Nekoliko advokata u stalnoj rotaciji

 Nekoliko advokata u posljednjih pet godina u vrhu su najvećih isplata za odbrane po službenoj dužnosti, pa se ispostavlja da je, ipak, tačno da postoje branioci koji su u „stalnoj rotaciji“ za ovakve odbrane, iako su iz Advokatske komore to kategorično negirali.

Objavljeno: 19. 01. 2019 - 06:56

Sudski savjet dostavio je Pobjedi spiskove sa imenima i prezimenima advokata koji su branili po službenoj dužnosti od 2014. do 1. januara ove godine. To su učinili nakon što je Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, po Pobjedinoj inicijativi, uradila mišljenje – da identitet advokata koji su branili po službenoj dužnost, te visina njihovih honorara treba da budu poznati javnosti, s obzirom na to da novac za ovaj posao primaju iz budžeta. Agencija je bila kategorična da imena i iznosi honorara advokata treba da se objelodane zbog efekta transparentnosti.

PODACI

Prema podacima Sudskog savjeta samo u prethodnoj godini za odbrane po službenoj dužnosti iz budžeta je izdvojeno 1.350.399,02 eura, dok je ova cifra prije dvije godine (2017) iznosila 2.022.834,92. Novcem poreskih obveznika 2016. godine rad advokata za odbrane po službenoj dužnosti plaćen je sa 2.319.335,77 eura, a prije četiri godine (2015. godine) 1.788.418,56. Prije pet godina (2014) za odbrane po službenoj dužnosti iz budžeta je izdvojeno 2.126.245,94 eura.

Interesantno je da je šest advokata za pet godina „inkasiralo“ ukupno čak 1.442.877,25 eura. Od 2014. do kraja 2018. najviše je za odbrane po službenoj dužnosti isplaćeno advokatu Dragoljubu Đukanoviću – 329.473,12 eura. Na njegov račun je 2014. „leglo“ 195.364,38 eura, godinu kasnije (2015) – 13.668,15 eura, zatim 2016. isplaćeno mu je 6.802,60 eura, a godinu kasnije (2017) primio je 81.966,04 eura, dok je lani od službenih odbrana zaradio 31.671.95 eura.

Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović sljedeći je koji je u proteklih pet godina zaradio od odbrana po službenoj dužnosti - 272.827,12 eura. Najviše mu je isplaćeno 2014. godine – 78.441,45 eura, da bi godinu kasnije primio za ovaj posao 51.792,43 eura. Prije tri godine (2016) zaradio je 74.134,99 eura, a godinu kasnije 27.724 eura, dok je lani na njegov račun uplaćeno – 40.734,25 eura.

Slijedi advokat Dušan Lukšić, koji je za pet godina od odbrana po službenoj dužnosti zaradio – 257.446,56 eura. Prije pet godina (2014) primio je 87.079,75 eura, a godinu kasnije (2015) - 5.236. Prije tri godine (2016) nije isplaćivan za odbrane po službenoj dužnosti, a 2017. plaćeno mu je 156.691,06 eura. Lani je primio 8.439,75 eura.

Advokat Dragan Mitrić u posljednjih pet godina za odbrane po službenoj dužnosti zaradio je 229.040,55 eura. Prije pet godina (2014) uplaćeno mu je 35.029,99 eura, godinu kasnije (2015) - 37.260,71 eura, a prije tri godine (2016) – 36.169,60 eura. Prije dvije godine (2017) primio je za odbrane po službenoj dužnosti najveći honorar – 87.772,15 eura, dok je lani ova suma iznosila 32.808,10 eura.

Peti po visini honorara je advokat Miodrag Bojanić, koji je za pet godina zaradio od odbrana po službenoj dužnosti – 190.996,99 eura. Njemu je 2014. godine isplaćeno 49.453,25 eura, a godinu kasnije (2015) - 18.990. Prije tri godine (2016) zaradio je najveći honorar – 59.209,37 eura, a 2017. godine - 50.250. Lani je za odbrane po službenoj dužnosti primio 13.093,75 eura. Šesti po visini honorara je advokat Branko Anđelić, koji je za petogodišnji period „inkasirao“ 163.092,91 euro. Prije pet godina (2014) zaradio je 15.981,25 eura, da bi godinu kasnije ova suma bila – 3.299,87 eura. Prije tri godine (2016) zaradio je najveći honorar – 92.642,34 eura, a godinu kasnije 46.167,20 eura. Lani je za odbrane po službenoj dužnosti isplaćen 5.002,25 eura.

