Cilj privremene uprave je da pokuša da oporavi Atlas i IBM banke

Cilj privremene uprave u Atlas i IBM je da pokuša da oporavi banke, izjavio je viceguverner za finansijsku stabilnost i platni promet Centralne banke Crne Gore (CBCG) Nikola Fabris.

Objavljeno: 24. 12. 2018 - 00:00

On u ekskluzivnom intervjuu za Portal Analitika ističe da su dva događaja sredinom ove godine, u značajnoj mjeri, poremetila rad Atlas banke i uticala na pogoršanje njene adekvatnosti kapitala i likvidne pozicije.

"Naime, isplata 15 miliona eura po osnovu garancije i blokada depozita jednog dijela deponenata u iznosu od preko 60 miliona eura rezultirali su stanjem koje je utvrđeno neposrednom kontrolom CBCG, a na osnovu kojeg je u obje banke, u skladu sa imperativnom normom Zakona o bankama, uvedena privremena uprava", precizirao je Fabris.

On je poručio deponentima obje banke da ako privremena uprava rezultira ozdravljenjem banaka, mogu očekivati nastavak njihovog normalnog poslovanja.

"U slučaju najgoreg scenarija, odnosno uvođenja stečaja u jednoj ili obje banke, svi garantovani depoziti fizičkih i pravnih lica do 50 hiljada eura bi bili u cjelosti isplaćeni od strane Fonda za zaštitu depozita, koji raspolaže sa više nego dovoljno sredstava za slučaj realizacije ovakvog  scenarija", rekao je Fabris.   

Pojašnjavajući preporuke CBCG za ekonomsku politiku Vlade u narednoj godini, Fabris naglašava da bi smanjenje opterećenja na zarade bilo poželjno zbog poboljšanja konkurentnosti privrede i smanjenja sive ekonomije, te da je neophodno jačanje kontrole i inspekcijskog nadzora u oblastima turizma, građevinarstva i usluga.

nikolafabris1ANALITIKA: Da li CBCG preporučuje Vladi da se poveća iznos minimalne zarade, u kom iznosu i kakve efekte od toga treba očekivati?

FABRIS: Prije povećanja minimalne zarade, neophodno je uraditi sveobuhvatnu analizu uticaja takve odluke. Povećanje minimalne zarade bi, svakako, u značajnoj mjeri, poboljšalo socijalni status zaposlenih koji primaju minimalnu zaradu, povećalo budžetske prihode i dovelo do smanjenja neevidentiranih primanja. S druge strane, povećanje minimalne zarade bi moglo, u kratkom roku,negativno uticati na formalnu zaposlenost, kao što je to bio slučaj kada su, 2009. i 2013. godine,  povećane minimalne zarade, a što su potvrdila istraživanja i analize.

Na osnovu svega navedenog, smatramo da je potrebno formirati ekspertsku komisiju koja bi, nakon sveobuhvatnog sagledavanja svih pozitivnih i negativnih efekata povećanja minimalne zarade, dala adekvatan predlog.

ANALITIKA: U cilju poboljšanja konkurentnosti privrede preporučili ste i razmatranje mogućnosti smanjenja visine stopa doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, kako bi se smanjilo opterećenje na bruto zarade zaposlenih u privredi. Da li bi to, zajedno sa povećanjem minimalne zarade, moglo rezultirati, između ostalog, smanjenjem sive ekonomije?

FABRIS: Smatramo da je potrebno detaljnije analizirati poresku politiku, u dijelu visine stopa doprinosa za obavezno socijalno osiguranje i razmotriti mogućnost njenog smanjenja. Istovremeno, potrebno je sprovesti analizu aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije i povećanja iznosa minimalnezarade, a sve u cilju smanjenja opterećenja na bruto zarade zaposlenih u privredi i povećanja konkurentnosti. Detaljna analiza je neophodna kako bi se izbjegao negativan uticaj na budžetske prihode, naročito u periodu kada se primjenjuju intenzivne mjere fiskalne konsolidacije.

