Smanjiti upotrebu izvora plave svjetlosti

Istraživanje naučnika Univerziteta u Toledu nedavno je iznijelo zastrašujuće podatke da plavo svijetlo (svijetlo od LED televizora, pametnih telefona, lap topova) pokreće komplikovane biohemijske procese u ćelijama koje se zovu fotoreceprori, te da to može dovesti do veoma teškog oboljenja oka koje rezultira sljepilom. Sa druge strane, vodeći svjetski oftamolozi se protive ovoj teoriji. Istina je, kako za Portal Analitika objašnjava oftamolog dr Sanja Borović, vjerovatno negdje između.

Objavljeno: 21. 02. 2019 - 00:00

Plava svjetlost svuda oko nas: Kako oftamolog dr Sanja Borović objašnjava za Portal Analitika, sama sunčeva svjetlost se sastoji od spektra svjetlosnih zraka različite talasne dužine među kojima je i plava svjetlost.

''Sunčeva svjetlost se sastoji od spektra svjetlosnih zraka različite talasne dužine od crvene do plave, a sve zajedno daju bijelu svjetlost, kakvu naše oko vidi. Crveni spektar ima veću talasnu dužinu i manju prodornost, dok plavi dio spektra ima kraću talasnu dužinu i mnogo više energije, a time i najveću prodornost. Svjetlost koju vidimo kao bijelu, ima veliki udio plavog spektra, kome je oko izloženo u velikoj mjeri'', govori Borović.

Ona dodaje da u toku dana plava svjetlost djeluje veoma podsticajno, povećava pažnju i raspoloženje a igra i veliku ulogu u takozvanom cirkadijalnom ritmu, to jeste, ciklusu budnosti i spavanja u toku 24 sata.

Problem kako objašnjava, ne pravi sama plava svjetlost kao dio spektra sunčevih zraka, već kada se tome doda velika količina izlaganja vještačkoj plavoj svjetlosti, ili se prirodna u potpunosti zamijeni sa vještačkom svjetlošću.

''Osim sunčeve svjetlosti , danas smo okruženi mnogim drugim izvorima plave svjetlosti: LED osvjetljenje, ravni ekrani LED televizora, ekrani „pametnih“ telefona i laptopova... Nikada nijesmo bili izloženi ovolikoj količini plave svjetlosti'', ističe ona.

Tamna strana plave svjetlosti: Kako dr Borović govori, mnogi podaci ukazuju da plava sjvetlost ima i svoju tamnu stranu. Izloženost ovoj svjetlosti u toku noći, remeti ritam spavanja. Pretjerana izloženost plavoj svjetlosti u noćnim satima, preko LED osvjetljenja, ili pak telefona i tableta, otežava mogućnost da se zaspi. Preporuka je, kako objašnjava, da se pokuša ograničiti korišćenje ovih sprava makar dva do tri sata prije odlaska na spavanje.

Zastrašujuće podatke iznijelo je istraživanje naučnika Univerziteta u Toledu o štetnom uticaju plavog svijetla na ljudsko oko, tačnije na dio oka koji se zove žuta mrlja i nalazi se na mrežnjači.

smartphone-blue-light

''U ovom radu se pokazuje potencijani mehanizam na koji način plavo svijetlo pokreće komplikovane biohemijske procese u ćelijama koje se zovu fotoreceprori, nalaze se u žutoj mrlji ili tački najjasnijeg vida, i trajno ih oštećuju, jer fotoreceptori nemaju mogućnost regeneracije. To je jedna od pretpostavki kako nastaje oboljenje nazvano senilna degeneracija žute mrlje ( makule). Radi se o veoma teškom oboljenju oka, koje je vodeći uzrok sljepila u razvijenim zemljama. Svake godine se prijavljuje više od 2 miliona novih slučajeva makularne degeneracije u SAD-u.  Jedan od autora čak postavlja i pitanje: zašto ne dolazi i do mnogo bržeg propadanja vida nego što se to sada događa i koji su to prirodni mehanizmi zaštite'', govori Borović.