Zdravko Begović je po visini honorara dvije godine bio prvi na spisku - 2015. i prošle godine. Dragoljub Đukanović od odbrana po službenoj dužnosti zaradio je najveći honorar 2014, Dušan Lukšić – 2017, a Branko Anđelić 2016. godine. Begović i Mitrić u svih pet godina po iznosu isplata bili su među prvih 10, što nije slučaj sa Đukanovićem, Lukšićem, Anđelićem i Bojanićem.

„TOP LISTA“

Prije pet godina (2014), pored ovih advokata, među 20 najvećih isplaćenih honorara našli su, izuzev advokata Branka Anđelića, i: Goran Pantović (78.367,66 eura), Veselin Zečević (49.195,77 eura), Vlado Vuković (43.235,63 eura), Miodrag Golubović (34.357,27 eura), Đorđije Uličević (33.843,70 eura). Na ovoj „top 20“ listi su i Dragana Vojinović (28.128,75 eura), Zoran Marković (27.546,87 eura), Sava Kostić (25.923,30 eura), Stanko Jelić (24.761,25 eura), kao i Hamid Ganjola (20.711,13 eura). Posljednjih pet u „top 20“ su Marko Međedović (20.474,12 eura), Kasim Dizdarević (20.392,36 eura), Slavomir Božović (19.912,50 eura), Danijel Burzanović (18.572 eura) i Nenad Pavličić (18.561,64 eura). Dvadesetorica najplaćenijih 2015. godine, izuzev Dušana Lukšića i Branka Anđelića, bili su: Danilo Mićović (48.850 eura), Slavomir Božović (45.950 eura), Dražen Medojević (31.600 eura), Lazar Aković (28.431,38 eura), Velimir Vukasinović (23.996,60 eura), Rajko Božović (23.318,72 eura), Fikret Kurgaš (23.264,39 eura), Srđa Jovanović (22.956 eura), Nikola Martinović (22.299 eura), Atif Adrović (20.999,43 eura), Ljubiš Novaković (20.318,05 eura), Hamid Ganjola (19.426,74 eura), Sava Kostić (19.227,97 eura), Goran Pantović (17.552,25 eura), Miloš Vuksanović (17.204,74 eura), Milonja Raičević (17.094,05 eura) i Vukoman Golubobić (15.831,25 eura). Prije tri godine (2016) najplaćenijih 20 advokata, izuzev Dragoljuba Đukanovića i Dušana Lukšića (koji te godine nije uopšte bio isplaćivan za odbrane po službenoj dužnosti), bili su: Slobodan Novaković (67.287,36 eura), Vladimir Bojić (47.570,24 eura), Ana Mugoša-Stanković (37.846,86 eura), Danilo Mićović (36.925 eura), Lazar Aković (35.250,51 eura), Petar Samardžić (35.000 eura), Luka Brajković (32.204,83 eura), Rajko Bojović (31.623,88 eura), Čedomir Janjević (31.467,94 eura), Nikola Medojević (30.649,90 eura), Kasim Dizdarević (30.363,80 eura), Bojana Besović - Ćirović (27.868,75), Bojan Korać (27.310,50 eura), Hamid Ganjola (26.107,10 eura), Miladin Joksimović (25.753 eura) i Zorica Drašković (24.954,30 eura). Za odbrane po službenoj dužnosti prije dvije godine (2017) među 20 najvećih honorara, bili su i: Drago Konatar (47.361,08 eura), Kasim Dizdarević (37.116,32 eura), Goran Petrović (33.721,50 eura), Marko Kovač (33.056,25 eura), Rusmin Nikočević (22.224,28 eura), Ratko Patnović (21.174,31 eura), Đorđe Janković (20.531,25 eura), Slobodan Novaković (19.696,60 eura), Ismet Hodžić (19.476,43 eura), Marko Damjanović (18.375 eura), Nikola Bošković (18.227,26 eura), Vladimir Čejović (16.743,06 eura), Radmila Ostojić (16.576,25 eura) i Milovan Miljić (15.363,55 eura). Lani su za odbrane po službenoj dužnosti, izuzev Dušana Lukšića, Branka Anđelića i Miodraga Bojanića, među 20 najplaćenijih advokata bili: Dejan Vukšić (40.734,25 eura), Radivoje Šuković (34.337,28 eura), Goran Pantović (27.160,90 eura), Dragutin Durutović (25.440,70 eura), Nikola Knežević (22.647,40 eura), Vukoman Golubović (21.324,20 eura), Nebojša Goluboić (20.895,58 eura), Dejan Klikovac (19.031,25 eura), Danilo Mrdak (17.589,20 eura), Slavko Radonjić (17.187,50 eura), Marko Radović (17.061 euro), Dragan Stanišić (16.268,10 eura), Drago Konatar (15.904,81 eura), Nikola Kandić (15.693,75 eura), Rusmin Nikočević (15.489,42 eura), Lazar Aković (15.460,40 eura) i Dejan Raičević (15.205,50 eura). Prema podacima koje smo dobili za pet godina ukupno je isplaćeno 9.607.234,21 eura

ZAKON

Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović, komentarišući podatke Sudskog savjeta, kazao je da je važno razlikovati da li su honorari isplaćeni za odbranu po službenoj dužnosti ili se u zbir ubrajaju i nužni izdaci branioca kad je okrivljeni kog je branio oslobođen. Iz Sudskog savjeta Pobjedi je potvrđeno da se isplate odnose isključivo za rješenja za – odbranu po službenoj dužnosti.

