Od građanske opozicije ostao samo opušak

Prije neki dan, jedan od lidera jedne strančice, na Fejsbuku je podržao proteste opozicije u Rumuniji, kao jedini mogući vid političkog djelovanja, dok istovremeno u rođenoj zemlji ne da nije spreman na proteste, nego bi rado stavio fantomku i krenuo u njihovo nasilno razbijanje. Ili da preformulišem: to vam je isto kao kad imate priliku da aktivno učestvujete u fudbalskoj utakmici kao igrač, a vi odlučite da vam je sigurnije i komfornije da igrate fudbal na Sony PlayStation-u, kaže Knežević

Objavljeno: 15. 08. 2018 - 00:00

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) i jedan od lidera Demokratskog fronta (DF) Milan Knežević, kazao je da je od tzv. građanske opozicije ostao „samo opušak koji s vremena na vrijeme pojedini lideri ovih stranaka ‘povuku‘ ne bi li proizveli kakav-takav dimni efekat, a najviše što dobiju je napad kašlja“.

On je najavio da će DF od septembra obilaziti crnogorske gradove i razgovarati s članstvom, te da će nakon toga odlučiti hoće li biti protesta.

Knežević smatra da je od „građana“ teško očekivati da podrže ideju DF-a o protestima, jer su, kaže, i na protestima 2015. bili po strani čekajući pogodan trenutak da sjednu za sto s Milom Đukanovićem, a kasnije i uđu u njegovu Vladu.

Upitan očekuje li zabranu proslave stogodišnjice Podgoričke skupštine, lider DNP-a odgovara da ne želi da vjeruje da najavljeni skup može ugroziti „12 godina novocrnogorske državotvornost“.

„Svako kome smeta obilježavanje ovog jubileja ne mora prisustvovati, kao što ni mi ne prisustvujemo Danu albanske zastave, obilježavanju Oluje ili pomenima Sekuli Drljeviću, Krstu Popoviću i Osmanu Rastoderu“, naglašava on i dodaje da će, kao jedan od organizatora, uputiti poziv za prisustvo skupu predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću i premijeru Dušku Markoviću.

„Da svojim besjedama uzmu učešća u ovoj državnoj proslavi i podsjete nas na njihove rane radove“, poručio je Knežević u razgovoru za Portal Analitika.

ANALITIKA: Prije mjesec dana ste saopštili da DF „intenzivno razmišlja“ o organizovanju protesta na jesen. Koliko je, u ovom trenutku, vaš politički savez blizu donošenja odluke o izlasku na ulice?

KNEŽEVIĆ: DF od septembra planira sveobuhvatan obilazak crnogorskih gradova, intenzivnu komunikaciju s članstvom, ali i konkretne akcije koje su u skladu s našim programskim opredjeljenjima. Na osnovu tih razgovora – ili bolje reći konsultacija s članstvom – donijećemo i odgovarajuće odluke.

1508milanknezevic2

Protesti predstavljaju demokratski metod političke borbe koji je u prošlosti dao vidljive rezultate, i da tada nije bilo izdaje od strane ostatka opozicije, danas bi imali legitimno izabranu demokratsku vladu. Moj stav je odavno poznat: svaki vid demokratskog djelovanja opozicije, posebno organizovanje protesta, predstavlja našu ljudsku i političku obavezu pred građanima koji su nam na izborima ukazali povjerenje i koji žele promjene.

ANALITIKA: Vijesti su nedavno, pozivajući se na izvore u tzv. građanskoj opoziciji, pisale da čelnici tih partija ne planiraju da vam se pridruže ako bude protesta. Kažu da svaka radikalizacija političkih prilika ide naruku DPS-u. Očekujete li da to bude zvaničan stav opozicionih kolega?

KNEŽEVIĆ: Prvo moram da primijetim da je od tzv. građanske opozicije ostao samo opušak koji s vremena na vrijeme pojedini lideri ovih stranaka „povuku“ ne bi li proizveli kakav-takav dimni efekat, a najviše što dobiju  je napad kašlja. Od njih teško i da se moglo očekivati da podrže ideju o protestima, jer su i na protestima 2015. bili po strani čekajući pogodan trenutak da sjednu za sto s Milom Đukanovićem, a kasnije i uđu u njegovu Vladu.

