Muškarci pragmatični, žene bi da mijenjaju svijet

Smjer Novinarstvo na Fakultetu političkih nauka pohađa 161 visokoškolac, od čega 136 studentkinja i 25 studenata što pokazuje da žene više privlači rad u medijima. Prema riječima prodekanice za razvoj i rukovoditeljke studijskog programa Medijske studije i novinarstvo Nataše Ružić, razlog za ovoliku disproporciju mogao bi biti što žene vjeruju u ideale i žele da promijene društvo na bolje, a muškarci su racionalniji i biraju profesije u kojima će imati mogućnost da više zarade.

Objavljeno: 09. 06. 2019 - 06:25

Ružić ističe da su studentkinje već desetak godina zastupljenije u medijima od muškaraca, ali i talentovanije za taj posao. Kako kaže, 2003. godine, od kada postoji FPN, situacija se nije bitno izmijenila. MN: Statistika - Na prvoj godini od njih 43, šest je studenata, a 37 studentkinja, dok ih je na drugoj godini ukupno 30 od čega svega sedam mladića i 23 djevojke.

Od 54 njih koji pohađaju treću godinu sedam je studenata, a 47 studentkinja, a na četvrtoj godini je ukupno 34 studenta i 29 čine djevojke a pet je mladića. Bez sumnje, novinarstvo postaje ženska profesija – kazala je Ružić za Pobjedu. Navela je da je istraživanje koje su studenti FPN-a u Beogradu uradili 2011. godine potvrdilo da žena u medijima ima više, ali da su na rukovodećim pozicijama i dalje muškarci.

- Prije dvije godine Poynter institut je u Americi došao do sličnih rezultata, a interesantno je da je njihovo istraživanje pokazalo da dvije trećine studentkinja završi studije, a samo jedna trećina njih počne da radi u medijskoj industriji, jer su svjesne da je ovaj poziv vrlo rizičan i težak - istakla je Ružić. To što su muškarci na rukovodećim pozicijama u medijima, prema njenim riječima, oslikava naše društvo.

- Istraživanje urađeno prije 12 godina pokazalo je da se žene kao izvori informacija rijetko pojavljuju, jer ne zauzimaju jake položaje i teško im je da se probiju na vodeće pozicije za razliku od muškaraca. Na odsjeku za komunikologiju na FPN Sarajevo prošle godine je urađeno istraživanje koje pokazuje da je ,,ženama teže da dođu do informacija jer ih sagovornici ne doživljavaju ozbiljno“.

Iako kažemo da je rodna ravnopravnost zastupljena, još su mnoge stvari ostale na papiru i nijesu primijenjene u praksi – ocjenjuje Ružić. Naša sagovornica kaže da već na prvom času traži od studenta da joj kažu zašto su upisali novinarstvo i odgovori su joj uvijek zanimljivi. -Raduje me što mi studentkinje uglavnom kažu da žele da se bave istraživačkim novinarstvom da bi promijenile nešto u društvu, da vole humanitarni rad kroz medije. S druge strane, sa studentima je drugačije, jedan mladić mi je kazao da se bavi sportom i da kroz novinarstvo želi da upozna dobre izvore i da bude dobar sportski novinar - ispričala je Ružić.

ISKUSTVO

Iz iskustva tvrdi da studentkinje odgovornije pristupaju rješavanju radnih obaveza, ali i da su talentovanije za pisanje. -Ideje imaju dobre uglavnom svi, ali se dešava da mladići odustanu ako naiđu na prepreku, dok su djevojke upornije, žele da izvedu priču do kraja, istrajnije su i fokusiraju se na cilj - smatra Ružić. Zadivile su je, kako priča, neke studentkinje dok su joj govorile da žele da pišu o problemima odnosa između ljudi, o religioznoj netrpeljivosti ili teme od javnog interesa.

- One uopšte nemaju samo ambiciju da rade u redakciji zabave. Naši studenti generalno jesu vrijedni, jako napreduju, iskazuju svoje mišljenje i spremni su na rad u redakciji i raduje me što u Crnoj Gori imaju priliku da stiču znanje od iskusnih novinara - priča Ružić. Kako kaže, puno studenata sa FPN-a radi u medijima i profesori su ponosni na njih.

-Trud koji smo zajedno uložili se isplatio, oni rade ono što vole - a to je najbitnije. Načini izvještavanja se mijenjaju, ali ih učimo da su profesionalni standardi ono čega se etični novinari moraju držati – ističe Ružić.

Da su žene senzibilnije, idealisti, pune energije i snova, smatra i rukovoditeljka Odjeljenja za razvoj ljudskih resursa u RTCG, bivša urednica Prvog programa TVCG Marina Vuković.

- Studentkinje vjeruju da mogu mijenjati svijet, učiniti ga boljim i srećnijim. Mlade žene, koje žele da budu novinarke, hrabro i uporno teže da dođu do cilja, prvo do diplome, a potom i zaposlenja. S druge strane, novinarstvo je izazov. Prelijepa profesija, teorijski. Sjetila sam se zanimljive priče.

