Vrhunski proizvodi koji su vratili povjerenje kupaca u domaću hranu

Kada je Privredna komora krajem 2008. godine započela realizaciju projekta vizuelnog brendiranja domaćih vrhunskih poljoprivrednih proizvoda „Dobro iz Crne Gore“, to tada nije bila vijest od prvorazrednog značaja za crnogorske medije.

Objavljeno: 22. 04. 2019 - 00:30

Novinski stupci i elektronski mediji su se, tada, bavili svjetskom ekonomskom krizom i najviše -gubitaškom crnogorskom metalskom industrijom.

 Iz jednostavnog razloga: tada se smatralo da su to resursi na kojima treba da počiva razvoj domaće ekonomije.

Deset godina  kasnije, u medijima, ali i u državnim institucijama,  slabo ko pominje  KAP i Željezaru, u međuvremenu privatizovane iz stečaja kompanija, ali niko više ne spori da je proizvodnja domaće hrane uz turizam- najveća razvojna šansa Crne Gore.

U prvom redu zbog povećanja  izvoza i što je najvažnije zbog smanjenja spoljnotrgovinskog deficita.

Ogromni deficit realtivno smanjen: Projekat "Dobro iz Crne Gore"  je upravo baziran je na analizama Privredne komore, od prije deceniju, koja je ukazivala na trend rasta spoljnotrgovinskog deficita Crne Gore i nepotrebnog uvoza hrane iz zemalja regiona.

deficitI zaista, na kraju 2008. godine spoljnotrgovinski deficit je porastao na ogromnih 2,11 milijardi eura.

Uz bitnu napomenu: u Crnoj Gori se tada nije realizovao niti jedan veliki infrastrukturni projekat, čija realizacija po prirodi stvari, stvara deficit u spoljnoj razmjeni.

Na kraju 2018. godine spoljno trgovinski deficit (razlika između uvoza i izvoza) je, prema podacima MONSTAT-a, ostao na istim nivou kao prije deset godina  - 2,15 milijardi.

Ako se ima u vidu da su tokom prošle godine realizovani veliki projekti poput autoputa i gradnja velikih turističkih kompleksa na primorju, što iziskuje veliki uvoz, onda je jasno da je spoljnotrgovinski deficit realno smanjen za par stotina miliona eura.

I što je još važnije: kod crnogorskih građana i potrošača sve više se stvara svijest o ekonomskom patriotizmu, koji podrazumijeva kupovinu domaćih kvalitetnijih prehrambenih proizvoda.

U prilog tome, posebno je vrijedan je podatak da je, prema istraživanja IPSOS-a za potrebe Privredne komore,  13,55% anketiranih u prošloj godini više kupovalo domaće proizvode.

Ključni razlog za takvu, pozitivnu promjenu ponašanja, oni nalaze u provjerenom i pouzdanom kvalitetu koji ti proizvodi imaju, povoljnoj cijeni i ukusu koji im više prija.

plantaze

Ko su eksluzivni nosioci žiga: Trenutno, pravo korišćenja žiga "Dobro iz Crne Gore" ima 19 kompanija, za 92 vrhunska proizvoda.

To su "13 jul -Plantaže", mesna industrija "Goranović", mljekara "Srna", bjelopoljski "Mesopromet - Franca", kotorski "Niksen - Trade", cetinjski "Interproduct", pivara "Trebjesa", barska "Bonesa", mljekara "Lazine", cetinjski "Monstate".

Prvo korišćenja žiga još imaju i kompanije: cetinjska "Mianja", nikšićki "Agromont", podgorički "Amplitudo", barski "MDS company", durmitorska voda "Diva", "Nikšički mlin", kotorske "Školjke Boke", sirara "Katunjanka" i danilovgradski "Crnagoracoop".

 "Plantaže" imaju najviše prijavljenih vrhunskih proizvoda sa žigom "Dobro iz Crne Gore" svih 29 i to:

Crvena vina: Vranac kvalitetno vino, Vranac vrhunsko vino, Vranac Pro corde vrhunsko vino, Vranac Bariq vrhunsko vino, Vranac Reserve vrhunsko vino, Vranac Premijer vrhunsko vino, Crnogorska OKA vrhunsko vino, Cabernet vrhunsko vino, Merlot vrhunsko vino, Sasso Negro vrhunsko vino, Perla Nera vrhunsko vino, Vladika vrhunsko suvo crveno vin i  Medun poluslatko crveno vino.