Prije neki dan, jedan od lidera jedne strančice, na Fejsbuku je podržao proteste opozicije u Rumuniji, kao jedini mogući vid političkog djelovanja, dok istovremeno u rođenoj zemlji ne da nije spreman na proteste, nego bi rado stavio fantomku i krenuo u njihovo nasilno razbijanje. Ili da preformulišem: to vam je isto kao kad imate priliku da aktivno učestvujete u fudbalskoj utakmici kao igrač, a vi odlučite da vam je sigurnije i komfornije da igrate fudbal na Sony PlayStation-u.

Zato, ako se budemo odlučili za organizovanje protesta, nećemo nikom slati specijalne pozivnice, a svako ko dođe je dobrodošao.

ANALITIKA: Hoće li DF – ako u parlamentu bude formirana radna grupa za izmjene izbornog zakonodavstva – učestvovati u njenom radu?

KNEŽEVIĆ: DF je još ranije saopštio da je zainteresovan da učestvuje u radu radne grupe za izborno zakonodavstvo na osnovu jasnih parametara, počev od procentualne zastupljenosti do uticaja na suštinske promjene koje bi doprinijele poboljšanju izbornog zakonodavstva.

Osim inicijative od strane DPS-a nismo dobili nikakvu konkretizaciju koja bi išla u pravcu što skorijeg formiranja radne grupe. Što se DF-a tiče, posebno smo zainteresovani za ispravku anomalija u biračkom spisku koje pokazuju da u ovom trenutku u odnosu na 1990. godinu imamo oko 30.000 državljana manje, a 130.000 birača više. Ako se tome doda i sprječavanje zloupotrebe državnih resursa i crnih fondova vladajućih partija, jasno je da nas čeka ogroman posao ako se istinski želi poboljšanje izbornog zakonodavstva. Dakle, na potezu je parlamentarna većina.

1508milanknezevic3

ANALITIKA: U septembru se nastavlja suđenje za pokušaj terorizma. Šta ćete učiniti ako budete osuđeni?

KNEŽEVIĆ: Već sam ranije saopštio i sad želim da ponovim: ako tužilaštvo, ANB, BIA, CIA, GRU, KGB, i MI6 dostave ijedan dokaz da sam se ikad sreo, razgovarao – lično, telefonom, skajpom, mejlom – sa Šišmakovim, Popovim, Asadom, ili bilo kojim optuženim izuzev Mandića i Čađenovića, odmah potpisujem sporazum o krivici na 40 godina robije.

Televizijski prenos suđenja, ako je za utjehu, uvjerio je i one najrigidnije pristalice režima da lideri DF-a nemaju nikakve veze s planiranjem nasilne smjene režima koja je trebalo da se završi masovnim krvoprolićem i ubistvom Mila Đukanovića.

Ipak, bez obzira na besmislenost optužbi s kojima se suočavamo, moram priznati da je ovaj postupak nanio štetu DF-u i doprinio određenom slabljenju što je sve vrijeme bio jedan od glavnih ciljeva nalogodavaca hajke na naš savez. Naravno, DF je uprkos nezapamćenom institucionalnom progonu i dalje najveći i najorganizovaniji protivnik režima, i dok bi drugi politički subjekti da su se našli u našoj poziciji odavno nestali, mi se polako stabilizujemo i pripremamo za odsudnu političku bitku s režimom.

ANALITIKA: Prošle sedmice ste bili na sastanku s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Smatrate li da su njegove izjave nakon 16. oktobra, o dešavanjima tokom izbornog dana u Crnoj Gori, nanijele štetu Vama i DF-u?

KNEŽEVIĆ: Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je u više navrata jasno i decidno saopštio da nijedan političar iz Crne Gore nije učestvovao u organizovanju tzv. državnog udara. Uostalom, čitava crnogorska javnost je bila u prilici da vidi dokaze koje je BIA dostavila crnogorskom tužilaštvu. U tim dokazima ne postoji nijedan zarez, a kamoli slovo o mojoj ili umiješanosti bilo koga iz DF-a. Činjenica da je Milivoje Katnić šest mjeseci poslije tzv. državnog udara protiv mene podigao optužnicu – a desetak dana prije nego što će Crna Gora stupiti u NATO – najbolje govori o tome da se radi o montiranom političkom procesu koji je imao za cilj zabranu DF-a.

ANALITIKA: Kako objašnjavate pravnu zavrzlamu na relaciji ApelacioniViši sud povodom Vašeg odbijanja da dostavite podatke o sudiji koji je, navodno, ponudio da Vam za deset hiljada eura ukine presudu zbog napada na policajca 2015. godine?

