Dvije stranke, dvije pobjede

Predstavnički dom SAD dobija demokratsku većinu nakon osam godina, dok će republikanci američkog predsjednika Donalda Trampa zadržati kontrolu nad Senatom, pokazuju preliminarni, nezvanični rezultati izbora koji su u utorak održani u SAD.

Objavljeno: 08. 11. 2018 - 14:21

Prema do sada prebrojanim glasovima, u Predstavničkom domu, gdje je za kontrolu ovog doma potrebno 218 mjesta, demokrate već imaju 222 mesta, a republikanci 199. Procjene su da će demokrate imati 229 mjesta, a republikanci 206.  Republikanci su do sada kontrolisali Predstavnički dom i imali komotnu većinu sa 236 prema 193 mjesta.

U Senatu, gdje za većinu treba 50 mjesta, republikanci su, prema do sada prebrojanim glasovima, već dobili 51 mjesto, a demokrate 45. U Senatu su i do sada republikanci imali tijesnu većinu - 51 senator prema 49 demokratskih.

U trci za guvernere, prema do sada prebrojanim glasovima, republikanci su dobili 24 guvernera država, a demokrate 21.

Kompletan sastav Predstavničkog doma i Senata biće poznati tek nakon što stignu kompletni rezultati.

PODIJELJENOST

Izlaznost na ovim izborima je nadmašila mnoga ranija glasanja na polovini predsjedničkog mandata. Izbori su pokazali koliko su Amerikanci podijeljeni oko njihove vlade i takođe su otvorili ozbiljan rizik za naredne dvije godine Trampove administracije.

Očekuje se da bi demokratska većina u Predstavničkom domu mogla da otvori nove istrage o odlukama Bijele kuće, te vezama Trampovih ljudi i ruskih zvaničnika tokom predsjedničkih izbora 2016.

Rojters piše da su „glasači bili duboko podijeljeni oko učinka predsjednika Donalda Trampa i smjera kojim ide nacija“, a većina prvih analiza ocjenjuje da su izbori zapravo bili „referendum o Trampovom mandatu“.

Ove izbore obilježili su mnogi preokreti u glasanju i onom što je odabralo biračko tijelo. Glasači u Minesoti i Mičigenu izabrali su i prve dvije muslimanke za Kongres, bivšu izbjeglicu iz Somalije Ilhan Omar i Palestinku Rašidu Tlaib rođenu u Detroitu.

rasida-tlaib-ilhan-omarRašida Tlaib, Ilhan Omar

Tlaib je kćerka palestinskih imigranata, a Omar je u Ameriku stigla kao djevojčica, nakon što je zbog građanskog rata sa porodicom pobjegla iz Somalije. Njena porodica napustila je Somaliju kada je ona imala samo osam godina, a  dio života je provela u izbjegličkom logoru u Keniji.

Amerikanci su izabrali u Kongres i do sada najmlađu ženu u istoriji američkog parlamenta, Aleksandriju Okasio-Kortez (29), demokratu iz Njujorka. Ona je nova zvijezda lijevog krila stranke i štićenica Bernija Sandersa.

 

 

 Ajana Prisli iz Bostona, 44-godišnja članica Demokratske stranke, biće prva crna žena koja će predstavljati Masačusets u Kongresu. Ona je u junu izjavila za Baz Fid Njuz:

 - Znam kako je živjeti kao crnkinja. Moj pogled na svijet i moje životne vrijednosti znatno se razlikuju od vrijednosti protivničkog kandidata (Kapuana). Sada će građani imati priliku da izaberu između ta dva, vrlo različita, pogleda na svijet.

 

Deb Haland i Šaris Dejvids prve su Amerikanke indijanskog porijekla izabrane u Kongres. Haland, demokrata iz Novog Meksika, samohrana majka i članica plemena Laguna Pueblo, neko je vrijeme bila predsjednica Demokratske stranke. U svojoj 57. godini još uvijek otplaćuje studentske kredite, a u jednom je periodu života živjela od socijalne pomoći i bonova za hranu. Šaris Dejvids, demokrata i članica plemena Ho-Čunk, prva je LGBT predstavnica u Kanzasu i prva LGBT Amerikanka indijanskog porijekla u Kongresu.

 

ŽENE U USPONU

 

 

Na ovim izborima, rekordan broj žena dolazi na političke funkcije u zemlji. U Predstavničkom domu žene su osvojile najmanje 93 mjesta, oborivši dosadašnji rekord od 84 poslanice.

Ebi Finkenauer i Sindi Aksn prve su žene u Ajovi koje su ušle u Predstavnički dom. Finkenauer ima 29 godina.

Žene su takođe osvojile 10 mjesta u Senatu i devet u trkama za guvernere, navodi Los Anđeles tajm. Od ukupno 112 izabranih guvernerki, 95 su demokrate, a 17 su republikanke.

