LUKOVAC: Moralo se uraditi mnogo više na suzbijanju podjela

Nekadašnji koordinator Pokreta za nezavisnost, Branko Lukovac, ocijenio je u intervjuu Portalu Analitika, povodom 13 godina od crnogorske nezavisnosti, da se moglo i moralo ostvariti mnogo više na prevazilaženju ili smanjivanju velikih podjela i zaoštrenosti u crnogorskom društvu.

Objavljeno: 21. 05. 2019 - 00:00
Foto: Mina; mc.rs; Cdm, RTCG

„Odgovornost je svih što se na tome nijesu angažovali, ali je najveća odgovornost  na vodećim političkim snagama koje čine vlast“, rekao je on.

Lukovac kaže i da nije saglasan s ocjenama da je veći dio opozicije više okrenut Srbiji nego Crnoj Gori.

„Hoću da vjerujem da je prisutna evolucija kod dijela takve opozicije i da se ona sve više okreće dobrobiti Crne Gore“, istakao  je on.

ANALITIKA: Obilježavamo 13 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore. Gdje je, po Vašem mišljenju, ona danas? Jesmo li mogli više za ovih 13 godina, posebno u smislu demokratizacije i vladavine prava?

LUKOVAC: Najvažnije je da je jedan od istorijski najvećih ciljeva ostvaren mirnim, demokratskim putem, što je od ogromnog značaja, imajući u vidu stepen unutrašnjih polarizacija i zaoštrenosti, kao i tragična iskustva našeg regiona u prethodnoj deceniji. Sve je više građana, onih koji su bili za opstanak zajedničke države, prihvatilo i prigrlilo nezavisnu, suverenu Crnu Goru, koja postaje dio evropskih i evroatlantskih integracija. Crna Gora je očuvala unutrašnju stabilnost, prihvaćena je kao važan faktor mira, stabilnosti i bezbjednosti Zapadnog Balkana.

Moglo se i moralo, u ovih 13 godina, ostvariti mnogo više, u prvom redu na prevazilaženju ili barem smanjivanju velikih podjela i zaoštrenosti u društvu, kako bi Crnu Goru učinili – kako smo to prije referenduma stalno isticali – ugodnim domom za sve, nezavisno od etničkih, vjerskih, religioznih ili političkih razlika i opredjeljenja. Odgovornost je svih što se na tome nijesu angažovali, ali je najveća odgovornost na vodećim političkim snagama koje čine vlast. Predsjednik Đukanović je, tokom kampanje za predsjedničke izbore, tome posvetio gotovo najveći značaj, najavljujući inicijative i angažovanje u tom pravcu – koje još iščekujemo.

2005brankolukovac2

Nadalje, sporo se mijenja nepovoljna privredna struktura, kako bi se stvarao i jačao proizvodni, posebno industrijski sektor. Regionalni dispariteti su veoma veliki, nedovoljna pažnja poklanja se razvoju sjevernih, nerazvijenih područja, teče intenzivan proces migracija i depopulacije tih krajeva.

Krupni propusti učinjeni su u sferi očuvanja životne sredine, prostora, održivog razvoja i približavanja Crne Gore idealu ekološke države. Stepen zaduženosti je zabrinjavajuće visok. Uz to, nije dovoljno ostvareno ni na planu demokratizacije, vladavine prava i jačanja građanskog karaktera društva i države.

ANALITKA: Često se govori da je najveći uspjeh Crna Gora ostvarila na spoljnopolitičkom planu. U posljednje vrijeme od najvećih crnogorskih zvaničnika čujemo da EU mora prihvatiti Balkan ili će ga predati u ruke Rusije i Kini. Jeste li saglasni s tim ocjenama?

LUKOVAC: Međunarodna zajednica je objeručke prihvatila Crnu Goru, nakon mirnog i demokratskog rješenja pitanja, koje je – posebno s obzirom na iskustva na Balkanu – moglo da postane opasno krizno žarište. Tim više što nije bilo očekivanog napretka na drugim tačkama u regionu.

Naravno, od značaja je što je državno rukovodstvo prioritetni značaj posvetilo sređivanju odnosa u susjedstvu, kao i ubrzanju procesa integracija, i to je dalo dobre rezultate. EU se, u ovom periodu, suočava s krupnim izazovima – na planu globalnih odnosa, terorizma, migracija, Bregzita, jačanja nacionalitičkih snaga u nizu članica, što sve u drugi plan potiskuje proces proširenja. Na mjestu su upozorenja da na našem prostoru djeluju i druge globalne i regionalne sile koje mogu imati drugačije interese i ugroziti napredak zemalja prema integracijama. To  se sve više shvata i u EU, ali je neizvjesno koliko će biti snage i saglasnosti najvažnijih činilaca, da se EU više angažuje na podršci našim državama, kako bi se ubrzao proces integracija. 

2005brankolukovac1

ANALITIKA: Zašto se nije više radilo na suzbijanju podjela?

LUKOVAC: Već sam ukazao na propuste u prevladavanju krupnih podjela i zaoštrenosti, kao o jednom od najvećih izazova i opasnosti koje prijete razvoju našeg društva i odnosa u njemu. Političke snage koje čine vlast u Crnoj Gori moraju biti istrajnije u traženju rješenja, dijalogu i prihvatanju inicijativa koja će okupiti najšire snage u društvu i koje vode napretku Crne Gore.

ANALITIKA: Zbog čega se nije više radilo na jačanju crnogorskog identiteta?

LUKOVAC: Odista je nejasno koji su razlozi za to: da li bojazan da bi time mogle da se prodube postojeće podjele i dalje zaoštre odnosi ili ocjena da  postupnost, makar zahtijevala više vremena, pruža mogućnost da društva, organizacije koje su posvećene afirmaciji i jačanju crnogorskog identiteta, svojim djelovanjem zadobiju  širu podršku u društvu. Mora se, istovremeno, mnogo snažnije i odlučnije razvijati građanski karakter naše države, uz punu podršku njegovanju i afirmaciji kultura našeg pluralističkog društva.

3107lukovac

ANALITIKA: Kako gledate na to da je najveći dio crnogorske opozicije i danas – nakon 13 godina od obnove nezavisnosti – više okrenut Srbiji nego Crnoj Gori? Da li su oni, po Vašem mišljenju, suštinski prihvatili Crnu Goru kao svoju državu? Je li opravdana bojazan da bi zaista mogli da traže preispitivanje državno-pravnog statusa?

LUKOVAC: Jedan dio opozicije jeste vise okrenut Srbiji nego Crnoj Gori, ali se ne bih složio da je to najveći dio. Hoću da vjerujem da je prisutna evolucija kod dijela takve opozicije i da se ona sve više okreće dobrobiti Crne Gore. Ne bi imao realnog uporišta – niti značajnije podrške kod građana Crne Gore – eventualni zahtjev za preispitivanje njenog državno-pravnog statusa.