Kao što je navedeno u našim preporukama, balansiranjem reforme u ova tri segmenta, uz održanje minimum zahtjeva fiskalne neutralnosti, može se kreirati efektivna mjera za povećanje konkurentnosti i smanjenje neformalne ekonomije.

Svakako, smanjenje opterećenja na zarade bilo bi poželjno, jer postoji visok nivo poreza i doprinosa što, sa jedne strane, slabi konkurentnost privrede, a sa druge, utiče na rast sive ekonomije na tržištu rada.

ANALITIKA: Šta očekujete od mjere uvođenja privremene uprave u Atlas i IBM banku, čemu se (kakvom epilogu) mogu nadati deponenti ovih banaka i da li stoji tvrdnja da su ove dvije banke i ranije ispunjavale uslove za uvođenje privremene uprave?

FABRIS: Cilj privremene uprave je da pokuša da oporavi banke.

Podsjetiću da je, tokom 2017. i 2018. godine, Atlas banka povećala akcijski kapital za 11,3 miliona eura i da je unijeto aktive po osnovu naplate potraživanja u iznosu preko 50 miliona eura. Ovo je uticalo na poboljšanje adekvatnosti kapitala banke i smanjenje njenog rizičnog profila. Međutim, dva događaja od sredine 2018. godine su, u značajnoj mjeri, poremetili rad banke i uticali na pogoršanje njene adekvatnosti kapitala, kao i likvidne pozicije. Naime, isplata 15 miliona eura po osnovu garancije i blokada depozita jednog dijela deponenata, u iznosu od preko 60 miliona eura, rezultirali su stanjem koje je utvrđeno neposrednom kontrolom CBCG, a na osnovu kojeg je u obje banke, u skladu sa imperativnom normom Zakona o bankama, uvedena privremena uprava.

Ukoliko privremena uprava rezultira ozdravljenjem navedenih banaka, njihovi deponenti mogu očekivati nastavak normalnog poslovanja banaka.

U slučaju najgoreg scenarija, odnosno uvođenja stečaja u jednoj ili obje navedene banke, svi garantovani depoziti fizičkih i pravnih lica, do 50 hiljada eura, bi bili u cjelosti isplaćeni od strane Fonda za zaštitu depozita, koji raspolaže sa više nego dovoljno sredstava za slučaj realizacije ovakvog  scenarija.  

nikolafabrismadeinmontenegroANALITIKA: Sugerišete i da bi trebalo povećati transparentnost i efikasnost CRPS-a brisanjem neaktivnih preduzeća, kako bi se dobila realna slika o stanju nelikvidnosti. Zašto to do sada nije urađeno?

FABRIS: Nelikvidnost je jedna od ključnih ranjivosti crnogorske privrede. Da bi se pristupilo rješavanju problema na pravi način, neophodno je imati realnu sliku o stanju nelikvidnosti. U tom pravcu, preporučili smo ažuriranje CRPS-a, jer je u njemu evidentiran veliki broj neaktivnih preduzeća.

Moramo naglasiti da se radi o izuzetno kompleksnom problemu, za čije rješavanje je neophodno učešće velikog broja institucija, a pitanje nije u nadležnosti CBCG.

ANALITIKA: Zagovarate i ubrzanje procesa donošenja Zakona o javno-privatnom partnerstvu i Zakona o koncesijama, kako bi se stvorili novi potencijali rasta. Zašto su ova dva zakona bitna?

FABRIS: U preporukama za 2019. godinu, Centralna banka afirmiše značaj modela javno-privatnog partnerstva. Naime, razvijene zemlje godinama unazad uključuju privatni sektor u finansiranje, izgradnju i upravljanje projektima od privrednog značaja, kako bi izbjegle prekoračenje budžetskih limita. Benefiti primjene modela javno-privatnog partnerstva su višestruki i podrazumijevaju: podizanje kvaliteta usluga, obezbjeđivanje dodatnih investicionih sredstava, transfer know-how-a iz privatnog u javni sektor, reformu javne uprave, te stimulisanje ekonomskog rasta i razvoja kroz adekvatnu podjelu rizika. Zajedničkim djelovanjem privatnog i javnog sektora stvorili bi se novi potencijali rasta, naročito u oblastima koje su ključne za domaću ekonomiju, a država nije u mogućnosti da ih samostalno finansira.

