I dalje veliki deficit u hrani, sve više se traže domaći proizvodi

Sekretarka Odbora Lidija Rmuš je kazala je da se u 2018. godini bilježi rast otkupa proizvoda, površina pod ratarskim kuturama, klanja stoke, proizvodnje prehrambenih proizvoda i grožđa, izvoza voća i povrća, a pad uvoza jaja i proizvodnje pića.

Objavljeno: 09. 10. 2018 - 10:58

Odbor udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije Privredne komore Crne Gore razmotrio je privredna kretanja u agraru zabilježena od januara do septembra, ovogodišnje investicije iz Agrobudžeta, Ipard i Ipard Like 2 programa, te realizaciju projekta „Kupujmo domaće”.

I dalje je ipak izražen veliki deficit u hrani. Pokrivenost uvoza izvozom je ispod 10 odsto. Izvoz je na nivou iz prošle godine (oko 30 miliona eura), a uvoz povećan za 3,7 odsto ( 367,2 miliona eura). U uvozu naviše učestvuje meso, mlijeko i mlječni proizvodi, a u izvozu piće, dimljeni i sušeni proizvodi. Robna razmjena najveća sa CEFTA zemljama, rekla je ona.

 

Veća potražnja domaćih proizvoda koja je rezultat uspješne kampanje „Kupujmo domaće“, imaće , tvrdi Rmuš, direktan uticaj na povećanje proizvodnje. Za to postoje realne pretpostavke jer se posljednjih godina značajno investiralo u povećanje kapaciteta i dostizanja standarda u proizvodnjI hrane.

Ohrabrujuće je da se u narednom četvorogodišnjem periodu očekuju ukupna ulaganja u poljoprivredu i prehrambenu industriju od oko 250 miliona eura iz sredstava Agrobuždeta, međunarodne podrška i proizvođača. Zato je posebno značajno jačati konkuretnost sektora, jer će to imati direktan uticaj na bolji plasman domaćih proizvoda. To je imperativ za domaće kompanije, ali ograničenja sa kojima su suočavaju u svom poslovanju otežavaju ostvarenje tog cilja, rekla je ona.

privredna-komora-sastanak

Predsjednik Odbora Milutin Đuranović je ocijenio da porez na proizvodne objekte treba da bude niži u odnosu na stambene. Prema njegovim riječima, poreske olakšice treba uvesti za preduzeća koja reinvestiraju svoju dobit, jer bi se na taj način stimulisao razvoj realnog sektora.

Sekretarka Rmuš je dodala da zakon daje mogućnost lokalnim samoupravama da pruže privredi ovakve povoljnosti.

Branko Pejović iz Zrnožita je ukazao da se privrednici, koji su izgradili pogone na nekad neurbanizovanim parcelama, sada terete visokim troškovima njihove legalizacije, te da ih time opštine izjednačavaju sa nelegalnim graditeljima.

On smatra da je neophodno da troškovi legalizacije za privredu budu simbolični. Takođe se zalaže da ulazni PDV (za meso) i izlazni (za mesne prerađevine) budu jednaki, u visini sedam odsto. Ulazni sada iznosi toliko, dok je izlazni 21 odsto, zbog čega su, smatra Pejović, domaći proizvođači u nepovoljnijem položaju u odnosu na inostrane. Ujednačavanje poreza bi doprinijelo boljoj konkurentnosti domaćih proizvođača mesa.

kupujmo-domace-6

 

Kupujmo domaće

Sedamnaest odsto potrošača sada pokazuje značajniju naklonost prema domaćim proizvodima nego prije godinu, a njih još 16 odsto procjenjuje da će u narednih 12 mjeseci češće kupovati proizvode domaćeg porijekla, pokazuje istraživanje IPSOS-a o efektima intenzivne kampanje realizovane u okviru programa “Kupujmo domaće”.

Program je sredinom 2017. pokrenula Privredna komora, u saradnji sa resornim ministarstvima i trgovinskim lancima, kao najširi okvir za uključivanje svih potencijala domaće privrede, čija će prepoznatljivost doprinijeti rastu privredne aktivnosti, intenzivnijem zapošljavanju, novim investicijama. Sve realizovane aktivnosti su kao rezultat dale kontinuiran rast prometa domaćih proizvoda, a najveci u kategorijama mlijeka i mliječnih proizvoda, jaja, mesa i mesnih prerađevina, te voća i povrća.

- Najveći problem je što nemamo domaću proizvodnju onih proizvoda koji se najviše konzumiraju u Crnoj Gori. Na tome se mora raditi – kazao je direktor IPSOS-a Vladimir Raičević.

On je izrazio očekivanje da će pred Novu godinu biti realizovana još jedna intenzivna kampanja u okviru programa „Kupujmo domaće“.