Zakonom se ne konfiskuju niti nacionalizuju vjerski objekti

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava tokom izrade predloženog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, od 2015, konsultovalo se sa predstavnicima svih vjerskih zajednica, te su naveli da je za njih bila neprihvatljiva sugestija da se izbriše odredba kojomje propisano da vjerske zajednice moraju da dokažu pravo svojine na imovini za koju se utvrdi daje izgrađena prije 1918. godine.

Objavljeno: 22. 05. 2019 - 01:26

Ovaj resor je to istakao u izvještaju o toku ranije javne rasprave koji je, uz predloženi zakon, Vlada takođe usvojila prošle sedmice na sjednici, piše Pobjeda.

“Apsolutno nijesmo saglasni da je riječ o bilo kakvom obliku konfiskacije i nacionalizacije vjerskih objekata, već samo uvođenje pravnog reda u imovinske podatke vjerskih zajednica i utvrđivanje što predstavlja, a što ne predstavlja državnu svojinu. Ovim odredbama se “ne oduzima imovina” niti jednoj vjerskoj zajednici, već, naprotiv, štiti se pravo svojine svim vjerskim zajednicama koje dokažu da imaju pravo svojine na vjerskim objektima i zemljištu”, istaknuto je u izvještaju ministarstva.

U ponuđenom zakonu navedeno je da vjerski objekti i zemljište koje koriste vjerske zajednice na teritoriji Crne Gore koji su izgrađeni, odnosno pribavljeni iz javnih prihoda države ili su bili u državnoj svojini do 1. decembra 1918, i za koje ne postoje dokazi o pravu svojine vjerskih zajednica, kao kulturna baština Crne Gore, državna su svojina. Vjerski objekti, kako je istaknuto, koji su izgrađeni na zajedničkim ulaganjima građana do tog datuma, a za koje ne postoje dokazi o pravu svojine, kao kulturna baština Crne Gore, državna su svojina.

Ovim aktom propisano je i da se u određenim situacijama može zabraniti djelovanje vjerske zajednice. Precizirano je da se vjerskoj zajednici može odbiti upis u registar ili evidenciju ili se zabraniti djelovanje, ako podstiče rasnu, nacionalnu, vjersku ili drugu diskriminaciju i nasilje, netrpeljivost, razdor ili progon ili na drugi način ugrožava ili vrijeđa ljudsko dostojanstvo.

Odredbe ovog člana primjenjuju se i na neregistrovane ili neevidentirane vjerske zajednice navedeno je u predloženom aktu.

Kako je pojašnjeno, postupak za zabranu djelovanja vjerske zajednice pokreće državno tužilaštvo nadležnom sudu, ako se legitimni cilj u interesu javne bezbjednosti, zaštite javnog poretka, zdravlj ili morala, ili zaštite prava i sloboda drugih, nije mogao postići na djelotvoran način izricanjem novčane kazne, uskraćivanjem poreskih olakšica ili drugom primjerenom mjerom ograničenja u odgovarajućem postupku. Prije donošenja odluke o zabrani djelovanja vjerske zajednice sud, kako je istaknuto, može vjerskoj zajednici ostaviti primjeren rok da uskladi svoje djelovanje sa javnim poretkom i moralom.

Ukoliko u određenom vremenskom periodu, koji je odredio sud, vjerska zajednica ispuni zahtjev suda za usklađivanjem svojeg djelovanja sa javnim poretkom i moralom, nadležni sud može obustaviti postupak za zabranu njenog djelovanja. O imovini vjerske zajednice brisane iz registra, odnosno evidencije, nakon izmirenja dugova, odlučuje se na način određen aktima vjerske zajednice. Ako aktima vjerske zajednice nije određen način postupanja, imovina vjerske zajednice postaje državna imovina napisano je u ponuđenom zakonu.

Aktom je propisano da će Ministarsto za ljudska i manjinska prava od organa državne uprave nadležnog za unutrašnje poslove, u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovogzakona, preuzeti evidenciju i druge podatke o vjerskim zajednicama koje su prijavljene kod tog organa. Ministarstvo će, kako se dodaje, u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, od organa nadležnog za poslove vanjskih poslova preuzeti podatke o vjerskim zajednicama koje imaju zaključen ugovor sa Crnom Gorom do dana stupanja na snagu ovog zakona.

Vjerska zajednica koja je prijavljena u skladu sa Zakonom o pravnom položaju vjerskih zajednica može da dostavi prijavu za upis u evidenciju u roku od šest mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu navedeno je u predloženom zakonu, gdje se dodaje da vjerska zajednica koja ne dostavi prijavu neće se smatrati evidentiranom.

Ovim zakonom se, kako je istaknuto, ne sprečava niti ograničava osnivanje ili djelovanje udruženjima građana i drugim oblicima organizacija civilnog društva sa svojstvom pravnog lica ili bez svojstva pravnog lica, koji su osnovani radi ostvarivanja slobode misli, savjesti, vjeroispovijesti ili uvjerenja, niti se sprečava djelovanje neregistrovanih ili neevidentiranih vjerskih zajednica.

