Zašto se SAD i EU plaše kineskih investicija?

Stručnjaci upozoravaju da je ključni problem što se u ovim zemljama krediti predstavljaju kao kineske investicije a ustvari je riječ o investicijama koje dolaze od tih kredita. To znači da će građani tih država otplaćivati kredite, dok su na izgradnji angažovane kineske firme i kineski radnici, tako da se 80% do 90% tog novca vraća Kini.

Objavljeno: 17. 08. 2018 - 00:19

Upozorenja iz EU i SAD: Ovih dana stigla su dramatična upozorenja. Evropski komesar za proširenje Johanes Han ustvrdio je "da Kina svojim investicijama pokušava da ostvari svoj politički uticaj u zemljama Zapadnog Balkana, te buduće članice Evropske unije pretvori u svoje "trojanske konje".

Onda se oglasilo i 16 senatora SAD-a. Kažu da su zabrinuti zbog kineskih investicija čiji je cilj, kako su rekli, da primamljive kredite pretvore u politički kapital u zemljama koje budu imale problema sa vraćanjem zajma.

1707johaneshanEvropa odavno upozorava na kineske kredite: Odavno se iz Evrope upozorava na opasnost da se ekonomska zavisnost od kineskih kredita pretvori u političku, ali sada prvi put izjave dolaze od ovako visokopozicioniranih zvaničnika.

Posljednjih godina Kina kreditima finansira izgradnju brojnih infrastrukturnih projekata u Istočnoj i Jugoistočnoj Evropi, a procjenjuje se da je “najbolje” prošla Crna Gora imajući u vidu vrijednost kredita za izgradnju auto puta sa jedne i veličinu zemlje sa druge strane.

U Srbiji je najveći čelični pogon u Smederevu preuzeo kineski čelični gigant HBIS. Najveći projekat predstavljen krajem prošle godine je izgradnja nove željeznice između Beograda i Budimpešte u Mađarskoj vrijedna 3,7 milijardi eura. U zemlji članici EU, u Bugarskoj, Kina je zainteresovana za ponovno pokretanje nuklearne elektrane Belene na Dunavu, kao i izgradnju autoputeva i željeznica. U Grčkoj, kineska brodarska kompanija COSCO je zakupila gotovo 70 posto luke u Pireju na 40 godina. Kina je prisutna i u Hrvatskoj, gdje kineska kompanija gradi strateški važan Pelješki mosta na jugu zemlje.

82kinaNovi put svile: U kineskim političkim i poslovnim krugovima smatra se da je Jugoistočna Evropa strateški važna s obzirom na to da je smještena na raskršću Evrope, Azije i Afrike te blizu susjednog Crnog mora, Egejskog mora i Jadranskog mora. Saradnja Kine sa 16 bivših socijalističkih zemalja Evrope, koja je počela 2012. na prvom forumu u Varšavi, dio je velikog kineskog projekta za saobraćajno i privredno povezivanje zemalja evroazijskog kontinenta, kopnenim i morskim putem.

Riječ je ustvari o projektu Novi put svile u okviru kojeg Kina planira da a u saradnji sa gotovo 70 zemalja uložii 1.000 milijardi dolara u gradnju puteva, željeznica, luka i ostale infrastrukture.

1212garcevicGarčević tvrdi da je zabrinutost opravdana: Na pitanje koliko je realna opasnost da će moguće otežano vraćanje duga Kinezima usloviti stvaranje političke zavisnostii u zemljama regiona pa i Crnoj Gori, bivši crnogorski diplomata, sada profesor na Univerzitetu u Bostonu Vesko Garčević za Radio Slobodnu Evropu kaže da je zabrinutost vrlo realna i vrlo konkretna i da je proizvod shvatanja da je Kina ostvarila veliki uticaj ili da je u procesu ostvarivanja još većeg uticaja, ne samo na Zapadnom Balkanu nego na prostoru Centralno-Istočne Evrope.

On ističe da Kina uz pomoć svojih mekih kredita, koji su na prvi pogled povoljni, zadužuje države.

“Sada vlada jedna vrsta medenog mjeseca u saradnji između Kine i ovih zemalja, ali kad računi dođu na naplatu, dobiće se jedan gorak ukus”, kazao je on.

