Radna grupa u oktobru, neće biti jednostranih poteza

Opozicija je još jednom ostala podijeljena. Nijesu se saglasili ni u tome da li će učestvovati u budućoj radnoj grupi koja će se baviti temom za koju su oni najviše zainteresovani – izbornim zakonima i uslovima za sprovođenje izbora

Objavljeno: 16. 08. 2018 - 06:00

Formiranje radne grupe koja će se baviti optimizacijom izbornog zakonodavstva najrealnije je očekivati u oktobru – rečeno je Pobjedi nezvanično iz Skupštine. Zajednička radna grupa biće formirana, prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, iako su ocjene Demokrata da im je neprihvatljiv prijedlog da se radi samo „optimizacija izbornog zakonodavstva“, kako je to predložila DPS.

– Očekujem formiranje zajedničke radne grupe. Pokušaćemo da nađemo dogovor. Nećemo praviti jednostrane poteze – kaže Pobjedin izvor. Najveća parlamentarna partija uputila je inicijativu za formiranje radne grupe, nakon mjesec i po od zahtjeva Demokrata i Ure da se osnuje ad hok radna grupa koja bi se bavila raznim temama – od medijskih do izbornih zakona i Sudskog savjeta.

 Od zahtjeva Bečića i Abazovića do podnošenja inicijative DPS-a gotovo svakodnevno se odvijala igra „gluvih telefona“ između vlasti i opozicije, isključivo putem medija, jer Demokrate i Ura bojkotuju parlament. Jedni drugima slali su iste poruke. DPS je neprestano poručivala da je spremna za dijalog o eventualnom formiranju ad hok radnog tijela, ali u Skupštini, dok su Demokrate i Ura, sa druge strane, uporno uslovljavali svoj povratak u parlament prihvatanjem njihovog prijedloga. Navikli da komuniciraju izvan skupštinskih klupa, Bečić i Abazović pisali su i pismo. Uputili su ga Ivanu Brajoviću, tražeći da šef parlamenta prihvati njihovu inicijativu. Dobili su još jednom isti odgovor – mjesto za razgovor je u Skupštini.

KOMUNIKACIJA

Poslanički klub DPS-a prekinuo je takvu komunikaciju konkretnim potezom - podnio je inicijativu Kolegijumu Skupštine za formiranje radne grupe za optimizaciju izbornog zakonodavstva i opštih ambijentalnih uslova za sprovođenje izbora. Uz obrazloženje da „kao najveća i najodgovornija partija u Crnoj Gori“ želi da da najveći doprinos u novoj radnoj grupi. Inicijativa je bila prihvatljiva Brajoviću, pa je poručio da će radna grupa biti formirana početkom jesenjeg zasijedanja. Predsjednik Skupštine Brajović poslao je jasnu poruku i opoziciji - nijedan politički subjekat više nije u prilici da ucjenjuje i traži izgovore za neučešće u unapređenju izbornog ambijenta.

Opozicija je još jednom ostala podijeljena. Nijesu se saglasili ni u tome da li će učestvovati u budućoj radnoj grupi koja će se baviti temom za koju su oni najviše zainteresovani – izbornim zakonima i uslovima za sprovođenje izbora. Demokratski front kazao je da je spreman da učestvuje, ali traži „konkretizaciju“ prijedloga, odnosno odgovor ko će biti u radnoj grupi i koji će biti djelokrug njenog rada. Front, međutim, ima i važnijih tema od izbornih zakona, pa će od specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića najviše zavisiti da li će poslanici DF-a biti u radnoj grupi. Upozorili su da će ponovo napustiti institucije ako se nastavi „progon lidera DF-a“, za šta optužuju Katnića.

SDP će, kako je najavljeno iz te partije, učestvovati u radnoj grupi i smatra da je treba formirati što prije. Demokrate i Ura, međutim, nijesu srdačno dočekale inicijativu DPS-a. Iako nije odmah izazvala njihovu reakciju, Demokrate su konačno saopštile stav - prijedlog DPS-a potpuno je neprihvatljiv, jer, po njihovom mišljenju, nije dovoljno optimizovati izborno zakonodavstvo, već treba uraditi sveobuhvatnu izbornu i reformu medijskih zakona, naći održiva rješenja za izbor članova Sudskog i Savjeta RTCG, zatim potvrditi datum parlamentarnih izbora i dogovoriti datum održavanja lokalnih izbora u Crnoj Gori. Demokratama je neprihvatljivo i to što DPS predlaže proporcionalni model zastupljenosti predstavnika političkih subjekata iz vlasti i opozicije, umjesto paritetnog odnosa opozicije i vlasti.

PRIJEDLOG

Očigledno je Bečiću i Abazoviću jedino prihvatljiv njihov prijedlog - formiranje privremenog odbora od 14 članova, i to šest imenovanih na prijedlog parlamentarne većine, pet opozicije, a dva nevladinih organizacija koje su ostvarile javnu prepoznatljivost u oblasti izbornog procesa.

Predložili su da u odboru budu zastupljeni predstavnici svih poslaničkih klubova, kao i parlamentarnih političkih partija koje su učestvovale na izborima, a čiji poslanici ne pripadaju nijednom klubu poslanika, ukoliko to žele. Bečić i Abazović predložili su da, ukoliko je broj klubova parlamentarne većine ili parlamentarne opozicije manji od broja članova odbora koji im pripadaju, kandidate do tog broja predlaže klub poslanika sa najvećim brojem članova, uz poštovanje principa da nijedan klub poslanika ne može imati više od tri člana odbora.