Rastu tenzije na Bliskom istoku

Tenzije u regionu Bliskog istoka ponovo rastu, ovoga puta zbog Irana.

Objavljeno: 15. 05. 2019 - 20:22

SAD su objavile da povlače osoblje iz svoje ambasade u Iraku zbog "eskalacije tenzija sa Iranom", dok su Njemačka i Holandija odlučile da obustave vojnu obuku u Iraku, a Kuvajt da podigne pripravnost vojske na najviši nivo.

Do porasta napetosti došlo je nakon što je američka ambasada u Iraku saopštila da je od Stejt departmenta dobila naređenje da svo osoblje, koje nije neophodno, odmah napusti tu zemlju zbog pojačanih tenzija sa Iranom.

Upozorenje je uslijedilo nakon što je Vašington prošle nedjelje saopštio da je otkrio nove prijetnje iz Irana, čije snage u regionu, kako su naveli, targetiraju Amerikance i američke interese, prenosi AP.

Potom je portparol njemačkog Ministarstva odbrane saopštio da ta zemlja obustavlja vojnu obuku u Iraku zbog povećanih tenzija u regionu, tvrdeći da Berlin ima određene naznake da postoji rizik od napada koji bi imao podršku Irana.

Njemačkoj se pridružila Holandija, koja je suspendovala misiju u Iraku, čiji je cilj bio pružanje bezbjednosne pomoći lokalnim vlastima. Naime, osoblje holandske vojske je u saradnji sa drugim stranim trupama pomagalo u obuci iračkih snaga u Erbilu na sjeveru Iraka, prenio je Rojters.

Oglasio se i emir Kuvajta Sabag al-Ahmed al-Džabir al-Sabah, koji je poručio da kuvajtska vojska mora da bude spremna zbog konflikata na Bliskom istoku, koji su doveli do stanja nesigurnosti i smanjene bezbjednosti.

On je rekao da ima potpuno povjerenje u vojsku da će "biti spremna da odbrani naciju od svih opasnosti" i poručio da vlada Kuvajta neće štediti na razvoju oružja i na obucu oružanih snaga.

Međutim, nijedna od navedenih zemalja nije precizirala kakve to prijetnje dolaze iz Teherana.

Njihovi potezi uslijedili su, inače, nakon posjete američkog državnog sekretara Majka Pompea Briselu tokom koje je, prema riječima predstavnika Stejt departmenta Brajana Huka, izvijestio o iranskim prijetnjama zvaničnike NATO.

Šefica evropske diplomatije Federika Mogerini posle tog sastanka pozvala je na "maksimalnu uzdržanost", dok je uoči održavanja sastanka poručila da će predstavnici država članica EU, koje podržavaju nuklearni sporazum sa Iranom, iz kojeg su se SAD povukle, nastaviti s podrškom.

Evropske zemlje, naime, nedavno su saopštile da žele da očuvaju nuklearni sporazum s Iranom, ali su odbacile "ultimatume" Teherana, nakon što je Iran smanjio ograničenja vezana za nuklearni program i zaprijetio potezima koji bi se mogli smatrati kršenjem međunarodnog pakta iz 2015. godine.

Prošlonedjeljna objava Irana o smanjenju ograničenja u pogledu skladištenja nuklearnih materijala bila je odgovor na američke sankcije koje su nametnute nakon što je predsjednik Donald Tramp povukao tu zemlju iz sporazuma sa Teheranom pre godinu dana.

Pompeo je juče boravio u Sočiju, gdje se sreo sa šefom ruske diplomatije Sergejom Lavrovom i predsjednikom Vladimirom Putinom, kojima je prenio da SAD žele da izbjegnu rat sa Iranom.

Lavrov je na zajedničkoj konferenciji za novinare izrazio nadu da su glasine da su SAD poslale 120.000 vojnika na Bliski istok neosnovane, s obzirom na to da, kako je naveo, u regionu već ima dosta konflikata.

Naime, Njujork tajms je nedavno objavio da je na sastanku glavnih savjetnika za bezbjednost predsjednika SAD Donalda Trampa prošlog četvrtka vršilac dužnosti ministra odbrane Patrik Šenahan predstavio "osvježeni" vojni plan koji predviđa slanje do 120.000 američkih vojnika na Bliski istok u slučaju da Iran napadne snage SAD ili ubrza rad na stvaranju nuklearnog oružja.

Tramp je upozorio Teheran da će mnogo patiti ako samo pokuša da uradi išta što liči na napad.

Obraćajući se juče novinarima u ovalnom kabinetu Bijele kuće, Tramp je, upitan o incidentu u kome su učestvovali saudijski tankeri kod obala UAE i sumnji da je u pitanju sabotaža, rekao da će biti velikih problema za Iran ako se išta nepredviđeno desi.

Saudijska Arabija nedavno je saopštila da su naoružane bespilotne letjelice pogodile dvije crpne naftne stanice za Istočno-zapadni naftovod, što je nazvano "kukavičkim terorističkim činom", a uslijedilo je samo dva dana nakon što su saudijski naftni tankeri pretrpili "sabotažne napade" u vodama Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Jedan zvaničnik SAD, blizak američkoj obaveštajnoj službi, izjavio je da je Iran glavni osumnjičeni za ovu sabotažu, dok Iran odbacuje takve tvrdnje.

Oglasio se i iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei, koji je, u istom govoru u kojem je rekao da "niko ne traži rat", zaprijetio da Islamskoj republici ne bi bilo teško da obogati uranijum na nivou oružja usred rastućih tenzija sa Amerikom, o čemu su izvijestili danas iranski državni mediji.

Šef iranske diplomatije Mohamad Džavad Zarif rekao je da "ekstremni pojedinci" u američkoj vladi sprovode opasnu politiku, usred "rata rečima" koji Teheran duže vrijeme vodi s Vašingtonom zbog američkih sankcija.

U međuvremenu, irački ambasador u Rusiji Hajdar Mansur Hadi poručio je da Bagdad neće dozvoliti Vašingtonu da iskoristi iračku teritoriju za vojnu akciju protiv Irana.