Najčešće ni ne znaju da ih je muž silovao

Iako je fenomen seksualnog nasilja u braku, odnosno silovanja u braku, star koliko i sama institucija braka, u Crnoj Gori se i dalje smatra tabu temom, a do prije desetak godina se o njemu uopšte nije govorilo.

Objavljeno: 08. 03. 2019 - 00:00

Osnovni razlog za to je, kako kažu aktivistkinje kojima se žrtve obraćaju za savjete i pomoć i advokati koje smo kontaktirali, što se zanemarljivo mali broj slučajeva silovanja u braku prijavljuje policiji. Direktorica Sigurne ženske kuće Ljiljana Raičević, koja se godinama bavi ovim problemom, navodi da žrtva silovanja u braku o tome priča samo najboljoj drugarici, “ili čak ni njoj”.

Ona precizira da, kad ih u Sigurnoj ženskoj kući pitaju zašto silovanje nisu prijavile, 80 odsto zaprepašćeno odgovara da nijesu znale da je silovanje u braku kažnjivo i da može da se prijavi.

“S druge strane, kad  nas popunjavaju upitnik i kad ih pitamo koji vid nasilja su imale, najčešće se nabrajaju razni vidovi nasilja, a silovanje u braku se preskače. Kad joj direktno postaviš pitanje da li je imala silovanje u braku odgovara da jeste, misleći da je to bila njena dužnost”, pojašnjava Raičević za Portal Analitika.

Kaže da Sigurna ženska kuća uskoro namjerava da otvori sklonište, “pa makar i kao pilot projekat”, za te žene. 

“Moramo ih odvojiti od žrtava nekog drugog vida nasilja. S njima treba raditi, potrebne su im konsultacije, radionice… Jedno vrijeme im ne treba dozvoliti da čitaju novine, ni portale”, kaže Raičević.

Kad su silovanja u pitanju, Raičević tvrdi da se sudstvo ne odnosi prema ovom problemu sa dužnom pažnjom „jer je tu uništen život do njegovog kraja, naročito ako se radi o incestu“.

„Ima slučajeva da porodica vrši pritisak na žrtvu. Poučeni iskustvom s nekažnjavanjem nasilnika silovanje ne prijavljuju “, podvukla je Raičević.

ljiljana-raicevicKao ilustrativan primjer silovanja u braku Raičević je navela slučaj bračnog para koji se pred zoru vratio kući sa proslave rođendana.

„On je popio i ona je pokušala da legne u krevet, ali on je počeo sa svađom dok su se skidali. Kad su konačno legli on je tražio od nje da ga zadovoljava. Vidjela je da je pijan i rekla mu je „sad nijesi u stanju“. On je potom suprugu tukao četiri i po sata. Za to vrijeme dvaput je pokušao da ima odnos i, iako je to bilo traljavo, on je navaljivao. Tuča, silovanje i vađenje pištolja završeno je tako što je žena bježala iz kuće u donjem vešu, a onda je on sustigne na ulazu i naredi joj da se vrati u kuću. To se dvaput desilo“, kaže Raičević.

Ovaj slučaj je, kako je naglasila, imao neslavan sudski epilog.

„Na suđenju je, iako je imala brojne povrede i bez obzira što je počinilac krivično gonjen, on osuđen prekršajnom kaznom, da plati 700 eura. Sumnjamo da se ovdje radi o korupciji“, izjavila je Raičević.   

Silovanje u braku posljedica naučenog ponašanja ili tretiranje žene kao objekta - Psihološkinja Jasmina Đukić za Portal Analitika objašnjava da žrtve silovanja u braku mogu biti i žene i muškarci i djeca.

„Kod nas je situacija takva da su to češće žene, medjutim bez obzira na tip žrtve važno je znati da su granice jako važne i potrebne da se postave i da je u većini slučajeva silovanje zapravo model ponašanja gdje silovatelj probijajući tudje granice dobija moć i to na način što silovanjem “štiti” ili osigurava (obezbjedjuje) vlastitu snagu“, objasnila je ona.

Kako dodaje, ovakav način demonstriranja (lažne) snage može biti posljedica naučenog modela u porodici,tj posmatranja nasilnog ponašanja roditelja a može biti i posljedica percepcije žene kao objekta koji muškarcu mora biti potčinjen, a gdje potreba za potčinjavanjem dobija veće razmjene sklapanjem braka, tj. idejom o dobijanju vlasništva nad partnerom samim brakom.

