Belada: Dok država ćuti, SPC otima, gradi i vrijeđa

U praksi građanske Crne Gore postaje normalno da se u izjavama crkvenih velikodostojnika SPC vrijeđa i nipodaštava crnogorski narod, proklinju oni koji ne dijele njihovo mišljenje o crnogorskom identitetu, poručuje im se da ih treba čekićem okovati za Vezirov most, kunu pojedinci koji nijesu kršteni i besprizorno i naočigled svih ugrožava Crnogorska pravoslavna crkva, koja je tradicionalna crkva u Crnoj Gori. Svaka civilizovana država i ukupna društvena javnost burno bi reagovala na ove pojave. Crna Gora ćuti. Ćuti država, ćuti crnogorski narod, ćuti stručna javnost, ćute organizacije za zaštitu ljudskih prava, kaže advokat i pravni zastupnik CPC Nikola Belada.

Objavljeno: 12. 01. 2019 - 07:40

Belada ističe da kao advokat i kao građanin Crne Gore izjavu crkvenih velikodostojnika SPC od prije nekoliko dana (da je CPC “autofekalna crkva”), kao i druge izjave u kontinuitetu u posljednjih 30 godina, posebno od trenutka kad je država najavila donošenje Zakona o vjerskim slobodama, doživljava skandalozno. Naglašava da je poseban predmet njegovog interesovanja državno, crkveno i spomeničko pravo, međunarodno pravo i pravni standardi u oblasti vjerskih sloboda, te da je u ovom slučaju situacija jasna.

“Navedena izjava predstavlja grubo kršenje člana 9. Evropske konvencije o ljudskim pravima, suprotna je stavovima Komiteta Ujedinjenih nacija, Venecijanske komisije iz 2010. godine i dokumentima OEBSa, usvojenim na konferencijama u Beču, Budimpešti, Mastrihtu i Kijevu”, objašnjava Belada.

Belada ističe da SPC primat duhovnog nad svjetovnim ostvaruje mentalnom manipulacijom narodom i falsifikovanjem istorijskih činjenica.

“Ukupno djelovanje SPC, odnosno njihovih eparhija u Crnoj Gori, a posebno Mitropolije crnogorsko primorske usmjereno je na realizaciji četiri osnovna zadatka: -izvršiti prevagu duhovnog nad svjetovnim; -urušiti i izvrnuti ruglu državne institucije; -uništiti Crnogorsku pravoslavnu crkvu; -zatrijeti trag crnogorskog postojanja na ovim prostorima.

Na pitanje kojim mehanizmima iz SPC namjeravaju “duhovnu pokoru” Belada ističe da u državama sa milionskim stanovništvom, poput Amerike, Njemačke, Francuske… SPC ima po jednu eparhiju, a u Crnoj Gori, sa 650.000 stanovnika, djeluju čak četiri eparhije Srpske pravoslavne crkve.

“Ostavljam javnosti da zaključi šta je u pitanju”, kaže on.

Dodaje da je Mitropolija Crnogorsko-primorska, prema važećim zakonima Crne Gore, pravno gledano, neidentifikovana strana sila u Crnoj Gori.

“Nije registrovana kod nadležnih organa u Crnoj Gori, nije pravno lice i nema pravni subjektivitet. Shodno međunarodnim standardima, registracija vjerske organizacije je dobrovoljna i nije suprotno međunarodnim standardima ako se ne registruje. Međutim, po tom istom međunarodnom pravu i standardima vjerska organizacija koja nije registrovana ne može učestvovati u pravnom prometu pravnom poretku jedne države. Bez svojstva pravnog lica i pravnog subjektiviteta ne može steći pravo svojine, ne može osnivati škole, ne može obavljati privrednu, medijsku djelatnost, ne može zaključivati ugovore”, pojašnjava Belada.

Ističe da SPC u Crnoj Gori zaključuje milionske ugovore, ostvaruje enormne prihode van kontrole nadležnih organa, koristi imovinu države Crne Gore za neosnovano bogaćenje.

“Danas je SPC jedna od najznačajnijih ekonomskih faktora u Crnoj Gori. Po čitavoj Crnoj Gori niču vjerski objekti, grade se konaci, hoteli, poslovne i stambene zgrade. Moja saznanja kroz posao kojim se bavim advokatura i dokazi do kojih sam došao, ukazuju na osnovanu sumnju da je došlo do nezakonitog upisa ogromne imovine države Crne Gore na Srpsku pravoslavnu crkvu. Upis je izvršen bez valjanog pravnog osnova, bez isprava podobnih za upis, bez provjere pravnog prethodnika te imovime. Da zaključim, vjerski objekti sa zemljištem su nasljeđa crnogorskih vladara i međunarodno priznate Crne Gore na Berlinskom kongresu 1878. godine i kao takvi su vlasništvo Crne Gore, pa svojinska prava ne mogu ostvarivati na tim objektima niti SPC niti CPC. Uostalom, dovoljno je vidjeti kako su evropske države riješile pitanje svojinskih prava na vjerskim objektima”, poručuje Belada.