“Neregistrovane i neevidentirane vjerske zajednice nemaju pravni položaj vjerskih zajednica koje su registrovane ili evidentirane u skladu sa ovim zakonom i ne mogu sticati i ostvarivati prava koja u skladu sa pravnim poretkom Crne Gore isključivo pripadaju registrovanim ili evidentiranim vjerskim zajednicama”, napisano je u aktu.

Navedeno je i da je organ uprave nadležan za poslove imovine dužan da, u roku od godinu od dana stupanja na snagu ovog zakona, utvrdi vjerske objekte i zemljište koji su državna svojina, obavi njihov popis i podnese zahtjev za upis prava državne svojine na tim nepokretnostima u katastar nepokretnosti.

Ovim predloženim zakonom, između ostalog, zabranjen je svaki vid posredne ili neposredne diskriminacije po osnovu vjere ili uvjerenja i podsticanje vjerske mržnje i netolerancije.

Danom stupanja na snagu ovog akta prestaće da važi Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica, a podzakonski propisi za sprovođenje ovog akta donijeće se u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Propisane kazne i do 20.000 eura

Predloženim aktom propisane su i određene sankcije. Navede! no je da će se novčanom kaznom od 2.000eura do 20.000eura kazniti za prekršaj pravno lice koje na bilo koji način primorava ili sprečava drugo lice da postane ili ostane član vjerske zajednice ili da učestvuje ili ne učestvuje u ispoljavanju vjeroispovijesti ili uvjerenja, koje onemogući drugo lice da zbog pripadnosti ili nepripadnosti vjerskoj zajednici koristi prava koja mu pripadaju i po zakonu, osnuje vjersku školu za osnovno obrazovanje.

“Za prekršaj kazniće se fizičko lice i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 200 do 2.000 eura. Za prekršaj kazniće se preduzetnik novčanom kaznom od 300 do 6.000 eur”, piše u predloženom zakonu.

Novčanom kaznom od 200 do 2.000 eura, kako je navedeno, kazniće se za prekršaj roditelj, odnosno staratelj koji vrši vjersku pouku suprotno odluci djeteta član 51 stav 2, gdje piše daje za učešće maloljetnika u vjerskoj pouci potrebna saglasnost roditelja, odnosno staratelja, kao i saglasnost maloljetnika ukoliko ima više od 12 godina. U istom iznosu je propisana kazna ako vjerski službenik obavlja vjersku pouku suprotno članu 51, odnosnoako prekrši propisano da se vjerska pouka može izvoditi u vjerskim objektima ili u drugim objektima primjerenim za tu svrhu, te da vjerska pouka sa učenicima se može izvoditi samo u vremenu kad učenici nemaju nastavu u školi.

Precizirano je da je javna rasprava trajala od 3. avgusta do 30. septembra 2015. godine, da su im pristizali razni prijedlozi vjerskih zajednica, ali da nijesu uvažili sve. Naveli su da je zatreženo da se promijeni odredba da vjerska zajednica obavještava na povjerljiv način Vladu o izboru vjerskih velikodostojnika, te da je taj prijedlog prihvaćen.

I ovim pravnim propisom jemčimo potpunu slobodu vjerskih zajednica prilikom izbora svog rukovodstva, što je u skladu i sa standardima Evropskog suda za ljudska prava kazali su oni.

Od ovog resora takođe je zatraženo da promijeni odredbu da vjersku zajednicu mogu osnivati isključivo državljani države Crne Gore, te je i taj prijedlog dobio zeleno svjetlo.

Iako je, kako su istakli, od pojedinih vjerskih zajednica bilo prigovora da o slobodi vjeroispovijesti ne bi trebalo da odlučuju djeca od svega 12 godina, ta odredba je zadržana jer je u skladu sa Konvencijom o pravima djeteta, gdje je propisana obaveza država da priznaju pravo djeteta na slobodu vjeroispovijesti.

Ministarstvo je predočilo i određene sugestije koje su pristigle od građana, te su istakli da je u jednoj ocijenjeno da je diskriminatorno da nastavu u vjerskoj školi mogu da izvode samo crnogorski državljani, što je ovaj resor prihvatio i izmijenio odredbu.

Za registraciju vjerske zajednice potrebna najmanje tri punoljetna vjernika

Vjerska zajednica može da se registruje ako ima najmanje tri punoljetna vjernika koji su crnogorski državljani i imaju prebivalište u Crnoj Gori, ili stranci koji imaju odobren stalni boravak u Crnoj Gori, u skladu sa zakonom.

Ona je dužna da plaća poreze, doprinose i druge dažbine, u skladu j sa zakonom. Vjerska zajednica može biti potpuno ili djelimično oslobođena poreskih i drugih obaveza, u skladu sa zakonom. Fizička i pravna lica koja daju priloge vjerskoj zajednici Vjernici mogu biti oslobođeni odgovarajućih poreskih obaveza, u skladu sa zakonom kojim se uvodi odgovarajući javni prihod.