Srpska crkva je generator nestabilnosti u Crnoj Gori

Ne može doći do zaokruženja crnogorske državnosti dok se ne riješi crkveno pitanje, koje je u Crnoj Gori otvoreno. Rješavanje ovog pitanja bilo bi u interesu, prije svega, društva. U ovom trenutku Srpska crkva je negator i crnogorske države i crnogorske nacije – upozorio je za Pobjedu istoričar prof. dr Milivoj Bešlin

Objavljeno: 15. 10. 2018 - 06:20

Razlog zbog kojeg pitanje autokefalnosti Ukrajinske pravoslavne crkve nailazi na toliki otpor Ruske i Srpske pravoslavne crkve, ali i ono zbog čega izaziva strah u tim krugovima je što povlači za sobom razmatranje nezavisnosti Makedonske pravoslavne crkve, a u krajnjem i Crnogorske, ocijenio je u razgovoru za Pobjedu istoričar i naučni saradnik na Institutu za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu dr Milivoj Bešlin.

Pravoslavne crkve su, prema njegovim riječima, i nacionalne crkve, što na našim prostorima znači i da su u funkciji nacionalističkih ideologija. - Iako je to jeres – kategoričan je Bešlin.

NACIONALIZAM

Prilično cinično mu je, kako je rekao, djelovala izjava srpskog patrijarha Irineja, koji je tužio za etnofiletizam neke manje pravoslavne crkve u regionu, a da „sam ne vidi da je eksponent ideologije srpskog nacionalizma“. - Najočitije se to vidi u odnosima prema regionu gdje Srpska pravoslavna crkva ide ispred države i političkih pretenzija na teritorijama koje srpski nacionalizam smatra svojom teritorijom, a to su Crna Gora, Bosna i Hercegovina, djelovi Hrvatske, pa i Makedonije.

To je teritorija koja je zamišljena kao velikosrpski prostor i gdje državna politika Srbije, prije svega zbog međunarodnih okolnosti, ne smije da nastupa otvoreno, pa to čini crkva. Crkva je „noga u vratima“ za velikodržavni projekat Srbije – opisao je prof. Bešlin. Komentarišući aktuelni spor između Ruske pravoslavne crkve i Vaseljenske patrijaršije zbog Ukrajinske pravoslavne crkve, naš sagovornik ističe da ima teoretičara koji tvrde da je pravoslavlje pred novim raskolom.

- Ne bih ulazio u usko crkvena pitanja, ali mislim da je sam vaseljenski patrijarh Vartolomej najbolje odgovorio na protivljenje Ruske pravoslavne crkve na tomos koji bi trebalo da dobije Ukrajinska crkva, rekavši: „Da smo poštovali kanonska pravila za koja danas tvrdite da bi trebalo da ih poštujemo, Ruska crkva ne bi dobila tomos i ne bi danas postojala“. Riječ je o borbi prvenstveno unutar zajednice pravoslavnih hrišćana. Ruska crkva je politički uticajnija, u to nema nikakve sumnje, ali istorijski gledano Vaseljenska patrijaršija ima veću simboličku snagu – istakao je naš sagovornik. Radi se, kako je naglasio prof. Bešlin, o borbi između onoga što je faktički politički uticaj Ruske crkve na pravoslavni svijet i onoga što je simbolički i istorijski uticaj Vaseljenske patrijaršije.

- Vidjećemo kako će se po tom pitanju podijeliti pravoslavne crkve, ali je, kada je riječ o rusko-ukrajinskom sporu, jasno da je Ruska crkva na polju čiste politike, što čak i ne kriju. Bojim se da to nema posebne veze sa religijskim normama, nego isključivo sa ruskom imperijalnom pretenzijom prema Ukrajini i čitavom postsovjetskom regionu – rekao je dr Bešlin.

PODIJELJENOST

Posmatrajući, u kontekstu odnosa Ruske i Ukrajinske crkve, situaciju u našoj državi, Bešlin ističe da je obnova autokefalnosti Crnogorske pravoslavne crkve ono čega se Srpska crkva veoma plaši. - Srpska crkva funkcioniše vrlo često kao ispostava Ruske pravoslavne crkve. Protivljenje Srpske crkve potezima vaseljenskog patrijarha Vartolomeja uslovljeno je njenim podaničkim odnosom prema Ruskoj pravoslavnoj crkvi, ali i zbog straha od otvaranja priče o dodjeljivanju sljedećeg tomosa o autokefalnosti, prije svih, Makedonskoj pravoslavnoj crkvi – smatra prof. Bešlin. Pitanje nezavisnosti ove crkve, kako je kazao, traje decenijama, koliko dugo i postoji raskol.

