Da ne ugrozimo kulturu zbog trke za profitom

 Na današnji dan, prije 40 godina, Crnu Goru pogodio je jedan od najrazornijih zemljotresa. Povodom sjećanja na katastrofalni zemljotres, nakon čega je Stari grad Kotor uvršten na Listu svjetske kulturne baštine pod zaštitom Uneska, naš sagovornik je Antun Sbutega, potomak pet stotina godina stare porodice bokeljskih pomorskih kapetana. 

Objavljeno: 15. 04. 2019 - 07:05

Kotoranin širokog obrazovanja, sposobnosti i interesovanja, koji je cijelu jednu deceniju proveo u diplomatiji kao ambasador Crne Gore u Vatikanu i Italiji, doktor ekonomije, admiral Bokeljske mornarice, univerzitetski profesor, član Reda malteških vitezova, od nedavno je i predsjednik Savjeta Fondacije Don Branko Sbutega. 

POBJEDA: Kotor je u dugoj istoriji promijenio mnoge vlasti i uprave, koje su, zajedno sa pomorstvom i trgovinom uticale da ovaj grad postane mjesto susreta različitih kultura, istoka i zapada, katoličanstva i pravoslavlja. Kako je, po Vama, zemljotres uticao na noviju istoriju Kotora? 

SBUTEGA: Vrijeme je misterija - sadašnjost izmiče, budućnost je neizvjesna, imamo samo prošlost, istoriju. Sve što imamo je stvoreno u prošlosti i na tome gradimo budućnost. Istorija je sukcesija promjena u kojima pokušavamo da nađemo smisao i red. Istorija Kotora, duga dva milenijuma, bogata je i često je dramatična. Grad i okolina su preživjeli više jakih zemljotresa. Zemljotres 1979, jedan od najjačih, imao je teške posljedice, ne samo kada se radi o materijalnim i ljudskim žrtvama. Zahvaljujući solidarnosti Jugoslavije, a zatim Crne Gore, zemlja i kulturno-umjetnički spomenici su obnovljeni. Imajući sve to u vidu, proteklih četrdeset godina ostavile su duboki trag, ali su tradicija, duhovni i kulturni potencijali dovoljno jaki da omoguće da Kotor izdrži izazove vremena i traumu zemljotresa. I ovoga puta je Kotor pokazao vitalnost i uvjeren sam da će, kao i u prošlosti, prebroditi teškoće. 

POBJEDA: Nakon strahovitog zemljotresa koji je zadesio Crnu Goru i iza sebe ostavio pustoš u cijeloj Boki, Kotor i dio zaliva uvršteni su na Listu svjetske prirodne i kulturne baštine Uneska. Koliko je to uvrštavanje značajno? 

SBUTEGA: Upis područja Kotora na listu Uneska neposredno poslije zemljotresa je bio od vitalnog značaja ne samo za njegovu obnovu i promociju u svijetu, već i za podizanje svijesti o značaju njegovih kulturnih i ambijentalnih vrijednosti kod nas, i za spriječavanje da se one više devastiraju. Najveći problem posljednjih godina je ugrožavanje ambijenta neadekvatnom gradnjom i tu je uloga Uneska bitna. 

POBJEDA: Podržavate projekte koji imaju važan promotivni, kulturološki i društveni uticaj na cijelu Boku. Od 1991. godine okruženi ste italijanskom kulturom, živite u Rimu, jednom od najvećih svjetskih centara kulture. Koliko je kultura i kulturna politika važna za predstavljanje države u svijetu, za formiranje slike o jednoj maloj zemlji kakva je Crna Gora? 

SBUTEGA: Iako već dugo živim u Rimu, gradu sa najvećim kulturnom nasljeđem na svijetu i dosta putujem, mogu objektivno da sudim o našem kulturnom nasljeđu. Ostajem uvjeren da je ono izuzetno. Kultura je u svim svojim dimenzijama od bitnog značaja za stvaranje slike država, a posebno kada se radi o malim i nedovoljno poznatim državama, poput Crne Gore. Njena prednost je da se na malom prostoru ukrštaju uticaji raznih civilizacija. Crna Gora nije uspjela to dovoljno da iskoristi. Nedovoljno valorizuje i promoviše kulturu, a često je i njeni građani malo poznaju. Razvoj turizma, koji se dobrim dijelom zasniva na kulturnim atraktivnostima, velikim dijelom je posljedica toga što su nas strane agencije i kompanije otkrile, a ne što smo mi to promovisali. Sad je najbitnije da ne ugrozimo kulturu zbog trke za profitom, već da imamo viziju dugoročnog razvoja, u kojoj je kultura bitna komponenta. 