Dosadašnje demokratske senatorke koje su odnijele odlučujuću pobjedu su Elizabet Voren u Masačusetsu, Ejmi Klobučar u Minesoti i Kirsten Gilibrand u Njujorku.

Lu Leon Guerero postala je prva žena na funkciji guvernera u Guamu, američkoj teritoriji na zapadnom Tihom okeanu. Bivša sutkinja Veronika Eskobar i senatorka Silvija Garsija su prve latino političarke iz Teksasa koje su ušle u Kongres.

Država Kolorado izabrala je prvog guvernera koji se deklariše kao homoseksualac, demokratu Džareda Polisa. On i njegov partner imaju dvoje djece, tako da je Polis prvi homoseksualni roditelj u Kongresu.

U Predstavnički dom ušao je i brat američkog potpredsjednika Majka Pensa, Greg Pens, predstavljajući se kao konzervativac koji se bori protiv abortusa, a za nošenje oružja.

Novoizabrani poslanici počinju mandat 1. januara 2019, a ovi izbori smatraju se početkom Trampove predizborne kampanje za 2020. godinu.

 

Preliminarni rezultati pokazuju da su ponovo izabrani demokratski senatori Tom Karper iz Delavera, Ben Kardin iz Merilenda, Šeldon Vajthaus sa Roud Ajlenda, Kris Marfi iz Kontetikata, Šerod Braun iz Ohaja i Elizabet Voren iz Masačusetsa.

Guverneri Masačusetsa i Pensilvanije, republikanac Čarli Bejker i demokrata Tom Vulf, takođe su osvojili novi mandat.

Agencija AP javlja da je republikanac Ejsa Hačinson ponovo izabran za guvernera Arkanzasa, demokrata Đina Rajmondo dobila je novi mandat kao guvernerka Roud Ajlenda.

Na izborima za guvernere demokrati su republikancima ‘oteli’ tri ili četiri guvernerske pozicije, ali su i izgubili njima važne trke poput onih na Floridi ili u Ohaju. Nova zvijezda demokratske stranke Beto O Rurk nije uspio da iznenadi veterana Teda Kruza na izborima za senatora iz Teksasa, iako mu se jako približio.

REKORD

Više od 39 miliona Amerikanaca iskoristilo je mogućnost da glasa ranije, poštom ili lično, čime je oboren rekord širom 37 saveznih država, pokazuje analiza Asošijeted presa. Dugi redovi i visoka izlaznost obilježili su glasanja u mnogim saveznim državama.

Senat i Predstavnički dom su dio Kongresa, ali sa različitim ovlašćenjima. Državnom potrošnjom upravlja Predstavnički dom, koji ima i moć opoziva. S druge strane, Senat je taj koji imenuje izvršnu i sudsku vlast i ratifikuje ugovore prije nego što stupe na snagu.

Predstavnički dom ima 435 članova, od kojih svaki predstavlja kongresni okrug i služi mandat od dvije godine. Poslanička mjesta su podijeljena između država prema broju stanovnika pa su tu i velike razlike. Tako, primjera radi, Kalifornija ima 54 poslanika, a Vajoming jednog.

Nasuprot tome, senatori se biraju na mandat od šest godina. Svaka država ima dva senatora. Ono što je važno je da nijedan zakon ne postaje legalan osim ako se ne donese većinskim glasovima Predstavničkog doma i Senata, a posljednju riječ ima predsjednik Sjedinjenih Država.

Ako predsjednik odbije da potpiše neki zakon koji je dobio većinu u Senatu i Predstavničkom domu, oni zakon mogu progurati mimo predsjednika. No, u tom slučaju im treba dvotrećinska većina u oba doma Kongresa.

nancy-pelosi-tedwomen-2016

 

Tramp čestitao Nensi Pelosi

Iako su iz Bijele kuće neslužbeno objavili kako Tramp neće komentarisati izborne rezultate, on je putem Tvitera zahvalio svima na velikom uspjehu.

Lider demokrata u Predstavničkom domu Nensi Pelosi izjavila je pred pristalicama u Vašingtonu: „Zahvaljujući vama, sjutra će osvanuti novi dan u Americi.“

Pelosi, veteran američke politike koja je služila kao prva predsjednica Predstavničkog doma od 2007. do 2011. godine izjavila je da ova pobjeda nije stvar demokrata ili republikanaca, već da je u pitanju „ponovno uspostavljanje kongresnog nadzora Trampove administracije“, prenosi Glas Amerike.

Predsjednik Tramp pozvao je Nensi Pelosi da joj čestita na pobjedi demokrata u donjem domu Kongresa, tvitovao je njen šef osoblja Dru Hamil. On je dodao da je predsjednik odao priznanje njenom pozivu poslije pobjede na dvostranačku saradnju.

Tekst: Pobjeda

Fotografije: US Capitol, ABC News, Tedwoman