Nadam se da građani neće dozvoliti antievropski zaokret

„Problem je što su građani sve više razočarani u političke elite, nespremni da reaguju na zloupotrebe vlasti i što je preveliki broj onih koji se predstavljaju kao alternativa, a koji su takođe daleko od evropskog ponašanja i evropskog sistema vrijednosti“, smatra Raonić.

Objavljeno: 21. 09. 2018 - 00:00

Programski direktor Građanske alijanse Boris Raonić, ocijenio je da je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović političar koji dobro prepoznaje geostrateška kretanja i koji je spreman da u važnom trenutku promijeni (spoljnu) politiku države kako bi ostao na „poziciji moći“.

„Sada je situacija malo drugačija, jer su njegovi najbliži saradnici izgubili taj instinkt, evropski i atlantski partneri su sada mnogo uticajniji, a nadam se da građani neće dozvoliti antievropski zaokret, jer su svjesni da je to jedini mogući pravac za Crnu Goru“, istakao je on za Portal Analitika.

Upitan hoće li opozicija sjesti za sto s vlašću kako bi razgovarali o unapređenju izbornog zakonodavstva, Raonić kaže da mu se iz izjava opozicionih prvaka čini kako oni nemaju jasnu viziju kako doći do kontrole izbornog procesa, odnosno do sprječavanja izbornih zloupotreba.

„Sjetimo se da su sve njihove ideje do sada bile neuspješne – poput sprejeva, elektronske identifikacije birača i sl. Sadašnji fokus na sastav DIK-a – iznad koga je ovakav Ustavni sud –, na Savjet RTCG-a i slične stvari možda jeste bitan, ali to nijesu stvari koje su krucijalne za fer izbore. Mnogo bi mudrije bilo da se fokusiraju na obilježavanje glasačkih listića, veličinu biračkih mjesta, jačanje istražnih organa, pooštravanje kaznene politike za djela iz oblasti slobode glasanja i slične teme. Umjesto toga, opoziciji je ovih dana fokus na međusobnom optuživanju i temama koje im nameću centri moći van politike“, smatra Raonić.

2109borisraonic2

ANALITIKA: Postoji li danas politička kriza u Crnoj Gori?

RAONIĆ: U Crnoj Gori je u toku najveća politička kriza od uvođenja višepartijskog sistema, koja se ogleda u nepostojanju dijaloga, bojkotu Skupštine, nezainteresovanosti građana za demokratske procese, agresivnoj retorici i neslaganjima unutar samih političkih subjekata. Pritom, kultura nesmjenjivosti i neodgovornosti javnih funkcionera i uloga treće strane u liku međunarodne zajednice koja insistira na stabilokratiji – a u svojim odlučivanjima krši osnovne principe na kojima je zasnovana – čini situaciju veoma komplikovanom.

ANALITIKA: Smatrate li da su nam potrebni prelazna vlada i prijevremeni izbori?

RAONIĆ: Crnoj Gori su potrebni izbori koji će proizvesti rezultate koji odražavaju volju birača. Crnoj Gori treba vlada koja je efikasna, fokusirana na jačanje ekonomije i kvaliteta života, odgovorna i sposobna da izopšti korumpirane i nesposobne, i da funkcioniše bez zaduživanja. Prema tome, prelazna vlada i prijevremeni izbori su potrebe određenih političkih subjekata, ali je mnogo bitnije da se fokusiramo na to kako doći do vlade bez krize legitimiteta i vlade koja radi u opštem interesu.

ANALITIKA: Zašto onda predsjednik države Đukanović i njegova partija negiraju postojanje političke krize?

RAONIĆ: Đukanović nije iskreni demokrata i europejac, i ovakav sistem njemu i ljudima oko njega odgovara, te naravno da ne vide probleme o kojima govorimo. Problem je što su građani sve više razočarani u političke elite, nespremni da reaguju na zloupotrebe vlasti i što je preveliki broj onih koji se predstavljaju kao alternativa, a koji su takođe daleko od evropskog ponašanja i evropskog sistema vrijednosti.

ANALITIKA: Da li bi sukob DPS-a i SD-a o budućnosti Aerodroma mogao ugroziti vladajuću koaliciju?

RAONIĆ: Ova polemika ugrožava njihov imidž, ogoljuje njihov način rada, ali sama koalicija ne može biti ugrožena jer se zasniva na drugim stvarima, i, nažalost, Aerodromi su premali za interes koji ih (DPS i SD) drži na okupu.

2109borisraonic3

ANALITIKA: Prije nekoliko dana ste rekli da je sastanak Kolegijuma predsjednika Skupštine pravi momenat za prekid bojkota parlamenta. To se, međutim, nije desilo. Opozicija nije prisustvovala sastanku, a Demokrate i URA su optužile DPS da je falsifikovao njihov plan izbornih reformi. Očekujete li da opozicija ipak prekine bojkot i da sjedne za sto s vlašću, kako bi razgovarali o unapređenju izbornog zakonodavstva?

