Doći ćemo do toga da prihodi od oglašavanja na internetu premaše TV i štampu

Inercijom ćemo u jednom trenutku doći do onoga što je na zapadu već činjenica - da prihodi od oglašavanja na internetu budu jači od onih na televiziji ili u štampanim medijima, izjavio je osnivač i glavni i odgovorni urednik vodećeg regionalnog poslovnog portala SEEbiz (seebiz.eu) Siniša Malus.  

Objavljeno: 07. 02. 2019 - 00:00

On u intervjuu za Portal Analitika ističe da je za onlajn medije potencijal tržišta zaista veliki. Upravo nerazvijenost u poređenju sa zapadnim tržištima, kaže, daje nadu da dolaze bolja vremena. On kaže da se za većinu njezinih građana hrvatska država pokazuje kao neuspješan projekt. "Od ulaska u Europsku uniju to je samo vidljivije jer je očito da su i Rumunjska i Bugarska, prema većini relevantnih kriterija, prestigle Hrvatsku. Dakle, na samom smo dnu", kazao je Malus.

On za naš portal govori i o pritiscima da gradnja Pelješkog mosta ne bude prepuštena kineskoj kompaniji CRBC, koja u Crnoj Gori gradi auto-put Bar - Boljare. Malus pojašnjava i zašto se masovno odlazi iz Hrvatske nakon ulaska te države u EU i liberalizacije tržišta rada.   

sinisamalus2ANALITIKA: Da li ste saglasni da na prostoru Jugoistočne Evrope portali preuzimaju vodeću ulogu u odnosu na štampane i ostale medije? Kako objašnjavate ovaj fenomen?

MALUS: Apsolutno je tako i taj je trend prisutan već nekoliko godina. Tiskana izdanja samo vrhunskom kvalitetom mogu nadoknaditi objektivni vremenski zaostatak za svemu što je objavljeno na portalima u realnom vremenu. No, to su shvatili i vlasnici tiskanih medija pa po pravilu i oni sada imaju u svom vlasništvu portale, koji su na neki način samostalne jedinice unutar njihovih sustava.

Bez obzira na to, postavlja se realno pitanje kako tiskovine mogu preživjeti ostatak 21. stoljeća, posebno u uvjetima nerazvijenog tržišta kakvo imamo u ovoj regiji. Vjerojatno ćemo vidjeti nastavak konsolidacijskih trendova i okrupnjavanje sadržaja.

sinisamalus3ANALITIKA: Vi ste i menadžer za komunikacije Kinesko-jugoistočnoevropske poslovne asocijacije (CSEBA), udruženja koje se bavi povezivanjem poslovnih ljudi iz Hrvatske i regije sa biznismenima iz Kine. Kako se snalazite u ovoj ulozi i ima li nekih konkretnih poslovnih ideja koje se razvijaju nakon vašeg posredovanja?

MALUS: Time se bavim već punih pet godina. U početku je to bio volonterski projekt koji je opstao zahvaljujući velikim osobnim naporima nekolicine ljudi koji su ga pokrenuli, predvođeni Mariom Rendulićem koji je idejni začetnik cijele priče. Ja sam se uključio praktički od prvog dana, vjerujući da kineska uloga u Hrvatskoj i regiji mora biti bitno značajnija nego je tada bila.

Sada iza sebe imamo već neke realizirane projekte i možemo reći da se u posljednje dvije-tri godine situacija značajno poboljšala. Kineski investitori sada su značajno prepoznatljiviji u ovom dijelu svijeta nego su bili tada. Uloga CSEBA-e u toj priči je velika, iako je o sebi nezgodno suditi. Rezultati ipak govore sami za sebe. Najbolje ovdje tek dolazi, sigurno je da godine koje su pred nama donose više kineskih investicija i općenito važniju ulogu Kine u ovom dijelu svijeta.

ANALITIKA: Kod nas u Crnoj Gori kineska državna kompanija CRBC gradi autoput sjever-jug, a u Hrvatskoj će ista kompanija graditi Pelješki most. Da li se u EU (zvanični Brisel) blagonaklono gleda na to što je najvažniji infrastrukturni projekat u Hrvatskoj dat konzorcijumu kineskih kompanija?

MALUS: Bilo je dosta otpora i u prednatječajnom i u natječajnom postupku, a i nakon odluke natječajne komisije prema kojoj je CRBC dobila taj posao. U tome se posebno isticao Strabag koji je preko svojih lobista značajno pritiskao da se odluka promijeni. Nisu uspjeli.