„Saznajući više o mehanizmu sljepila koji nastaje kao posljedica toksične reakcije uzrokovane kombinacijom određenih molekula (retinal) u mrežnjači i plavog svijetla, nadamo se da ćemo pronaći način kako da zaštitimo vid naše djece koja rastu u high-tech svijetu“ poručuju autori

Ona govori da ovaj rad sa jedne strane djeluje zastrašujuće ali sa druge smatra da otvara mogućnosti novim istraživanjima kako bi smo bolje razumjeli što se zaista dešava u ćelijama mrežnjače ljudskog oka ali i razvijanju preventive i terapije ovih oboljenja.

Protivljenje vodećih oftamologa: Kako za Portal Analitika priča dr Borović, ubrzo nakon ovog istraživanja pojavila su se i reagovanja vodećih oftamologa i Američke oftalmološke akademije (AAO), jedne od najrelevantnijih institucija iz oblasti oftalmologije u svijetu.

''Ova institucija je  mnogo opreznija u davanju ocjena o štetnosti plave svjetlosti i smatraju da ljudsko oko ima drugačije odbrambene mehanizme od ovog svijetla, nego što je to prikazano u eksperimentalnim uslovima. Oni su objasnili i manjkavosti rada istraživača sa Univerziteta u Toledu:

- Ćelije koje su korištene u eksperimentalnom radu ne potiču iz retinalnih ćelija

- Eksperiment ne otkriva što se dešava na živom oku

- Ćelije u studiji nijesu izložene svjetlosti na način i putem kako je izloženo ljudsko oko

- U studiji nije prikazan intenzitet i dužina trajanja plave svjetlosti, kao i poređenje sa izloženošću u svakodnevnom radu sa digitalnim aparatima'', priča Borović.oko

Razlika između vještačke i prave svjetlosti i problemi koje stvara: Jedan od autora rada iz Toleda kaže:“ prerano je da govorimo o preventivnim akcijama protiv plave svjetlosti jer još uvijek ne znamo kakve posljedice to može izazvati.“ Gdje je onda istina i što preduzeti radi zaštite ? Kakva je razlika izmuđu prirodne i vještačke plave svjetlosti?

Dr Borović govori da postoje problemi koji su zabilježeni pretjeranim izlaganjem oka vještačkom izvoru plave svjetlosti, koji nisu toliko drastični kao oni iznijeti u istraživanju. Ipak, dodaje, da ne treba olako shvatiti istraživanje iz Toleda, jer se istina, vjerovatno krije negdje između.

''Istina je , vjerovatno, negdje između. Da ponovim ono s početka: nikada u evoluciji nijesmo bili izloženi ovolikoj količini plave svjetlosti. Kakve su sve posljedice – ne znamo. Činjenica je da je najveći izvor ove svjetlosti sunčeva svjetlost. Međutim, nedovoljno izlaganje djece sunčevoj svjetlosti dovodi do bržeg rasta oka i razvoja kratkovidosti. Svjedoci smo da je pojava kratkovidosti kod djece jako učestala, kao i da nam djeca sve manje borave na otvorenom, a sve više u zatvorenom , sa svojim tabletima i smartfonima. Dugotrajni rad na računarima dovodi do pojave tzv. kompjuterskog vida: umor očiju, crvenilo, suvoća oka. Preporučuje se pravljenje pauza u toku rada ( svakih 20 minuta, 20 sekundi pauze sa gledanjem u daljinu ), češće treptanje, korišćenje vještačkih suza'', govori Borović.

Preduzeti mjere zaštite: Iako ne znamo kakve su sve posledice, Dr Borović savjetuje da nije zgorega preduzeti mjere zaštite. Za najmlađe, zaštita je jednostavna, roditelji bi trebali da ih sklone sa telefona i da im manje dopuštaju vremena pred TV-om, te da umjesto toga borave sa njima napolju, uz igru, ili da im usade zdravu naviku čitanja.

Za odrasle, koji svaki dan silne sate provode gledajući u ekrane računara, obavezni su kratki odmori u toku rada ili korištenje napčara sa zaštitom protiv plave svjetlosti (za one koji već nose naočari tu je zaštitni sloj), kao i korištenje vještačkih suza kako oko ne bi bilo stalno suvo.

Takođe može se obratiti pažnja prilikom kupovine tehnike, jer proizvođači telefona, LED televizora, nas informišu koji stepen zaštite je ugrađen u njihov proizvod.

Ko će osvojiti finale Lige šampiona?