RAONIĆ: Ako se opozicija zalaže i traži određene stvari, ne vidim način da se do njih dođe osim da se sjedne i razgovara o tome. Pa i u ratu generali suprotstavljenih vojska komuniciraju. Naprosto: ako su ponudili nešto – a to je prihvaćeno – ne vidim šta više treba da ih raduje i motiviše na dijalog od same te činjenice.

Zato je sada pravi trenutak: uspostavljaju se pravila i nadležnosti i od samog početka se mora dogovarati i doći do konsesualnog rješenja. No, kako vidim iz izjava lidera opozicije, sve mi izgleda da nemaju jasnu viziju kako doći do kontrole izbornog proces i sprječavanja zloupotreba vlasti u tom procesu.

Sjetimo se da su sve njihove ideje do sada bile neuspješne – poput sprejeva, elektronske identifikacije birača i sl. Sadašnji fokus na sastav DIK-a – iznad koga je ovakav Ustavni sud –, na Savjet RTCG-a i slične stvari možda jeste bitan, ali to nijesu stvari koje su krucijalne za fer izbore. Mnogo bi mudrije bilo da se fokusiraju na obilježavanje glasačkih listića, veličinu biračkih mjesta, jačanje istražnih organa, pooštravanje kaznene politike za djela iz oblasti slobode glasanja i slične teme. Umjesto toga, opoziciji je ovih dana fokus na međusobnom optuživanju i temama koje im nameću centri moći van politike.

ANALITIKA: Hoće li se EU uključiti u rješavanje nesuglasica između vlasti i opozicije po ovom pitanju?

RAONIĆ: EU je uključena. Imamo šefa misije EU koji ima sjajno iskustvo iz Makedonije, ali se bojim da oni nemaju dobro mapiranu situaciju i da ne poznaju dobro aktere s kojima komuniciraju. U tom smislu, administracija SAD-a je uvijek bila efikasnija u rješavanju ovakvih problema na Balkanu.

ANALITIKA: Kako komentarišete izjavu predsjednika Đukanovića, da će Crna Gora preispitati odnose s EU ako u Briselu počnu premišljanja o proširenju?

RAONIĆ: Đukanović je političar koji dobro prepoznaje geostrateška kretanja i svoju partiju je lišio ideološke odrednice, pa je spreman – što je do sada uradio četiri puta – da u bitnom trenutku promijeni politiku kako bi i dalje ostao na poziciji moći.

0102raonic

Sada je situacija malo drugačija, jer su njegovi najbliži saradnici izgubili taj instinkt, evropski i atlantski partneri su sada mnogo uticajniji, a nadam se da građani neće dozvoliti antievropski zaokret, jer su svjesni da je to jedini mogući pravac za Crnu Goru.

ANALITIKA: Očekujete li da DF organizuje proteste?

RAONIĆ: DF odavno najavljuje proteste, ali, osim toga, potrebna je ozbiljna logistika, motivisanje, saradnja s drugima subjektima, inkluzivnosti... Tek kada pokažu sve ovo, onda možemo razgovarati o dometima eventualnih protesta.

ANALITIKA: Šta mislite o inicijativi bivšeg funkcionera URA-e Neđeljka Rudovića, o formiranju tzv. crnogorskog opozicionog bloka?

RAONIĆ: Opozicija voli u medijima da iznosi svoje ideje, a da prethodno ne napravi neophodne razgovore. Očigledno je da se dešavaju brojne prekompozicije na oba pola opozicione scene. U svemu tome vladajuća partija se odlično pozicionira kroz komentare koji daju dodatnu energiju opoziciji za međusobna optuživanja, što, na kraju, djeluje demotivišuće za glasače. Sama ideja nije do kraja razjašnjena, pa je teško komentarisati.

ANALITIKA: Kako gledate na odnose Crne Gore i Srbije? Hoće li se u narednom periodu smiriti ili pojačati tenzije u odnosima dviju država?

RAONIĆ: Odnosi Crne Gore i Srbije su uvijek bili onakvi kako je to odgovaralo političkim elitama. Ako bitne unutrašnje stvari treba da se prikriju, idealna tema je priča o opasnosti ili izdaji dojučerašnje braće.

Neshvatljivo je da elite ne žele da svedu odnose na ekonomski interes, pa u tom svjetlu omoguće direktni platni promet – koji nepotrebno odnosi ogromna sredstva iz zemlje –, s drugim zemljama pojačaju regionalne multilateralne nastupe i osnivaju zajednička diplomatsko-konzularna predstavništva, riješe probleme u obrazovanju, osnaže trgovinsku razmjenu, i brojne slične stvari koje bi riješile i zaraćene države, a kamoli države koje imaju toliko bliskosti i zajedničkog interesa.