Danas je, za razliku od vremena s početka ovog tisućljeća, puno teže prodavati priču o "europskim vrijednostima" iza kojih najčešće, kako se pokazuje, ne stoji ništa opipljivo. Bilo je to i iznimno naporno razdoblje za mene i CSEBA-u, jer smo uporno morali objašnjavati o čemu se tu zapravo radi. Rezultat se vidi.

Reference CRBC-a govore same za sebe i tu ne treba puno toga uljepšavati. Sigurno je da će oni učiniti sve da ovaj posao na Pelješkom mostu odrade na najkvalitetniji mogući način. To im je ipak ulaznica na tržište EU i oni to itekako dobro razumiju. Siguran sam da će CRBC na europskom tržištu biti podjednako značajan igrač kao što je u Kini.

sinisamalusANALITIKA: Takođe, dvije kineske kompanije su se prijavile za gradnju solarne elektrane na ostrvu Cresu. Koliko su, generalno, kineske kompanije zainteresovane za poslovanje u Hrvatskoj i samim tim, mogućnost za ulazak na tržište EU?

MALUS: Kineske kompanije pokazuju sve veći interes za Hrvatsku. Posebno se taj interes može vidjeti nakon odluke o Pelješkom mostu i CRBC-u. Brojne su tvrtke s kineskim kapitalom ove godine otvorene u Hrvatskoj, posebno je taj trend bio prisutan neposredno nakon odluke da posao na Pelješkom mostu pripadne CRBC-u. To još uvijek ne mora značiti nešto opipljivo, no svakako je dokaz povećanog interesa Kineza za Hrvatsku.

Energetika, infrastruktura i turizam njima su najzanimljiviji u Hrvatskoj. Realizirali su investiciju u Luci Zadar, upravo posredstvom CSEBA-e. Blizu je i realizacija turističkih projekata u Krapinskim Toplicama i Kumrovcu, u čemu CSEBA također sudjeluje. Radi se o nizu već pripremljenih projekata koji se odnose kako na zdravstveni turizam, tako i na njegu starijih osoba, sportsko-rekreacijske sadržaje i lokalnu infrastrukturu.

Osim toga, sigurno je da će se kineske kompanije javljati na natječaje za obnovu željezničke infrastrukture te na natječaje za energetske projekte. Projekt na Cresu samo jedan je od njih. Zanimaju ih i slobodne zone, a ne bi me iznenadilo da vidimo i investicije u financijskom sektoru.

Sigurno je da je Hrvatska na povoljnom geostrateškom položaju, od čega bi posebno hrvatske luke mogle imati koristi. Što se Luke Rijeka tiče, tek s velikim zakupom kontejnerskog prostora na terminalu Brajdica i terminalu Zagrebačka obala, kada uskoro bude završen, ima smisla gradnja dvokolosječne nizinske pruge od granice s Mađarskom do Rijeke i ulaganje oko milijardu eura u gradnju pruge od Zagreba do Rijeke.

U tom kontekstu treba gledati i nedavne razgovore Vladine delegacije u Kini tijekom kojih je svjetskim lučkim operaterima ponuđen zakup kontejnerskog prostora na terminalu Zagrebačka obala.

ANALITIKA: Nedavno je objavljen podatak da je Hrvatsku, u prve tri godine nakon učlanjenja u EU, legalno napustilo više od 103 hiljade građana. Koliko je "odliv mozgova", nakon liberalizacije tržišta rada, ozbiljan problem i kako se borite sa tim?

MALUS: Nažalost, za većinu njezinih građana hrvatska država pokazuje se kao neuspješan projekt. Od ulaska u Europsku uniju to je samo vidljivije jer je očito da su i Rumunjska i Bugarska, prema većini relevantnih kriterija, prestigle Hrvatsku. Dakle, na samom smo dnu.

Ako ćemo se gorko našaliti, možemo reći da nam konstantno raste samo izvoz radne snage. Otkako su se granice za hrvatske radnike otvorile, Hrvatska gubi najvrijedniji dio svog stanovništva - mlade i obrazovane ljude. Ljude u koje je ova država investirala novac kako bi ih obrazovala. Zamislimo samo koliki je to gubitak za državu na primjeru jednog liječnika ili inženjera koji sada radi u Njemačkoj ili tko zna gdje.

Hrvatska realnost je zato uvoz radne snage iz država gdje je standard niži nego kod nas. Već sada pojedini sektori, najviše turizam i građevina, jako pate zbog nedostatka radnika. Dugoročno, najveći će problem biti zdravstvo gdje kvaliteta kadra rapidno pada i gdje se već sada ne vidi način kako će se kompenzirati kvalitetna struktura koja ubrzano napušta zemlju.