POBJEDA: Vaš brat, don Branko Sbutega, sa pijanistom Ratimirom Martinovićem, osnovao je festival KotorArt 2002. godine. Vi ste danas dio njegove organizacije, baš kao što je i on bio. Ovog ljeta biće održani 18. KotorArt Don Brankovi dani muzike. U čemu prepoznajete značaj ovog festivala kod nas? 

SBUTEGA: KotorArt je rođen zahvaljujući viziji i entuzijazmu dvije osobe, i to u vremenu koje je bilo vrlo teško. To svjedoči da je uvijek moguće, uprkos problemima, realizovati dobre ideje. Naravno, potrebna su i sredstva, dobra organizacija i pomoć institucija. Godinama je KotorArt imao puno teškoća, najviše ekonomskih, ali je zahvaljujući upornosti i sposobnosti Branka i Ratimira, a poslije Brankove smrti prije svega Ratimira i njegovih saradnika, nastavio da živi, da se razvija i postane, po kvantitetu i kvalitetu programa i izvođača i broju posjetilaca, jedan od najznačajnijih festivala u cijeloj regiji. Kao i ukupna kultura Kotora i Boke, festival je otvoren i dinamičan. Na njemu učestvuju vrhunski muzičari sa svih kontinenata. Istovremeno je i klasičan i savremen, okrenut prošlosti i budućnosti. Svake godine festival naručuje nova djela od umjetnika iz Crne Gore i inostranstva, inspirisana važnim povodima i datumima naše prošlosti (Kolo Bokeljske mornarice, zaštitna životne sredine, godišnjice Njegoša, Blažene Ozane, don Branka itd.), a kotorski režiser Dušan Vuleković tim povodima pravi prigodne filmove. Ove godine se radi o djelima na temu zemljotresa i Uneska. 

POBJEDA: Za održavanje festivala KotorArt neophodna je podrška kako lokalne zajednice, tako i državne uprave. Kako vidite svoju ulogu, kao predsjednika u Savjetu Fondacije Don Branko Sbutega?

 SBUTEGA: Nije dovoljan vrhunski kvalitet, nužno je da festival sraste sa gradom. On je važan dio kulturne i turističke ponude, dakle i promocije Kotora, Boke, Crne Gore, ali to ne bi bilo dovoljno, kada ga Kotorani ne bi prihvatili kao dio svoje kulture i tradicije. Bitno je da se upravo to dogodilo. Festival KotorArt u svim segmentima (Don Brankovi dani muzike, Festival klapa Perast, Kotorski festival pozorišta za djecu i Pjaca od filozofa) je dio Kotora, kao što su Dubrovačke ljetne igre, iako sa dužom tradicijom, neraskidivi dio Dubrovnika. Ja se ne angažujem u njemu samo zbog pijeteta prema bratu, već zato što duboko vjerujem u njegovu vrijednost. Iako je ranije bilo problema, opština Kotor i Ministarstvo kulture su nastavili da daju punu podršku i finansiraju festival, a naredni korak bi trebalo da bude potpisivanje dugoročnog sporazuma sa Ministarstvom. Takođe je važno da festival podržavaju značajni i zainteresovani sponzori. 

POBJEDA: Uz bogatu i uspješnu pedagošku, naučnu i diplomatsku karijeru, cijelog života pišete poeziju, prozu, slikate. Što trenutno okupira Vašu pažnju, što izučavate? 

SBUTEGA: Veliki dio moga vremena i energije posvećujem Bokeljskoj mornarici, a posebno tome da njena kandidatura za upis na Listu svjetske nematerijalne kulturne bašitne Uneska krajem godine bude okončana sa uspjehom. Pripremamo reprezentativnu izložbu Bokeljske mornarice na Cetinju u maju, kao i gostovanja Mornarice u inostranstvu. Pored toga, radim na knjigama na italijanskom jeziku - jedna je istoriografskog karaktera, a druga je roman.