Porodičnu tradiciju proširio voćnjakom

Danilovgrađanin Srđan Radonjić, student na Poljoprivrednom fakultetu, već tri godine se bavi voćarstvom.

Objavljeno: 08. 10. 2018 - 09:01

Od porodičnog kapitala uložio je u kupovinu imanja i podizanje voćnjaka na 7.000 kvadrata. Gazdinstvo, na kojem dominira trešnja, ukupno ima 580 sadnica na savremenim slabobujnim podlogama. Osim tog voća, Srđan je zasadio višnju, kajsiju i šljivu.

"Poljoprivredom se bavim od malena. Počeo sam sa roditeljima u "Rasadniku Radonjić", porodičnoj firmi koju je osnovao moj otac Radojica Rade Radonjić, a koja se bavi proizvodnjom rasada svih vrsta povrća u proljećnjoj, kupusnjača u ljetnjoj i salate i blitve u jesenjoj sezoni", govori Radonjić za Pobjedu, ističući da porodična tradicija bavljenja poljoprivredom traje više od tri decenije.

Obim posla i količina proizvedenog rasada, kako naglašava, iz godine u godinu su se povećavali zahvaljujući vrhunskom kvalitetu rasada i želji da osavremeproizvodnju.

vocarstvo2Zaštita

Na početku preduzetničke karijere, Srđan je bio svjestan koliko je važno zaštiti voćnjak od grada i poboljšati uslove za održavanje imanja koje vodi sigurnoj poljoprivrednoj proizvodnji.

"Tražio sam kreditnu podršku za nabavku i ugradnju protivgradnih mreža, priključaka i dodatne mehanizacije, kao i vađenje bunara. Kao mladi preduzetnik,u oblasti poljoprivrede, prošle godine sam dobio kreditnu podršku od Investiciono razvojnog fonda (IRF) u iznosu od 38.000 eura za te potrebe", navodi Radonjić.

On se nada da će od naredne godine postepeno početi da vraća sredstva uložena u investiciju.

"Moj voćnjak je još uvijek mlad", kaže naš sagovornik.

Radonjić je korisnik i IPARD podrške koju dodjeljuje Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja.

"Veoma sam zadovoljan saradnjom sa Ministarstvom i Savjetodavnom službom. Već nekoliko puta su obilazili voćnjak, a uvijek su dostupni za savjetovanje i pomoć", govori Radonjić koji se u poslu pridržava etičkih normi i nalazi se na bijeloj listi poreskih obveznika.

Tržište

Srđan govori da će tek morati da razmišlja o plasmanu proizvoda na naše tržište.

vocarstvo3"Nadam se da ću sve što proizvedem moći i da prodam. Mislim da je to najveći problem na koji nailaze proizvođači u Crnoj Gori. Ukoliko u toku sezone postoji velika količina uvezenih proizvoda koji preplave tržište, domaćem proizvođaču je izuzetno teško da proda sve što proizvede i uz to ostvari zaradu", ukazuje Radonjić, dodajući da voćnjak poštuje sve agrotehničke preporuke stručnjaka, te da je siguran da će biti isplativa investicija.

Srđan na voćnjaku radi sa roditeljima i bratom, a sezonske radnike zapošljavaju po potrebi.

Kako dodaje, planira da proširi posao tako što će najprije obezbijediti komoru za skladištenje voća.

"Još uvijek nisam siguran da li ću tražiti kreditnu podršku ili ću proširivati posao od zarade koju donese voćnjak", zaključuje Radonjić.

Loše vrijeme najveći problem

Srđan govori da su vremenske neprilike jedan od najvećih problema na koji ne može da utiče u svom poslu.

"Ukoliko vam snijeg, grad i nevrijeme unište proizvodnju nemoguće je nadoknaditi izgubljeno za tu godinu. Upravo zato sam uložio dodatna sredstva u zaštitu voćnjaka od grada. Nisam imao problema do sada, a nadam se da ih neću imati ni u budućnosti", kaže Radonjić.