KNEŽEVIĆ: Uopšte ne smatram da se radi o pravnoj zavrzlami, već klasičnoj zloupotrebi službenog položaja SDT-a i jednog broja sudija Višeg suda. Prosto je postalo degutantno komentarisati sve sudske procese koji se vode protiv mene i kontinuiranu ostrašćenost SDT-a i jednog broja sudija koji bi me najradije vidjeli na lomači kao Đordana Bruna.

Apelacioni sud je donio rješenje kojim se jasno određuje da SDT i vijeće sudija Višeg suda nisu imali pravo žalbe ni u prvom postupku kad sam kažnjen 1.000 eura, ni u drugom kad su mi odredili stavljanje u zatvor najduže do dva mjeseca. Naravno da nemam namjeru skrušeno posmatrati kako mi se svakodnevno gaze Ustavom zagarantovana prava, već ću nakon novog vijećanja Višeg suda sa svojim advokatskim timom preduzeti odgovarajuće pravne radnje kako bih eliminisao mogućnost da ijedan građanin Crne Gore prođe kroz tužilačko-sudsku Golgotu kroz koju ja prolazim skoro dvije godine.

1508milanknezevic4

ANALITIKA: Kako gledate na epilog krize budvanske vlasti? Vjerujete li da će se krajem godine izvršiti rotacija na mjestu predsjednika Opštine Budva – odnosno da će Marko Carević preuzeti funkciju – pošto je bilo spekulacija da su Demokrate namjerno izazvale krizu kako ne bi došlo do toga?

KNEŽEVIĆ: Nakon kriznog perioda u funkcionisanju lokalne samouprave, očekujem da naredne dvije godine obilježe konkretni i vidljivi rezultati od kojih će svi građani Budve imati koristi.

DF i Demokrate su potpisale postizborni koalicioni sporazum koji poslije dvije godine predviđa rotaciju čelnih ljudi Budve. Bez obzira na sve vidljivije razlike između nas i Demokrata na državnom nivou, ne očekujem nikakve prepreke da od 1. januara 2019. godine Marko Carević postane gradonačelnik Budve.

Pozvaću Đukanovića i Markovića na proslavu Podgoričke skupštine

ANALITIKA: Očekujete li zabranu proslave stogodišnjice Podgoričke skupštine?

KNEŽEVIĆ: Još na sastanku s Aleksandrom Vučićem sam saopštio da će DNP i NSD u saradnji sa Srpskim nacionalnim savjetom učestvovati u aktivnostima na prikupljanju potpisa za organizovanje referenduma o povlačenju odluke o priznanju tzv. države Kosovo i organizovanju proslave stogodišnjice ujedinjenja u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca tj. u Kraljevinu Jugoslaviju. Smatramo da se radi o proslavi jednog važnog jubileja kojim se obilježavaju vjekovne težnje i želje Crne Gore da bude dio velike države Južnih Slovena.

Svako kome smeta obilježavanje ovog jubileja ne mora prisustvovati, kao što ni mi ne prisustvujemo Danu albanske zastave, obilježavanju Oluje ili pomenima Sekuli DrljevićuKrstu Popoviću i Osmanu Rastoderu. Zato mi zvuči groteskno žalosno kad režimske aberdžije pozivaju na zabranu proslave stogodišnjice ujedinjenja jer se time ugrožavaju tekovine 21. maja. Bez obzira na to što mislim o referendumu iz 2006. godine, neću da vjerujem da ova naša aktivnost može ugroziti 12 godina novocrnogorske državotvornosti, jer ovakvi stavovi šalju lošu poruku da je Crna Gora kao država izuzetno krhka i da je jedan skup može srušiti. Pošto nama nije cilj da rušimo ovu državu, uradićemo sve da obilježavanje stogodišnjice ujedinjenja bude nemjerljiv doprinos građanskoj, multinacionalnoj, multikulturalnoj i višekonfesionalnoj Crnoj Gori.

A pošto ću biti u organizacionom odboru, lično ću se zalagati da uputimo poziv predsjedniku države Milu Đukanoviću i predsjedniku Vlade Dušku Markoviću da svojim besjedama uzmu učešća u ovoj državnoj proslavi i podsjete nas na njihove rane radove. Zato se nadam da je zagovornike zabranjivanja ovog jubileja prošlost makar nešto naučila, a to je da nije dobro zabranjivati političke ideje, istorijske događaje i narodna htijenja, jer se točak istorije neumitno okreće i nikad se ne zna gdje se ponovo može zaustaviti.