„Ovakva percepcija žene može biti posljedica samog ponašanja majke u djetinjstvu gdje je majka (ženska uloga u porodici) svedena na služenje iz pozicije sluge - ocu i djeci. Posebno u situacijama gdje je odgovor na silovateljsko ponašanje pasivan. Naravno, nije moguće izdvojiti samo jedan faktor ili reći da u pomenutim uslovima u odrasloj dobi nužno dobijamo silovatelja, ali svakako njihovo javljanje predstavlja veću mogućnost za ovakvim oblikom ponašanja“, kazala je ona.

Đukićeva dodaje da mnoge studije pokazuju da su silovatelji i sami bili žrtve i da u odrasloj dobi na nesvjesnom nivou imaju potrebu ili da se osvete ili da silom, dominiranjem i probijajući tudje granice potvrde vlastitu snagu.

jasmina3Nije teško dokazati ako se zna počinilac: Advokati sa kojima smo razgovarali tvrde da silovanje, uključujući i ono u braku, ne spada u teško dokaziva krivična djela.

„Procedura je ista za silovanje u braku i van bračne zajednice - bitno je slučaj prijaviti policiji i navesti lice koje je počinilac. Obavezan je i pregled u Urgentnom centru. Policija će pozvati počinioca na informativni razgovor, a u međuvremenu će se uraditi analize, između ostalog i DNK analiza... Kad su počinilac ili počinioci silovanja NN lica to je već druga stvar“, pojašnjava jedan advokat.  

Advokatica koju smo kontaktirali kaže da u praksi nije imala slučajeve silovanja u braku.

„ To je kod nas tabu, jer se misli da muž ne može biti silovatelj. Mislim da je češća posljedica razvod braka. Imala sam slučaj zdravstvene radnice koja mi je rekla da je njen muž u više navrata tokom braka seksualno zlostavljao i silovao. Ona je odlučila da se razvede, ali slučajeve silovanja nikad nije prijavila policiji“, rekla nam je ona.  

Sigurna ženska kuća je još 2016. godine tražila da se u Krivični zakonik sankcioniše silovanje u braku kao teži oblik krivičnog djela.

"Ovako država posredno podržava silovanje u porodičnom kontekstu. Mišljenja smo da upravo silovanje u porodičnom okruženju zahtijeva strožije kazne, jer bi se samo na taj način poslala poruka da seksualno nasilje u porodici nije legitimno, niti drustveno prihvatljivo", ističu u toj nevladinoj organizaciji.

U Krivičnom zakoniku Crne Gore se, međutim, silovanje u braku ne tretira kao zasebno krivično djelo. Za silovanje su zaprijećene kazne koje se kreću u rasponu od godinu do petnaest godina, u zavisnosti od načina na koji je krivično djelo izvršeno i posljedica koje su nastupile.

silovanjeZakon o zaštiti od nasilja u porodici nešto detaljnije tretira seksualno nasilje u braku, ali ne i silovanje.Tako se  pod ugrožavanjem fizičkog, psihičkog, seksualnog ili ekonomskog integriteta, mentalnog zdravlja i spokojstva drugog člana porodice smatra ako član porodice seksualno uznemirava drugog člana porodice. Tretira se kao prekršaj.

Ne izriču se teže kazne: Advokati kažu da se u praksi za silovanje ne izriču teže kazne. Naglašavaju da kvalifikacija ovog krivičnog djela zavisi od konkretnog slučaja- da li je okrivljeni ranije osuđivan, postoje li olakšavajuće ili otežavajuće okolnosti i slično.

Prema podacima Izvještaja o radu Ministarstva unutrašnjih poslova za 2017. godinu, registrovana su 23 krivična djela protiv polne slobode, od kojih je bilo 10 silovanja i jedan pokušaj silovanja. Sva krivična djela protiv polne slobode u 2017. godini su riješena, podnošenjem 20 krivičnih prijava nadležnim državnim tužilaštvima protiv 21 lica.     

U 2016. godini registrovana su dva slučaja silovanja i tri pokušaja silovanja.

Da li ima među njima silovanja u braku, ne zna se, jer se o tome ne vodi posebna evidencija.