Kada sam prije tridesetak godina počela da učim novinarstvo, jedna koleginica na zalasku karijere rekla mi je da je novinarstvo ljubav na prvi pogled, i zaključila: „Tek poslije shvatiš u koga si se zaljubila!“ Iz ličnog iskustva, dešavalo mi se da ponekad pomislim kako sam se „zaljubila u pogrešnu osobu“, da okrenem list i odem, ali ponovo sam se vraćala i još se vraćam novinarstvu. Ovo je, čini mi se, ključ za odgovor zašto žene žele da se bave ovim poslom - poručila je Vuković.

NOVI IDEALI

Saglasna je sa Ružić i u tome da su muškarci pragmatičniji i da profesiju vole onoliko koliko ona ,,voli“ njih, to jeste u mjeri onoga što im profesija osigurava. - Za neke je to dobra pozicija, za druge pitanje statusa, za treće nešto sasvim drugo. U novinarstvu je sve manje onih kojima je stalo do toga da ljudi, kojima je novinarska riječ upućena, zaista vjeruju u tu riječ i da govore o njima, da ih cijene i pozivaju se na njihov autoritet (čast izuzecima, naravno).

A nekada smo mislili da novinarska riječ mijenja pogled na svijet ili ga, barem, osvjetljava. Da edukuje. Zato je i bila važna. Upoznala sam, doduše, i novinarke koje veoma dobro znaju da procijene koliko treba, od svog vremena i kreativnosti, da daju novinarstvu, zato što svoju profesiju, baš kao i muškarci, doživljavaju isključivo kao zanat. Nesporno je da muškarci traže bolje plaćen posao i da ih je zato sve manje u novinarstvu. Moguće da to ima veze i sa tradicijom, kulturom, vaspitanjem ili, prosto, sa nametnutim nam ,,novim idealima“ - pojasnila je Vuković.

Naša sagovornica smatra da muškarci nijesu sposobniji od žena, ali da je moguće da imaju više vremena da grade karijeru i da „otvoreno preferiraju direktorske funkcije“.

- Oni se uglavnom samoproglašavaju sposobnijima, uz podršku određenih, čak i ženskih snaga. Sa druge strane, žene nijesu spremne da rizikuju, da se bore za pozicije, da otvoreno pokažu svoje aspiracije. A to je sigurno posljedica vaspitanja i konstantne težnje u našem društvu i mentalitetu da podržimo muškarce, da im damo snage, da im pomognemo da rašire krila i polete. Žene takve akcije, kada ih žele, preduzimaju sasvim same - smatra Vuković.

STVAR EMANCIPACIJE

To što je žena nesumnjivo sve više u medijima, prema riječima glavnog i odgovornog urednika Dana Nikole Markovića, stvar je emancipacije.

- Tačno je da sve više žena svoja interesovanja i posao nalazi u profesiji, ali te stvari ne bih posmatrao na osnovu pola, jer bi to značilo da rodno diskriminišem neku osobu. Naprotiv, smatram da je sve veći broj žena u profesijama koje su nekada bile uglavnom rezervisane za muškarce stvar emancipacije i sve prisutnijeg stava da ljudi treba da se profesionalno ostvaruju isključivo na osnovu svojih sposobnosti, a ne pola - tvrdi Marković.

 Govoreći o medijskoj kući iz koje on dolazi, kaže da redakciju i urednički kolegijum u većini čine žene. -Kao urednik prezadovoljan sam njihovim zalaganjem. Sumnjam da bi bilo išta bolje da je obrnuta situacija kada je pol u pitanju - kategoričan je Marković.

Komentarišući to što žene sve više upisuju FPN, rekao je da je to posljedica globalne emancipacije i sve prisutnije potrebe da se razbijaju stereotipi.

- I to je jedan vid osvajanja sloboda i razbijanja stega kojima je naše društvo vjekovima bilo okovano. Opšti tehnološki napredak, uključivanje u moderne demokratske tokove i izloženost drugim kulturama i društvima dovele su do toga da se kao društvo oslobađamo pojedinih negativnih patrijarhalnih osobina, da ne kažem predrasuda. Vjerujem da je to jako dobro i kad god sam u prilici afirmišem takav stav - naveo je Marković.

REPER STRUKA

U Televiziji Prva, sudeći prema riječima direktorice te medijske kuće Sonje Drobac, ne funkcionišu vodeći se rodnim razlikama, pa nema ni pozitivne, ni negativne diskriminacije po osnovu rodne pripadnosti. -Ono o čemu vodimo računa jeste da poštujemo rodnost u jeziku – odnosno da sve profesije imaju oba pola – kamermani/kamermanke, stručnjakinje/stručnjaci, sudije/sutkinje, poslanice/poslanici. Djevojčice i djevojke, baš kao dječaci i momci treba da vide i znaju da i žene mogu biti uspješne u svim onim profesijama koje su do sada izgovarane samo u muškom rodu, kao što i muškarci mogu biti fantastični u onim profesijama koje su do sada ,,postojale“ samo u ženskom rodu - smatra Drobac.

Ispričala je da je sa 25 godina bila urednica centralnih vijesti i da se nikada nije suočila sa situacijom da ne napreduje ili da sporije napreduje zato što je žena.

- Ili da budem manje plaćena. Moguće da je razlog tome što su na čelu redakcija bili muškarci koji, u poslu, nijesu robovali rodnim stereotipima - kazala je ona. Drobac smatra da će pomak u društvu biti napravljen onda kada reperi budu stručnost, sposobnost, zainteresovanost i angažovanost, a ne rodna pozicija.