- Srpska pravoslavna crkva nema više nikakvog uticaja na Makedonsku crkvu, niti postoji bilo kakvo njeno djelovanje u Makedoniji. Eventualni tomos o autokefalnosti Makedonskoj pravoslavnoj crkvi u stvari bi bio samo potvrda faktičkog stanja – naglasio je naš sagovornik. Pitanje obnove autokefalnosti Crnogorske pravoslavne crkve je, kako smatra, drugačije. - Još se nijesu stvorile ni političke, ni faktičke okolnosti da carigradski patrijarh donese takvu odluku. Ne mogu da ulazim u njegove motive, ali mislim da je prvo potrebno riješiti kontroverzu unutar same Crne Gore i među pravoslavnim vjernicima. Makedonija i njeno društvo su to riješili, dok u Crnoj Gori postoji dihotomija pravoslavnih vjernika i nijesam siguran da će carigradski patrijarh ići ispred faktičkog stanja – ocijenio je prof. Bešlin.

NEGATORI

Komentarišući moć – političku, vjersku, medijsku, finansijsku – SPC u Crnoj Gori, naš sagovornik naglašava da je pitanje političkog djelovanja ove crkve vrlo kontroverzno. - Ne može doći do zaokruženja crnogorske državnosti dok se ne riješi crkveno pitanje, koje je u Crnoj Gori otvoreno. Rješavanje ovog pitanja bilo bi u interesu, prije svega, društva. U ovom trenutku SPC je negator i crnogorske države i crnogorske nacije. Ona je generator nestabilnosti u Crnoj Gori, politički je „kišobran“ za brojne ekstremne političke grupe. Nekima od njih se i sudi za pokušaj državnog udara. SPC je nosilac destruktivnog ruskog uticaja u Crnoj Gori. Ona je i faktor korupcije u ekonomskom smislu, ne plaća porez i vrlo netransparentno posluje u Crnoj Gori – naveo je Bešlin.

Dok se sve to ne riješi društvenim dogovorom, koji bi, kako smatra, trebalo da bude krunisan modernim zakonom, koji će potvrditi sekularni karakter države i odgovoriti na stare i nove probleme u odnosima Crne Gore i Srpske crkve, neće biti zaokružene državnosti i održive stabilnosti. - SPC je u ovom trenutku faktor destruktivnog i stranog političkog uticaja i to zaista jeste nadasve političko, a ne religijsko pitanje. Na kraju krajeva, čelnik Srpske crkve u Crnoj Gori Amfilohije Radović je par ekselans politički akter, a ne vjerski poglavar, odnosno on svoju vjersku ulogu koristi da bi preko nje vršio politički uticaj i postizao političke ciljeve, koji su u opreci sa državnim i nacionalnim interesima Crne Gore – rekao je naš sagovornik.

INTERESI

Osvrnuvši se na nedavnu izjavu patrijarha Srpske crkve Irineja da je život Srba u Crnoj Gori danas gori nego što je bio u Nezavisnoj državi Hrvatskoj za vrijeme Drugog svjetskog rata, Bešlin je istakao da to može reći samo čovjek koji ni najmanje nije promislio o onome što će da izgovori. - On je tom izjavom prvenstveno relativizovao zločine u Nezavisnoj državi Hrvatskoj i na nedopustiv način normalizovao genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima iz tog perioda. Kada fašizam uporedite sa bilo čim drugim, to drugo nijeste ukaljali, ali ste fašizam normalizovali. Fašizam mora ostati neuporediv – kategoričan je Bešlin.

