve građane Crne Gore“, kazao je ranije Čanović za Portal Analitiku.

Vidjećemo kako će to izgledati u praksi kada i ako jednog dana zaista krene rušenje. Do tada, ako se suditi po slovu zakona, moraće da plaćaju i ako su podnijeli zahtjev i ako nijesu. Naravno, ako se ne nadje neka rupa u zakonu. Kao ono – podnijeli smo zahtjev ali ne i svu dokumentaciju...