Valutni rizik: Slično ramišlja i ekonomski analitičar Siniša Lekić, koji kaže da su opradvani strahovi  da će kineski kapital imati uticaja na privrede država, pa i naše.

“Mi smo ušli u aranžman sa Kinezima, jer su nam u tom trenutku dali povoljan kredit. Pitanje je, medjutim, da li će na kraju biti povoljan, imajući u vidu valutni rizik i to što je vezan za dolar. Do sada se po tom pitanju ništa nije uradilo, iako je bilo najava. Osim toga koliko god bila opravdana, ta investicija u bližem periodu neće uticati na rast ekonomije, jer rast BDP-a sada nije proizvod rasta investicija i ulaganja u turizam, već ulaganja u infrastrukturu. Koliko god je opravdan, veliki je teret za zemlju”, kazao je on.

2607lekic02Upitan, što smo mogli uraditi u situaciji kada niko drugi po povoljnjim uslovima nije želio da finansira auto put, on za Portal Analitika kaže da je tačno da nijesmo imali izbor, ali da su se Kinezi dobro osigurali, te da je pitanje što će biti ako ne budemo mogli da servisramo dug i hoćemo li morati da im nešto ponudimo u zamjenu.

On kaže da je opasan višak kineskog kapitala ne samo u Evropi, već u svijetu, te da je očigledno da imaju dosta novca koji plasiraju po povoljnjim uslovima. “Ne postiji artikal koji se ne proizvodi na kineskom tržištu”, kaže on.

Problem što se krediti predstavljaju kao investicije: Stručnjaci upozoravaju da je ključni problem što se u ovim zemljama krediti predstavljaju kao kineske investicije a ustvari je riječ o investicijama koje dolaze od tih kredita. To znači da će gradjani tih držva otplaćivati te kredite, dok su na izgradnji angažovane kineske firme i kineski radnici, tako da se 80% do 90% tog novca vraća Kini.

Siniša Malus, kojeg regionalni mediji predstavljaju kao dobro upućenog u kineske investicije i planove, kaže da sigurno da iz Brisela i Berlina ima pritisaka da se kineske investicije zaustave.

„Pokazalo se, naime, da neke države, poput Poljske ili Mađarske, u posljednje vrijeme i Grčke, mogu ostvariti značajne pomake u odnosima s Kinom i privlačenju kineskih investicija. Dakle, ne vrijedi ona luzerska krilatica ‘ne možemo jer se protivi EU’. Upravo spomenute države dokazuju da rješenja postoje, pod uslovom da vodite nešto hrabriju politiku“, kazao je Malus koji je na čelu Kineskog jugoistočnoeuropskog poslovnog udruženja (CSEBA). 

I profesor dr Božo Mihailović kaže da nije važno odakle kapital potiče, već je važno da nije sumnjivi kapital. U slučaju aranžmana sa Crnom Gorom i Eksim bankom, kako ističe, nije riječ o sumnjivom kapitalu.

mihailovic“To je bila isključivo ekonomska računica i ne znam zašto bi neko imao nešto protiv toga. Poređenja radi, naša država ima euro obveznice u vrijednosti milijardu eura po visokim kamatnim stopama, koje su otprilike dva i po puta veće nego što je u ovoj godini bila u poziciji da uzme nove kredite da bi restrukturirala postojeće. Tada nije bilo brige u Briselu”, naglašava on za Pobjedu.

Mihailović kaže da svi koji se boje kineskog kapitala, po njemu bez razloga, imaju priliku da konkurišu kada se bude ušlo u nastavak izgradnje i spajanja sa Srbijom.

“Neka izvole svi iz Evrope da konkurišu i u novom modelu javno-privatnog partnerstva. Neka se pokažu i neka dokažu da su njihove ponude takve, imaju prioritet u odnosu na kineski kapital”, rekao je on.

Iz EU fondova samo 4% investicija: No, koliko EU u tom smislu interesuje Crna Gora ili možda bolje pitanje – ispunjava li Crna Gora uslove da konkuriše za EU fondove? Zvanični podaci su daleko od ohrabrujućih. U toku 2017. godine u cilju implementacije politike regionalnog razvoja, u Crnoj Gori realizovano je oko 539 projekta, ukupne vrijednosti oko 613 miliona eura od čega je svega 4% opredijeljeno iz EU fondova.