Ključna pretpostavka primjene modela javno-privatnog partnerstva jeste postojanje pravnog okvira. U Crnoj Gori oblast javno-privatnih partnerstava još nije do kraja zakonski definisana, te stoga predlažemo ubrzanje procesa donošenja zakona, kako bi se stvorili novi potencijali ekonomskog rasta. Primjenom Zakona o javno-privatnom partnerstvu i nalaženjem adekvatnih partnera iz privatnog sektora (unutar ili van države) stvorila bi se mogućnost realizacijenekih ključnih infrastrukturnih i drugih projekata od suštinske važnosti za crnogorsku ekonomiju, bez dodatnog fiskalnog opterećenja i zaduživanja, čime se čuva fiskalna stabilnost i ne povećava javni dug. Takođe, u cilju zaštite državnih resursa, neophodno je da se u Ministarstvu finansijaobezbijede kapaciteti za procjenu, upravljanje i nadzor fiskalnog rizika koji proizilazi iz javno-privatnog partnerstva, jer postoji i puno primjera kada ovi modeli nijesu dali očekivane rezultate.

Zakon o koncesijama, s druge strane, pružiće značajna unapređenja u dijelu izbora koncesionara, uslova pod kojim će biti izdata koncesija (na korišćenje prirodnih bogastava, dobara od opšteg interesa i u opštoj upotrebi), kao i sam način i postupak davanja koncesije. Veoma je bitno da se pri dodjeli koncesije vrši efikasan izbor koncesionara i jasno i transparentno definišu uslovi izdavanja koncesija, na obostranu korist, i koncesionara i države.

ANALITIKA: Naglašavate potrebu jačanja kontrole i inspekcijskog nadzora, naročito u oblastima turizma, građevinarstva i usluga (zanatske radnje). Zašto posebno u ovim segmentima?

FABRIS: CBCG je preporučila smanjenje „sive“ ekonomije kroz pojačane kontrole i inspekcijski nadzor u svim oblastima privređivanja gdje postoji sumnja da je ova pojava prisutna.

U turizmu je potrebno sprovesti kontinuirani inspekcijski nadzor nad nelegalnim smještajnim i ugostiteljskim objektima, kao i kontrolu rada turističkih agencija, u smislu poštovanja odredbi Zakona o turizmu i ugostiteljstvu koje se odnose na elektronsko poslovanje u turizmu i zabranu poslovanja nelicenciranim ili neregistrovanim turističkim agencijama koje svoju djelatnost obavljaju preko interneta.

U sektoru građevinarstva je potrebno intenzivirati kontrolu posjedovanja građevinskih dozvola (imajući u vidu postojanje velikog broja nelegalnih objekata), zatim kontrolu izgradnje objekata u skladu sa tehničkom dokumentacijom, kontrolu radnog angažovanja domaćih i stranih lica, koji često nemaju regulisan radno-pravni status, naročito u toku građevinske sezone i sl.

Imajući u vidu da se najveći broj neregistrovanih uslužnih djelatnosti (zanatstvo, zdravstvo, predškolsko obrazovanje i dr.) obavlja u stanovima i drugim privatnim prostorima, inspekcijski nadzor u takvim objektima doprinio bi suzbijanju sive ekonomije na tržištu i zaštiti od nelojalne konkurencije, kao i zaštiti potrošača, naročito u dijelu koji se odnosi na neisticanje cijena, neizdavanje računa korisnicima usluga i sl.

nikolafabrisantenamANALITIKA: Ranije se govorilo o mogućnosti uvođenja takse/poreza na proizvode od plastike kako bi se smanjila njihova upotreba. Zar nemamo previše taksi/poreza i bez ovog nameta i postoji li mogućnost da se redukuje korišćenje proizvoda od plastike na neki drugi način?

