Ukrajinsko rješenje otvara vrata za priznanje CPC

  Univerzitetski profesor iz Skoplja Cane Mojanoski je u emisiji “Zašto?” Radija Slobodna Evropa objašnjavao da li bi ukoliko Vaseljenska patrijaršija prizna autokefalnost Ukrajinske pravoslavne crkve  i Makedonskoj pravoslavnoj crkvi 50 godina nakon odvajanja od Srpske pravoslavne crkve mogao biti odobren zahtjev za samostalnošću, što bi željela ostvariti i Crnogorska pravoslavna crkva.

Objavljeno: 18. 09. 2018 - 14:42

 “Ako sudimo po dosadašnjim iskustvima, teško je odrediti da li je to blizu ili daleko. Ali, ljudski je da se nadamo da će otvaranje na takav način rješavanja crkvenog pitanja Ukrajine pozitivno uticati i na model rešavanja i makedonskog i ostalih drugih otvorenih crkvenih pitanja, zbog toga što vaseljenski patrijarh je po položaju i po ustanovljenoj praksi u pravoslavlju instanca koja obavještava ostale pravoslavne crkve da su političke omeđene eparhije stvorile novu crkvu i da na tom planu mi kao društvena javnost u Republici Makedoniji gajimo osjećaje i očekujemo da će se takva odluka desiti”, rekao je Mojanoski.

On ističe da u Makedoniji očekuju da će taj pozitivni ishod ukrajinskog pitanja pozitivno uticati i na makedonsko pitanje.

“Kako teolozi govore, obnavljanje crkve uvijek se temelji na nekoj istorijskoj crkvi koja je nekad postojala na nekom određenom području i da sve obnovljenje crkve, uključujući i Srpsku pravoslavnu crkvu, su stvorene tako, na tim temeljima”, dodao je on.

Prema njegovim riječima nastaju probemi u dijelu kada se odlučuje da se imenuje ili objasni na kom području se stvara crkva, a to je osobito karakteristično zadnjih 150-200 godina, kada se obnova pravoslavnih crkava vezivala i za nacionalne ili etničke granice, posebno na Balkanu.

U pravoslavnom svijetu to je poznato kao etnofiletizam.

“Ako slijdite političke procese, ne može se to staviti van konteksta svih ovih dešavanja na Balkanu i u Republici Makedoniji oko načina regulisanja odnosa sa susjedima, oko prihvatanja svih ugovora, tako da je vremenski vjerovatno više za očekivati da će iduća godina biti godina u kojoj će se ta rješenja prepoznavati ili će biti nagovješteno kako će biti to pitanje riješeno, i koliko će to rješenje izazvati prihvatanje ili otpor i u Makedoniji i van Makedonije, osobito recimo sa strane Srpske pravoslavne crkve”, naveo je Mojanoski.

On je mišljenja da ako se sudi po intervjuima koji su se čitali ovih dana u medijima od strane srpskog patrijarha i načina na koji se imenuju stanovništvo i sve ostale karakteristike tog intervjua pokazuju da će to pitanje izazvati odgovarajuće konsekvence u tim odnosima.

“No, to za nas kao društvenu stvarnost je drugostepeno pitanje. Mi smatramo da u pravoslavnom svijetu pravoslavni subjekti koji imaju istorijska iskustva i prava da to pitanje zatvore i da se na društvenom planu što je manje moguće ostavljaju prostori da se razvijaju ili da se potiču konflikti ili konfliktne situacije. U tom kontekstu, nadajmo se da će 2019. biti godina u kojoj će se sva otvorena pitanja sve više zatvarati i da će se našoj državi omogućiti da ona napreduje ka evropskoj integracijama i evroatlantskim integracijama u cjelini”, rekao je on.

Mojanoski je posebno istakao da se treba očekivati ne samo crnogorsko, nego i sva ostala pitanja koja su u sferi pravoslavlja neriješena da se na jedan ili drugi način kanališu i da taj princip koji je važio 1920. godine, i koji je važio i ranije, da kad se politički omeđe, određene eparhije stvaraju novu crkvu i dotadašnja crkva koja je organizovala pravoslavni život na tom području obavještava vaseljenskog patrijarha da je stvorena nova crkva, treba da važi za Crnu Goru i za Crnogorsku pravoslavnu crkvu.

“Ja očekujem da to pitanje takođe bude zatvoreno, tamo ima drugačijih, specifičnijih odnosa u društvu”, zaključio je Mojanoski.

Veseljenski patrijarh je doktorirao na kanonskom pravu i Mojanoski očekuje da kao čovjek koji ima specifična znanja iz tih oblasti najbolje primjenjuje kanonsko pravo.

  •  

 

Ovaj članak je napisan u okviru projekta "Rastimo zajedno 3 - Informacije o EU putem web portala" koji finansira Evropska unija posredstvom Delegacije EU u Crnoj Gori. Članak ne predstavlja nužno službeni stav Evropske unije.