Zavod za zapošljavanje prestao da vodi evidenciju za 40.900 lica

Sređivanje evidencije je proces. Krajnji cilj je da na njoj ostanu lica koja zaista traže posao i koriste servis Zavoda za brži i lakši ulazak na tržište rada. Lice o kome je prestala da se vodi evidencija, nakon šest mjeseci, može se opet prijaviti na evidenciju.

Objavljeno: 10. 01. 2019 - 10:36

Zavod za zapošljavanje, prošle godine, prestao je da vodi evidenciju za skoro 40.900 lica, od kojih se 13.644 nijesu prijavila na evidenciju područnoj jedinici Zavoda, u propisanom roku. U 2017. godini, po ovom osnovu, Zavod je prestao da vodi evidenciju za 14.823 lica.

U skladu sa odredbama člana 64 Zakona o zapošljavanju i ostvarivanju prava iz osiguranja od nezaposlenosti propisano je da Zavod prestaje da vodi evidenciju o nezaposlenim licima koja se ne prijave područnoj jedinici Zavoda u propisanom roku, a to ne opravdaju u roku od 30 dana.

Obaveza

Odredbama člana 24 Zakona o zapošljavanju propisano je da je obaveza nezaposlenog da se lično javlja Zavodu, radi informisanja o mogućnostima i uslovima zaposlenja i posredovanja u zapošljavanju, na svaki poziv Zavoda, a najmanje jednom u dva mjeseca, odnosno korisnik novčane naknade jednom mjesečno.

-Propisanom tehnologijom rada Zavoda, savjetnik za zapošljavanje, zajedno sa nezaposlenim licem, izrađuje dokumenat individualni plan zapošljavanja, u kojem se definišu obaveze nezaposlenog o njegovim aktivnostima kod traženja posla i uključivanja u mjere aktivne politike zapošljavanja. Navedeni dokumenat se sačinjava u dva primjerka i potpisuje od strane savjetnika za zapošljavanje i nezaposlenog, pri čemu se jedan primjerak uručuje stranki, a drugi čuva u predmetu nezaposlenog – objašnjava načelnik Odsjeka za statistiku Jovan Kostić.

Kako dodaje, u planu se definiše termin ponovnog javljanja i termin dostupnosti nezaposlenog  za pozive savjetnika za zapošljavanje.

-Ukoliko je nezaposleno lice u saznanju, iz privatnih razloga, da neće biti u mogućnosti da se javi na dogovoreni-zakazani termin, dozvoljeno mu je da se prijavi kod savjetnika za zapošljavanje prije zakazanog termina – naglašava Kostić.

Pravdanje

On navodi dokumenta kojima se pravda nejavljanje: nalaz i mišljenje izabranog doktora ili ljekara specijaliste, za period koji obuhvata datum kada je licu bilo zakazano da se prijavi, isprava o bolničkom liječenju, labaratorijski nalazi o nezaposlenom licu, javne isprave o nastalim elementarnim nepogodama i u slučaju smrti užeg člana porodice. 

Inače, Zavod za zapošljavanje vodi evidencije o licima koja traže zaposlenje, o slobodnim radnim mjestima, radi  sagledavanja stanja i kretanja na tržištu rada.

Sređivanje evidencije je proces, koji će potrajati. Krajnji cilj je da na njoj ostanu lica koja zaista traže posao i koriste servis Zavoda za brži i lakši ulazak na tržište rada. Nije riječ ni o kakvom brisanju ljudi iz baze podataka, već se radi o prestanku vođenja evidencije o licima koja, po zakonu, ne treba da se nalaze kod Zavoda.

Lice o kome je prestala da se vodi evidencija, nakon šest mjeseci može se opet javiti na evidenciju.

Zavod prestaje da vodi evidenciju o visokoškolcima uključenim u Program stručnog osposobljavanja, kroz koji stiču prvo radno iskustvo u nivou obrazovanja. Za vrijeme trajanja programa visokoškolci nijesu na raspolaganju Zavodu za zapošljavanje, već su angažovani kod poslodavca i ne mogu se smatrati nezaposlenim licima.

Takođe, na evidenciji se ne mogu nalaziti redovni učenici, niti studenti osnovnih studija, jer su u procesu školovanja.

Za zdravstveno osiguranje nije potreban boravak na birou rada

Na evidenciji Zavoda i dalje se nalazi značajan broj lica samo zbog ostvarivanja prava na zdravstveno osiguranje, koje se sticalo boravkom na evidenciji. Donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju (od 3. aprila 2017. ) svi građani Crne Gore ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu posredstvom Fonda zdravstva. Uslovi za primjenu Zakona stekli su se donošenjem Pravilnika ( od 9. maja 2017.). Znači, da bi se ostvarilo pravo na zdravstveno osiguranje nije potreban status nezaposlenog lica, niti njegov boravak na evidenciji biroa rada.

Niz zakonskih razloga prestanka vođenja evidencije

Nejavljanje na zakazani termin samo je jedan u nizu zakonskih razloga prestanka vođenja evidencije nezaposlenih.

Odredbama člana 64 Zakona o zapošljavanju i ostvarivanju prava iz osiguranja od nezaposlenosti propisano je da prestaje da se vodi evidencija o licu koje traži zaposlenje kada zaključi ugovor o radu, u skladu sa zakonom, odbije uključivanje ili ne izvršava obaveze utvrđene ugovorom o uključivanju u program aktivne politike zapošljavanja, odbije odgovarajuće zaposlenje,  aktivno ne traži zaposlenje, nije na raspolaganju za zaposlenje, radi suprotno propisima o radu... Pod odgovarajućim zaposlenjem smatra se zaposlenje u vrsti i stepenu stručne spreme, odnosno nivou obrazovanja i zanimanja.

U periodu od 1. januara do 17. decembra 2018. godine, po svim osnovima (zaposleni, penzionisani, neaktivni, ne ispunjavaju svoje obaveze u skladu sa zakonom…), prestala je da se vodi evidencija o 40.894 lica, što je za devet odsto manje u odnosu na isti period 2017. godine.