 Bijela  vina: Krstač kvalitetno vino,Podgoričko bijelo kvalitetno vino, Krstač vrhunsko vino. Chardonnay vrhunsko vino, Sauvignon vrhunsko vino, Shardonay Bariq vrhunsko vino. Luča, vrhunsko bijelo vino, Pro Anima Chardonnay-Sauvignon, vrhunsko bijelo vino, Pro Anima Pinot Blanc, vrhunsko bijelo vino i Malvasija, bijelo vino.

Pjenušava vina: Crnogorski Val ekstra suvo vrhunsko vino i Crnogorski Val polusuvo vrhunsko vino. Lozove rakije: Crnogorska Lozova rakija,Crrnogorski Prvijenac, Crnogorska lozova rakija – Kruna i Rakija od breskve.

"Mesopromet- Franca" je brendirala žigom 13 proizvoda: 

Goveđi gulaš – sterilisana konzerva 200g,  Goveđi sudžuk – suva fermantisana kobasica (goveđi sudžuk, goveđi sudžuk VP),  Suva goveđa pršuta – (goveđa pršuta, goveđa pršuta VP i goveđa pršuta slajs – pakovana u zaštićenoj atmosferi), Pileća pašteta – sterilisana konzerva od 30g, 50g, 75g, 95g i 150g, Pileća prsa u omotu –pasterizovana konzerva od mesa u komadima u pakovanju od 400g i od 800g, Kokošija pašteta – sterilisana konzerva,  Juneći narezak – tsterilisana konzerva od usitnjenog mesa od 95g i 150g, Juneća čajna kobasica – suva fermentisana kobasica – rinfuz i vakuum pakovanje, Juneći kulen – suva fermentisana kobasica – rinfuz, vakuum pakovanje i slajs, Pizza pileća pašteta – sterilisana konzerva 95g, Pikant pileća pašteta – sterilisana konzerva 95 g, Pileća junior pašteta – sterilisana konzerva 95g i Ovčija stelja – suhomesnati proizvod – rinfuz.

"Crnagoracoop" je brendirao sedam proizvoda: Bebi keksovi, Čokolada, Krem blok, Kremić, Kafa CG, Mješavina keksa i Čokoladni kolač. Na vrhu liste su i mljekara "Lazine" sa pet proizvoda, te sirara "Katunjanka", barska "Bonesa" koj proizvodi kečape  i MDS company  (maslinovo ulje) sa po  četiri proizvoda.

Interesantno je da je kompanije "Amplitudo" brendirala žigom "Dobro iz Crne Gore" - Softverski alat – eTenderi. Pravo je isteklo za pet proizvođača sa 18 proizvoda.

dobroizcrnegore2Zašto nema više brendiranih proizvoda: Žig "Dobro iz Crne Gore" mogu dobiti samo vrhunski proizvodi, pa je to glavni razlog zbog čega je svega 19 kompanija i 92 proizvoda dobilo oznaku brenda.

 Iz Privredne komore, koja kofinansira troškove brendiranja, podsjećaju da nacionalno brendiranje treba vršiti kroz intenzivnije povezivanje domaće proizvodnje sa turizmom, a svi učesnici trebaju biti spremni za saradnju i ponudu koja će na najbolji način zadovoljiti sve zahtjevnije goste.

Upravo ta saradnja, naročito među manjim proizvođačima, kako tvrde dobro upućeni, nije na potrebnom nivou. Upravo zbog sebičnosti malih proizvođača i nedostatka udruživanja nemamo zapaženije nastupe na domaćem tržištu.

Zbog svega navedenog, iz Privredne komore potenciraju da će povećanje broja kompanija čiji proizvodi i usluge su označeni žigom, nužno otvariti proces unutrašnjeg rangiranja, odnosno svojevrsne međusobne konkurencije u okviru novih poslovnih inicijativa i projekata.

Usljed svega toga, treba ozbiljno razmotriti potrebu formalizovanja  saradnje nosilaca prava korišćenja žiga, eventualnim formiranjem odgovarajućeg radnog tijela u Privrednoj komori, u okviru kojeg bi bili u mogućnosti da pokreću inicijative za međusobnu saradnju, analiziraju stanje i planiraju buduće poteze...

(Nastavci:  Kako se brendiraju proizvodi, šta kažu stručnjaci iz Privredne komore, a šta predstavnici brendiranih preduzeća)

 

Ko će biti na tronu?