Podsjetio je da ga je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović pozvao da povuče izjavu, a da je Irinej odgovorio da će to učiniti ako dobije garanciju za očuvanje vlasništva nad imovinom koju Srpska crkva kontroliše u Crnoj Gori. - Time je priznao da samo vrši pritisak na Crnu Goru, da podiže ulog, da mu nije bitna sudbina Srba u Crnoj Gori, a očito, pošto ih profaniše, nijesu mu bitne ni srpske žrtve u NDH, nego prevashodno brine o materijalnim dobrima i spreman je da svojim poganim izjavama trguje za imovinsko pitanje – rekao je naš sagovornik. Mišljenja je i da vlasti „ne bi trebalo da obraćaju pažnju na takve stvari, nego da budu vođene državnim interesima“. - To znači da zakon o vjerskim zajednicama mora da definiše što je imovina Crne Gore i koje je to objekte država gradila do 1918. za njenu, tada, autokefalnu crkvu, dok ono što je novcem svojih vjernika gradila SPC treba da bude riješeno na drugačiji način. Zakonom bi moralo biti riješeno i pitanje učešća u političkim aktivnostima crkvenih velikodostojnika i političkog uticaja, kao i pitanje plaćanja poreza, ali i registracije svih vjerskih zajednica.

Nijedna vjerska zajednica ne smije biti iznad države u kojoj djeluje, kao što ne može djelovati na potpuno antidržavnoj platformi, odnosno na platformi totalnog antagonizovanja sa državom i njenim institucijama. Srpska crkva u Hrvatskoj, pa i u Bosni i Hercegovini je, makar prividno, pomirena sa državom u kojoj djeluje. SPC u Crnoj Gori nije pomirena sa državom, već želi da je preuzme i preinači, a država mora imati odgovor na to – poručio je prof. Bešlin. A odgovor se, kategoričan je naš sagovornik, prvenstveno nalazi u zakonu, ali i u, kako je rekao, društvenom dogovoru i dijalogu. - Loše je što Irinejovu skandaloznu izjavu nije osudila vlast u Beogradu, a mnogi političari – vladajuće stranke i opozicije – su tu nečuvenu izjavu podržali.

Reakcije u Srbiji na tu izjavu nam govore da je Crna Gora i dalje jezgro velikosrpskog projekta od kojeg se ne odustaje – kazao je on. Postizanje modusa vivendi između državnih institucija i Srpske crkve u Crnoj Gori i stavljanje njenog delovanja u zakonske okvire je od izuzetne važnosti za Crnu Goru, ponavlja Bešlin.

CPC 

Nacrt iz 2015. godine povučen je iz procedure zbog toga što je Amfilohije Radović prijetio demonstracijama i građanskim nemirima, u situaciji kada je bila naelektrisana atmosfera u društvu zbog procesa učlanjenja u NATO. Međutim, čini se da se mnogi predstavnici vlasti u Crnoj Gori olako povlače pred prijetnjama Amfilohija i da smo vidjeli da on ima privilegovan status i da dobija prestižne lokacije za izgradnju vjerskih objekata. Pogledajte samo velelepne, monumentalne crkve u Podgorici i drugim crnogorskim gradovima, kojima se zapravo želi uprostoriti jedna ideologija i želi obilježiti prostor na koji ekskluzivno pravo ima Srpska pravoslavna crkva. Na tom vizuelnom nivou se želi poslati poruka o dominaciji Srpske crkve u Crnoj Gori – opisao je Bešlin. Država, prema njegovim riječima, nije stala iza Crnogorske pravoslavne crkve.

- Kada je mogla da bira, uglavnom je stajala iza SPC. To smo vidjeli prilikom različith sukoba, što je svojevrsna poruka i pravoslavnim vjernicima. Vjerovatno i zbog toga veći broj ljudi podržava SPC, koja ima primat, a to je dijelom posljedica stava i odnosa države prema Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi – smatra naš sagovornik. Ističe, s druge strane, da to ne znači da bi država trebalo da uradi nešto suprotno i ekskluzivno počne da podržava Crnogorsku crkvu kao državnu crkvu. - Zbog toga što je crnogorsko društvo – nacionalno, religijski i kulturno – pluralno društvo. Pokušaj da se ekskluzivno podrži jedna vjerska zajednica bi dugoročno bio loš za Crnu Goru, koja baštini antifašizam, sekularizam, građansko je društvo i treba tako da ostane. Pored toga, Crna Gora je jedina država u regionu u kojoj predsjednik države može da kaže da je ateista i sekularista i da pobijedi na izborima. To je veliki kvalitet Crne Gore – objasnio je profesor Bešlin.