FABRIS: Smatramo da Crna Gora u ovoj oblasti treba da slijedi praksu EU, imajući u vidu činjenicu da težimo da budemo ekološka država i da nam je turizam jedna od strateških grana.

Evropska unija je 2015. godine uvela mjere za rješavanje problema plastičnih kesa. Zemljama  članicama je dozvoljeno da uvedu dodatne poreze ili potpuno zabrane jednokratnu upotrebu plastičnih kesa. Cilj je da se, do 2025. godine, smanji njihova upotreba u zemljama članicama za 80 odsto.

U maju ove godine, Evropska komisija je predložila nova pravila koja se odnose na proizvodnju i prodaju 10 plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu, koja su prepoznata kao najveći i najčešći uzročnik zagađenja mora, a koja će važiti od 2021. godine. Proizvodi za koje postoje lako dostupne i cjenovno pristupačne alternative biće zabranjeni na tržištu, dok će upotreba proizvoda koji nemaju direktne alternative biti ograničena, smanjivanjem potrošnje na nacionalnom nivou i uvođenjem obaveze povezivanja proizvođača sa sistemima upravljanja i prečišćavanja tog otpada.

Svakako da ne treba samo dodatno oporezivati ove proizvode, već je potrebno definisati sveobuhvatne mjere usmjerene ka smanjivanju njihovog korišćenja. Te mjere bi trebalo, između ostalog, da uključuju zabranu upotrebe proizvoda za koje postoji alternativa, zabranu besplatnog dijeljenja jednokratnih plastičnih proizvoda, izradu i implementaciju stategije podizanja nacionalne svijesti, prikupljanje i recikliranje plastičnih proizvoda i dr.

ANALITIKA: Preporuka CBCG je i da se kreira informacioni sistem za obaveznu prijavu i odjavu turista čime bi se formirala jedinstvena baza svih smještajnih objekata koji posluju u zemlji i obezbijedilo sveobuhvatno elektronsko praćenje turističkog prometa. Da li bi se ovim došlo do precizne evidencije broja turista i njihovog boravka u Crnoj Gori?

FABRIS: Predloženi informacioni sistem za obaveznu prijavu i odjavu turista ima za cilj upotpunjavanje podataka o turističkom prometu. Kreiranje jedinstvene baze svih smještajnih objekata koji posluju u zemlji (hotela, kampova, odmarališta, liječilišta, etno sela, izdavaoca privatnog smještajai sl.) koja bi zamijenila sve dosadašnje pojedinačne registre, uz obavezu prijave i odjave turista u poseban sistem, obezbijedilo bi obuhvatnije elektronsko praćenje turističkog prometa.

Ova baza bi omogućavala detaljnije praćenje strukture turista shodno dužini posjete, polu, dobi, zemlji pripadnosti, što bi doprinijelo i poboljšanju kvaliteta analiza u turističkom sektoru.

ANALITIKA: Povećanje efikasnosti i efektivnosti programa podrške razvoju poljoprivredne proizvodnje, kao i programa podrške za modernizaciju prerađivačke industrije su takođe među preporukama. Od prerađivačke industrije se očekuje dinamičniji rast u budućnosti, kako bi se mogao intenzivirati taj rast?

FABRIS: S obzirom da smatramo da u pojedinim oblastima industrije, poput prehrambene i drvne, imamo potencijal za povećanje proizvodnje, predložili smo poboljšanje efikasnosti programa podrške za modernizaciju prerađivačke industrije u cilju povećanja konkurentnosti.

U tom smislu, neophodne su aktivnosti na podsticanju tehničko-tehnoloških inovacija, razvoju horizontalnih i vertikalnih klastera, implementaciji međunarodnih standarda kvaliteta, povezivanju poljoprivrede i industrije, građevinarstva i industrije,naučno-istraživačkih ustanova i privrednih subjekata iz ove oblasti (razmotriti otvaranje istraživačkih centara za pojedine oblasti prerađivačke industrije). Realizacijom navedenih aktivnosti proizvodnja bi se modernizovala i ostvario bi se veći stepen finalizacije proizvoda, a time bi se povećao izvoz poluproizvoda i gotovih proizvoda.