- Nužni izdaci za branioca kad je okrivljeni oslobođen nije odbrana po službenoj dužnosti. Ovi izdaci odnose se na situacije kada okrivljeni angažuje advokata (po izboru), a desi se da bude oslobođen krivice. Klijent plaća advokatu troškove, ali ima pravo od suda da traži pare koje je potrošio za angažovanje advokata (po advokatskoj tarifi). I po ovom osnovu Sudski savjet isplaćuje honorar – rekao je Begović za naše novine i dodao da je zato važno razlikovanje ova dva osnova za honorar.

Prvi čovjek Advokatske komore naglasio je i da bilo kakve zloupotrebe, od kada je izmijenjen Krivični zakonik 2016. godine, odnosno od kada okrivljeni sami više ne mogu birati branioca po službenoj dužnosti, nego im se dodjeljuje prema spisku Advokatske komore (na kome su skoro svi crnogorski advokati, koji su dali saglasnost da budu pozivani za ovaj posao), su – nemoguće.

- Treba imati i na umu da se nerijetko predmet koji je dodijeljen braniocu ne završava one godine kada je počeo raditi na njemu. Treba razlikovati šta se ubraja u honorar za određenu godinu, odnosno da li su to predmeti koji su stigli na naplatu iz te godine, ili datiraju od ranije – objašnjava Begović. 

Advokatska komora tvrdi da se ne radi o interesu javnosti, već znatiželji

Komentarišući mišljenje Agencije za zaštitu ličnih podataka, da identitet advokata, odnosno koliko su zaradili za odbrane po službenoj dužnosti, treba da bude dostupan javnosti, iz Advokatske komore su kazali da prema njihovom „uvjerenju, ako javnost sve ovo zna ili može da zna, potpuno je nevažno koji advokat je dobio jednostavan, a koji složen predmet, čiji je angažman trajao samo dan, a čiji godinama, koliko je kome pojedinačno isplaćeno... jer to nije opravdan interes javnosti da zna, već znatiželja i radoznalost“.

- Takve informacije su poznate Poreskoj upravi, čijim ovlašćenjima i pripada raspolaganje ovim informacijama. U odnosu na sve ostale, smatramo nespornim da pravo advokata na zaštitu ličnih podataka ima primaran i neuoporediv interes nad zainteresovanošću, koja u osnovi nema javni interes, a to svakako nije javno objavljivanje informacija o pojedinačnom identitetu advokata u navedenom kontekstu – istaknuto je u odgovoru koji je potpisao predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović.

Pitanje odbrane po službenoj dužnosti uređeno je zakonom, kako je navedeno, „a u osnovi svakog zakona stoji javni interes i stoga je nesporno ‘pravo javnosti da zna na koji način se troše sredstva iz državnog budžeta’“.

- Ukazujemo na elementarno da institut odbrane po službenoj dužnosti ne postoji zbog advokata, već radi ostvarenja pravičnosti suđenja u zakonom određenim situacijama, kako ovdje, tako i u drugim modernim državama – napisano je u odgovoru. Opravdan interes javnosti je, kako piše, da zna koliko novca iz budžeta se utroši na realizovanje ovog zakonskog rješenja u krivičnim postupcima, sa ciljem pravičnog suđenja i garantovanog prava na odbranu.

- Zatim, da li se isplaćeni iznosi obračunavaju shodno propisima, pa onda da li se poštuje zakonom ustanovljen način postavljanja branilaca, a s tim u vezi i da li takav način postavljanja ovih branilaca u svakom pojedinačnom slučaju zaista jemči djelotvornost odbrane. Opravdan interes javnosti je da zna da angažman branilaca po službenoj dužnosti, i po složenosti predmeta i po dužini trajanja postupka, po svojoj prirodi sadrži potencijalno velike disproporcije, kako u pogledu visine naknade za rad. Zato se sve to i ne može svesti na pitanje ujednačenosti „honorara“, jer je to banalan pristup ozbiljnom i odgovornom advokatskom poslu, kao i pravu okrivljenog da ima djelotovrnu odbranu u postupku gdje se rješava pitanje njegovih osnovnih prava i sloboda – poručili su iz Advokatske komore.